Početna / Glas Trebinja

intervju - dragoslav banjak, direktor Gimnazije “Jovan Dučić”

POD LUPOM VIŠE MODELA

Čuli smo da ste kandidovali projekat za izgradnju nove gimnazijske zgrade? Da li je to tačno, o čemu je riječ, gdje će se Gimazija graditi, zna li se finansijer? Kako bi nova škola trebala da izgleda, imate li ikakvu verziju projekta?

- U 2011. godini Gimnazija « Jovan Dučić » navršila je 90 godina. Nije bilo boljeg povoda da se preda Zahtjev za izdavanje lokacijskih uslova, što je prvi korak u procesu izgradnje novog školskog objekta.

Regulacionim planom « Bregovi 2», predviđeno je da se nova Gimnazija gradi na uglu između Ruske i Duvanske ulice, u blizini Uprave carina i restorana «Alfa ». Načelno smo dogovorili izradu projekta, kontaktirali neke od institucija koje bi mogle pomoći izgradnju objekta, ali je najbliže istini da smo na samom početku i da prava borba za ostvarenje cilja tek slijedi.

U svakom slučaju, bilo bi primjereno da vijek postojanja Gimnazija dočeka u novoj, funkcionalnoj zgradi.

Onda, da se vratimo u stvarnost, u kakvim uslovima Gimnazija danas radi? Ima li dovoljno prostora, da li je adekvatno opremljena...

- Gimnazija «Jovan Dučić » dijeli sudbinu većine škola u Republici Srpskoj. Postoji stabilan izvor prihoda i on zadovoljava osnovne potrebe života i rada škole. Gimnazija nema dovoljno prostora zbog čega smo prinuđeni da radimo u dvije smjene.

Profesori fizičkog vaspitanja imaju naročito težak posao s obzirom da nemaju konstantan pristup fiskulturnoj sali. Ono što je pozitivno jeste da je u postojećem objektu u zadnjih nekoliko godina riješeno pitanje grijanja, ugrađeni su novi prozori na većini prostorija i učenici su dobili novi namještaj. Takođe, zadovoljni smo opremljenošću biblioteke, kao i kabineta informatike, fizike i hemije.

Iako mladi danas nastoje što prije doći do posla, interes za upis u Gimnaziju ne slabi? Kakva je vaša politika upisa? Da li možete primiti sve zainteresovane? Imate li mogućnosti da unutrašnju organizaciju još više prilagodite interesima i željama djece? Mislim na specifične nastavne smjerove? Da li vas, u tom pogledu ograničava zakon ili samo materijalni okvir?

- U školskoj 2011/2012. godini imali smo najveće interesovanje za upis u proteklih desetak godina, zbog čega svi kandidati nisu mogli dobiti mjesto u našoj školi. Mladi ljudi postaju sve više svjesni da nema sigurnog posla bez kvalitetnog obrazovanja, a gimnazija je značajna faza u njegovom sticanju.

Upisnu politiku kreiramo na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i prema dogovoru sa drugim srednjim školama u opštini Trebinje.

Upisna politika provodi se na osnovu Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, kao i odgovarajućih pravilnika i odobrenja Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, smatram da su sve aktivnosti u vezi upisa učenika u prvi razred dobro regulisane.

U Gimnaziji “Jovan Dučić” nastava se odvija u tri smjera: opštem, društveno-jezičkom i prirodno-matematičkom.

Tradicionalno, najveće interesovanje vlada za opšti smjer, vjerovatno zbog toga što učenici, prilikom upisa, nisu sigurni šta će im biti profesija u budućnosti.

Ove godine smo prvi put upisali jedno odjeljenje prirodno-matematičkog smjera, što je rezultat pojačanog interesa za izučavanje prirodnih nauka. U principu, možemo ponuditi bilo koji smjer gimnazije za koji ankete pokažu da postoji interes među učenicima završnog razreda osnovnih škola.

Interno, šta djaci najviše traže, da li su u nečem bitnom uskraćena? Da li su sami zadovoljni nastavom? Imaju li šanse da iskažu svoja kritička gledišta? U odnosu na "staru školu", da li se nešto mijenja? Da li je relacija učenik-profesor drugačija? Ako ima bitnih razlika, u čemu se najviše ogledaju?

- Naše ankete pokazuju da su učenici generalno zadovoljni nastavom, što ne znači da je ona savršena i da ne treba ništa mijenjati. Smatram da su dovoljno informisani o svim aspektima života i rada škole, ali, i ako imaju neka pitanja, na raspolaganju su im odgovarajuće stručne službe od kojih mogu dobiti odgovor.

