PROJEKAT JAČANJE SEKTORA TURZIMA
VIŠE NISMO PRAZNIH RUKU
Radivoje Benderac i Stanko Buha na
preyentaciji Turističkog saveza
Konacno, i u turizmu ima šta da se obilježi i promoviše. Prošlog mjeseca, Turistički savez, u Muzeju Hercegovine, pokazao je ono čime trenutno raspolaže, a i ono što je turističkim radnicima na raspolaganju. Riječ je o specifičnom poslovnom servisu i o čitavoj seriji promotivnih "alata" bez kojih se danas ne može ući u bilo kakve promotivne projekte.
Radivoje Benderać, menad`er projekta Jačanje sektora turizma konačno je mogao da izrazi zadovoljstvo onim što je urađeno, mada još o nekim vidnijim turističkim efektima ne može da se govori.
- Mi danas imamo čime da radimo. Promotivni materijal nam je u rukama. Imamo turistički vodič koji je, kako ste vidjeli, veoma komplekksan. Predstavlja pravu turističku monografiju Hercegovine. Štampali smo izdanje na našem jeziku, a zatim ide izdanje na engleskom. Štampali smo mape, štampali smo letke, a finansirali smo i turističku signalizaciju u gradu. To je ono što je do sada nedostajalo. Govorili smo dugo o turizmu, iako su te startne stvari čekale bolja rješenja. Sada se, i u tom smislu, lakše diše.
U finalnoj fazi su i digitalne komponente prezentacije cijele, a posebno Istočne Hercegovine...
- Da, imamo dvije verzije turističkog filma o Hercegovini, koga su uradili mostarski Joker i trebinjski Herceg Press (na traci i na DVD mediju). Film je dvojezičan, i već ga koristimo u digitalnoj verziji. Uskoro, biće urađena i njeb-prezentacija Istočne Hercegovine, tako da je i taj "digitalni paket", na jednom solidnom, uvodnom nivou, pri kraju.
Nakon promocije u Trebinju, šta slijedi.
- Ono što je normalno za ovakve poslove. Bili smo na Sajmu u Budvi, a zatim, čekaju nas sajmovi u Mostaru i u Beogradu.
Uz ovaj meterijal, čime će se Hercegovina još predstaviti?
- Svim onim što danas može da se ponudi. Mislim na brendove koji su se oblikovali, pogotovo u domenu alkoholnih pića i zdrave hrane. Uz to, uključićemo kućnu radinost, folklor u najširem smislu, i sve ono što je prestižno i može da privuče gosta.
Kakva je bila vaša osnovna strategija u okviru ovog projekta?
- Zadatak Turističlpg saveza je da radi na onim temeljnim pretpostavkama, da prezentira regiju, da pomogne u oblikovanju njenih turističkih brendova u svim domenima gdje je to moguće, a operativni dio posla, dakle neposredan kontakt za gostom, to je posao agencija?
Koliko su turističke agencije zainteresovane za Istočnu Hercegovinu?
- O onim u Hercegovini neću posebno da govorim. One pokazuju interes, ali, ni u tom smislu područje Hercegovine nije podjednako "pokriveno". Zapadna Hercegovina, naravno, sa Mostarom, ima komleksniju i bolje oblikovanu turističku infrastrukturu, ima mnogo više agencija, pa i drugih institucija čiji je rad direktno ili indirektno vezan za turizam. Kod nas u Istočnoj Hercegovini stanje je lošije. Zato nam je ovaj projekat dobrodošao.
Koliko ste imali problema u oblikovanju turističkih atrakcija Istočne Hercegovine?!
- Dosta, ali ti problemi su bili izazovni za sve članove naše ekipe. Mi smo nastojali da mislimo o Hercegovini malo drugačije, da jasno diferenciramo šta je to u njoj izazovno, šta komparativno-zanimljivo, šta prestižno. Pitali smo se: šta to mi Hercegovci bolje znamo od drugih, u čemu smo spretniji i pametniji? Šta je ono što je kod nas ljepše nego na drugom mjestu, šta je to što gostu može da, na tren, zaustavi dah. Naš odgovor je bio dvostruk. U prvom redu, to je čitav niz prirodnih atrakcija, a posebno one u gornjoj Hercegovini, koja je ostala netaknuta i koja u turističkom smislu mora imati izvjensu budućnost. Na drugom je mjestu kulturni diverzitet koji se ogleda i u spomeničkoj baštini i u novijem graditeljstvu. Mi smo se na sve to navikli, ali kod turista to zaista izaziva pažnju.
Koji je slijedeći potez u promociji tih vrijednosti?
- Mi nemamo "kovertiran" taj potez, mada, učinićemo ono što možemo. Prirodni ambijent njegovati i prezentirati mogu lokalne zajednice na više načina, a kulturna heterogenost, koja tom ambijentu daje specifičan šarm, na neki način direktno je skopčana sa osnovnom djelatnošću čitavog niza institucija. Koliko one budu uspješne u svom radu, utoliko će i promocija tih vrijednosti ići u dobrom pravcu. U Trebinju je i to krenulo u domenu obnove sakralnih objekata i spomenika kulture. Efekti, uvjeren sam, neće izostati.
Da li će ovaj projekat u nekom obliku biti nastavljen?
Gospodin Benderać nije nam pružio direktan odgovor, ali je podvukao da je turizam ušao u regionalnu starategiju razvoja, i da svi oni koji imaju namjeru da ulažu u Hercegovinu to imaju na umu i prema toj činjenici se ravnaju u disperziji i alociranju sredstava koja su planiarana za 2007. godinu.