MUZEJ HERCEGOVINE -
PROJEKTI, SKICE I
PLANOVI SAKRALNIH OBJEKATA
U ARHIVSKIM FONDOVIMA
NEIMARSTVO PREDAKA KAO OPOMENA
U Muzeju Hercegovine u
Trebinju, krajem marta, otvorena je izložba pod nazivom "Projekti, skice i
planovi sakralnih objekata u arhivskim fondovima, 1878 - 1918" koju su
zajednički priredili Arhiv BiH iz Sarajeva, Arhiv hercegovačko-neretvanskog
kantona iz Mostara, kao i Arhiv RS iz Banjaluke i Područna jedinica ovog arhiva
iz Trebinja.
Izložba skica i planova 40 pravoslavnih, katoličkih i advenističkih crkava,
sinagoga i džamija iz BiH u vrijeme austrougarske vladavine, među kojima su i
plan manastira Duži, katoličke crkve u Trebinju i džamije u Lastvi, otvorio je
Nikola Sekulović, predsjednik SO Trebinje.
On je, između ostalog, rekao da je kraj 19. i početak 20. vijeka vrijeme
najvećeg graditeljstva na ovim prostorima, a poseban uticaj u ovom periodu
vidljiv je na urbanističkom planiranju i arhitekturi, sa novim građevinskim
normama, gdje je po prvi put uspostavljen red i doneseni zakoni u ovoj oblasti.
"Takođe, po prvi put, uvedeni su klasifikacija i zoniranje ulica, te regulacija
harmoničnog dizajna sa okolinom i poštovanjem regulacionog plana. Ovo je period
u kome su gradovi počeli da mijenjaju svoje fizionomije", istakao je Sekulović i
dodao da je i centar Trebinja primjer urbanističkog sklada, koga su tadašnji
urbanisti projektovali i uredili.
"Pored poznatih administrativnih i upravnih zgrada u BiH nikao je i veliki broj
sakralnih objekata. Pred nama su neki od dokumenata, projekata, skica i planova
upravo tih sakralnih obejkata koje su brižljivo sortirale autorice kako bi nam
približile tadašnje graditeljske aktivnosti, ali i opomenule da danas mnogo više
razmišljamo o svojim vlastitim objektima, prostoru i gradu u kojem živimo",
istakao je on.
Brojnim posjetiocima se obratila i direktor Arhiva Republike Srpske iz Banjaluke
LJilja Radošević, ističući da je većina originalnih skica sakralnih objekata u
BiH prvi put javno izložena kao rezultat višegodišnjeg rada, prvenstveno radnika
Arhiva BiH iz Sarajeva, ali i saradnje sa kolegama iz Banjaluke, Trebinja i
Mostara.
Ističući da su u pitanju sakralni objekti četiri najveće konfesije Bosne i
Hercegovine, ona je objasnila da se na ovaj način najbolje upoznavamo sa
neimarstvom naših predaka.
Sa njom se složio i direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović i dodao da originalnost
pomenutih dokumenata nije samo značajna zbog muzejske vrijednosti, nego se oni
mogu upotrijebiti i za rekonstrukciju objekata koji su dobro oštećeni u
proteklim dešavanjima.
Arhiv BiH odnedavno ima i dobru arhivsku opremu kojom će se, kako se moglo čuti
i na izložbi, laminirati oštećeni dokumenti, pa će se i oni, na ovaj način,
sačuvati od propadanja.
Prije Trebinja, izložba je bila postavljena još u Tuzli, a nakon postavke u
Muzeju Hercegovine, biće upriličena i u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru i brojnim
drugim gradovima u BiH...