Odnos učenika i zaposlenih u gimnaziji je liberalniji nego što je bio, što uglavnom daje pozitivne efekte, mada ima primjera da pojedini učenici, u cilju zadovoljenja kratkoročnih ciljeva, takav odnos pokušavaju zloupotrijebiti.

Smatram da su učenici dobro informisani o svojim pravima i da se ona poštuju. Nesporazumi uglavnom ne nastaju zbog kršenja prava učenika već zbog zanemarivanja njihovih obaveza prema školi.

Imate li novije podatke, šta vaši učenici najviše upisuju, kakvi su studenti, koliko ih se vraća u Trebinje, gdje se najviše zapošljavaju.

- Nema sistematski sakupljenih podataka o upisu učenika Gimnazije  “Jovan Dučić” na fakultete. Učenici sa boljim uspjehom češće upisuju tehničke i fakultete prirodnih nauka, mada se to ne mora uzeti kao pravilo. Odgovor koji je najbliži istini je da gotovo i ne postoji fakultet koji naši učenici ne upisuju. Nemam podataka ni koliko ih se vraća u Trebinje, mada stičem utisak da je taj procenat veći nego prethodnih godina, vjerovatno zbog teže ekonomske situacije i smanjene mogućnosti zapošljavanja u univerzitetskim centrima.

Zahvaljujući širokom spektru fakulteta koje nekadašnji gimnazijalci upisuju, gotovo da nema institucije u Trebinju gdje nisu zaposleni, najčešće i na rukovodećim funkcijama.

Šta će se sa Gimnazijom dešavati narednih godina? Da li će biti bitnih promjena, eventualno reformi? Šta je sazrelo za promjene, a šta bi, po svaku cijenu, trebalo sačuvati?

- Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u saradnji sa menadžmentom škola i profesorima odavno razmatra različite modele reforme Gimnazije. Ono što je za sada izvjesno - jeste da će se smanjiti broj časova redovne nastave, tako da, na primjer, učenici drugog razreda neće imati latinski jezik. Konačni cilj ovih aktivnosti je smanjenje dnevne opterećenosti učenika.

Smatram da reforma gimnazije treba da ide u pravcu uvođenja izbornih predmeta, čiji bi se broj tokom školovanja povećavao, sa maksimumom u četvrtom razredu gdje bi preovladavali u odnosu na obavezne predmete.

Time bi učenici temeljitije obavili pripreme za studije birajući predmete koji će im više koristiti-za prirodne, društvene nauke i sl. Zalažem se i za uvođenje eksterne mature, koja bi sigurno pomogla da se kvalitet obrazovanja popravi, i koja bi bila zamjena za prijemni ispit na fakultetima.

Kakva bi u toj školi bila “pozicija” talentovanih učenika?

- Pozitivni efekat ovakvog modela reforme gimnazije bio bi individualizacija nastave za talentovane učenike. Na primjer, ambiciozniji učenici bi u velikoj mjeri uzimali veći broj predmeta iz prirodnih nauka, dok bi učenici slabijih mogućnosti takve predmete češće izbjegavali. Na taj način, izborna nastava iz prirodnih nauka dobila bi na kvalitetu jer je ne bi ometali učenici koji nisu spremni da rade više.

Navedeni model reforme gimnazije može se nekome učiniti složenim, ali ja smatram da je nophodan. Već sada naši učenici, čak i oni najbolji, otežano upisuju fakultete na kojima je konkurencija velika, upravo zato što im redovna nastava ne pruža dovoljno specifičnih znanja potrebnih za polaganje zahtjevnih prijemnih ispita.

Šta uraditi u međuvremenu, dok se sve to ne uskladi?

Do sprovođenja reforme gimnazije, nedostatke redovne nastave pokušavaćemo otkloniti organizacijom dodatne nastave u školi, saradnjom sa Društvom matematičara i informatičara Euklid, upućivanjem najboljih učenika u Istraživačku stanicu Petnica kod Valjeva, saradnjom sa Trebinjskim astronomskim društvom i povremenim tematskim predavanjima i radionicama istaknutih stručnjaka iz raznih oblasti prirodnih i društve

N.MARIĆ

INTERAKTIVNE TABLE - MULTIMEDIJALNA OPREMA

Koje su nastavne oblasti, kad su u pitanju učila i sl., najslabije “pokrivene”?

- Ako bismo makar pokušali da slijedimo trendove zemalja sa vrhunskim obrazovnim sistemom, svaka učionica ili kabinet morali bi da budu opremljeni odgovarajućim multimedijalnim sredstvima, posebno interaktivnim tablama.

Gimnazija posjeduje nešto takve opreme ali se ona ne koristi u dovoljnoj mjeri i to se u skorijoj budućnosti mora mijenjati.