tPočetna

PRIVATIZACIJA IAT NA POMOLU

ČEKA SE STRATEŠKI PARTNER

Raspisivanju tendera za privatizaciju najbrojnijeg privrednog kolektiva Istočne Hercegovine, sa blizu 2.000 radnika, prethodilo je, na skupštinama akcionara, usvajanje ugovora o povezivanju pet fabrika IAT (AD "Fabrika specijalnog alata", AD "Fabrika alata sa tvrdim metalom", AD "Fabrika alata za bušenje" i AD "Fabrika alata za navoj" sa matičnim preduzećem - AD "Industrija alata") u koncern, o čemu je nedavnu odluku donijela Vlada RS.

"Bilo je neophodno da se izvrši jedna simbioza, jedan prenos akcija, odnosno vrijednosti akcija sa bivših zavisnih državnih preduzeća IAT na matično preduzeće, čime su se stvorile elementarne pretpostavke za transformaciju vlasništva i proces privatizacije, i u tom smislu stvaranje jedne efikasne organizacione strukture i što kvalitetnijeg menadžmenta. Preovladalo je, naime, mišljenje da, bez promjene strukture vlasništva, nije moguće stvoriti efikasno i konkurentno preduzeće, koje se može uključiti, ravnopravno sa ostalim preduzećima iz ove branše, u evropsku i svjetsku podjelu rada", rekao je Milan Jelić, ministar privrede, energetike i razvoja u Vladi RS, nakon nedavnih dvodnevnih razgovora sa rukovodstvom i sindikalnim predstavnicima IAT u svojstvu predstavnika državnog kapitala matičnog preduzeća. Prema njegovim riječima, do raspada IAT, kao holding komapnije, došlo je zbog insitucionalno pogrešnih poteza:
"U određenom trenutku stvorilo se razmišljanje da je u procesu privatizacije moguće izvući bolju korist za preduzeće koje je autonomno. Mislim da je to bilo pogrešno razmišljanje imajući, prije svega, u vidu da su sva ova preduzeća IAT u tijesnoj tehnološkoj sprezi i zavisnosti, da, sa druge strane, ne mogu opstati samostalno na ovom tržištu i jer, i ovakva kakva su, ne mogu opstati bez čvršćeg povezivanja sa jednim od poznatijih preduzeća iz Evrope i svijeta".

JeliĆ ističe da je Vlada RS, donoseći 5. aprila, po hitnom postupku, Zakon o finansijskom restruktuiranju obaveza preduzeća čiji je većinski vlasnik država, stvorila preduslove za ubrzan proces privatizacije: "Mislim da smo na jedan brz i efikasan način završili sve ono što se nije uspjelo u prethodnom periodu. I pored toga, mislim da je, po pitanju privatizacije, IAT u dobrom zakašnjenju, ali nikada nije kasno. Da je ova odluka donesena kasnije, sigurno bi problemi bili mnogo složeniji, IAT bi vjerovatno došla u situaciju da ode pod stečaj, i bilo bi pitanje da li bi mogla da nađe strateškog partnera".

Odajući priznanje i generalnom direktoru preduzeća Milanu Grubaču, ali i menadžmentu IAT i svim zaposlenim što su, kako je rekao, "uspjeli da sačuvaju preduzeće, isplate plate radnicima i zadrže interes kupaca", Jelić je rekao da, po pitanju zaštite interesa radnika IAT u procesu privatizacije, Vlada RS, kao većinski vlasnik, insistira da se, kao prioritet, obezbijedi razvoj i rast preduzeća, kako bi se osiguralo i zapošljavanje radnika.
"Status nijednog radnika ne smije biti neriješen, da li kroz zapošljavanje u ovoj fabrici, da li kroz otvaranje komplementarnih djelatnosti ili drugim vidovima koje Zakon o radnim odnosima i drugi zakoni za ovakve situacije predviđaju. Mi smo se obavezali i kad je u pitanju sindikat, i kada je u pitanju ne samo ova, već i brojne druge fabrike, da ćemo sa budućim poslodavcem, kupcem, riješiti ovo pitanje na korektan, opštezadovoljavajući način", kategoričan je Jelić.

Generalni direktor IAT Milan Grubač kaže da je, nakon osam godina agonije preduzeća u pravnom, organizacionom i vlasničkom smislu, od 30. juna 1998. godine, IAT u posljednjem trenutku ušla u pravi proces privatizacije.
"Nakon, praktično, neodrživog stanja, jer organizaciono i pravno, od 2. marta prošle godine, niko ni sa kim nije imao veze, optimista sam pred privatizaciju IAT jer imamo tržište, sarađujemo sa 26 zemalja svijeta, od SAD, Španije, Italije, NJemačke, do Tajvana i Južnoafričke Republike, a i nedavni sajam tehnike u Kelnu potvrdio je našu uzlaznu liniju na tržištu. Najbitnije je da smo za sve ovo vrijeme sačuvali IAT, ništa nije u stečaju, niko nije dobio otkaz", ističe prvi čovjek IAT, dodajući da se nada da je Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije SWISSLION Takovo još uvijek zainteresovan da kupi sva preduzeća iz sastava IAT.
"Vrijeme je, na žalost, izgubljeno, Drašković je jedini dao konkretnu ponudu, iako su bile zainteresovane i neke austrijske i slovenačke korporacije, posljednji kontakti bili su u novembru, ali je sve prolongirano zbog smjene Vlade RS".
Ipak, kako naglašava, nema bojazni za budućeg kupca, ma ko to bio, da se od 23-25 miliona maraka sadašnje godišnje realizacije, odnosno prodaje IAT naglo proširi i ekonomski, prije svega, podigne na jedan viši nivo proširenjem tržišta.

BuduĆi kupci imaće, zahvaljujući ključnim odlukama, koje je donijela Vlada RS u veoma kratkom periodu, čistu situaciju:
"Ova Vlada je uradila sve ono što je u ekspozeu obećao Milorad Dodik, ne želim, naravno, nikoga da hvalim, to će procijeniti birači, ali su činjenice nepobitne: Savjet za privatizaciju je prihvatio program privatizacije IAT, donesena je odluka o povezivanju u koncern, i što je najvažnije, donesen je, po hitnom postupku, Zakon o finansijskom restruktuiranju obaveza preduzeća čiji je većinski vlasnik država. Time je predviđeno otpisivanje drakonskih, milionskih kamata, koje su se nagomilale u ovom periodu, sa stopom od 36,5% na godišnjem nivou, odnosno, one se smanjuju za deset puta, a i sve obaveze prema državi se reprogramiraju na period od sedam godina, uz grejs period od dvije godine. U budžetu RS usvojene su stavke za socijalno zbrinjavanje radnika koji su tehnološki višak, pa će budući kupci moći da konkurišu, što nama nije bilo dozvoljeno, za 19 miliona maraka za te namjene. Prije 20-tak dana donesena je i odluka da radnici, koji su pred penzijom i koji predstavljaju tehnološki višak, mogu dokupiti staž, tako da i to neće ići na teret preduzeća."

Prema Grubačevom mišljenju, zbrinjavanjem tehnološkog viška na human način riješili bi se visoki troškovi plata, koje su, inače, pojedinačno niske. Mjesečni trošak bruto primanja (plata, topli obrok) u čitavom ovom periodu iznosio je od 800-820 hiljada maraka, od čega je IAT od 2000. do danas mjesečno izmirivala 600-650 hiljada maraka.
"Za ovu razliku ostali smo dužni državi, ali je taj dio davan onim radnicima koji, praktično, i nisu potrebni, jer nisu imali dovoljno posla. Naši dugovi nisu, dakle, veći od onoga što smo dali tehnološkom višku, a procjenjuje se da je njihov broj između 500 i 600, odnosno 27- 28% po analizi RAIFFEISEN INVESTMENT-a A.G. iz Beča, koju je, za potrebe IAT, angažovala Direkcija za privatizaciju RS. U ovom trenutku, u koncernu, bilo bi mnogo manje radnika koji su tehnološki višak, jer u pogonu 2 u Policama (AD "Fabrika mašina i odlivaka") i u Nevesinju (AD "Fabrika steznih glava"), koje nisu ušle u koncern, ima ukupno oko 250 radnika."

Upitan da prokomentariše koliko će eventualno potvrđivanje krivične prijave protiv njega i još nekih odgovornih lica u IAT, zbog postajanja osnova sumnje za nesavjesno privredno poslovanje, uticati na privatizaciju IAT, Grubač je rekao:

"Osjećam se ogorčenim, i ja i ostali ljudi koji su prozvani, optužba da je rukovodstvo IAT svjesno davalo robu nekim kupcima, s ciljem da se to ne naplati je zaista monstruozna, sreća što će se to lako odbraniti, jer mi nismo ništa ni otpisali, ni sakrili. Nadležnim službama smo čak dostavili i dokumentaciju još iz 1996. i 1997.godine, koju nismo, po zakonu, ni morali više da čuvamo. Na žalost, kod nas vlada pravilo da si kriv dok se ne dokaže da nisi, suprotno civilizacijskim dostignućima. Na jednoj od posljednjih sjednica SO Trebinje, s tim u vezi, pojedinci su na spektakularan način zamijenili teze, pa je pažnja i radnika IAT i javnosti u ovom trenutku okrenuta prema rukovodstvu IAT, a ne prema lopovima. Sve ovo je donijelo veliku štetu IAT, kupci su zbunjeni, ali se iskreno nadam da će pravda pobijediti i da neće proći i narednih pet godina da se počinioci krivičnih djela u IAT otkriju."

USLOVI  TENDERA
Direkcija za privatizaciju RS 25.aprila ove godine objavila je javni poziv za učešće na međunarodnom tenderu radi prodaje državnog kapitala u svih sedam preduzeća Poslovnog sistema IAT.
Uslovima tendera predviđeno je da potencijalni kupci mogu biti sva zainteresovana lica registrovana za obavljanje djelatnosti kojom ostvaruju ukupan godišnji prihod od preko 25 miliona maraka u svakoj od posljednje dvije poslovne godine, odnosno čija se imovina procjenjuje na preko 50 miliona maraka.
Uslovima tendera predviđeno je zadržavanje pretežne djelatnosti svakog od preduzeća iz Poslovnog sistema IAT u naredne tri godine od izvršene privatizacije, a prihvatiće se samo ponude za kupovinu svih sedam akcionarskih društava iz sastava IAT, odnosno ponude za kupovinu državnog kapitala u pojedinačnim akcionarskim društvima Poslovnog sistema IAT se ne mogu prihvatiti.
Više lica ne mogu ostvariti zajedničko učešće na ovom tenderu, a ponude se dostavljaju do 22. juna.

USLOVI TENDERA
Direkcija za privatizaciju RS 25.aprila ove godine objavila je javni poziv za učešće na međunarodnom tenderu radi prodaje državnog kapitala u svih sedam preduzeća Poslovnog sistema IAT.
Uslovima tendera predviđeno je da potencijalni kupci mogu biti sva zainteresovana lica registrovana za obavljanje djelatnosti kojom ostvaruju ukupan godišnji prihod od preko 25 miliona maraka u svakoj od posljednje dvije poslovne godine, odnosno čija se imovina procjenjuje na preko 50 miliona maraka.
Uslovima tendera predviđeno je zadržavanje pretežne djelatnosti svakog od preduzeća iz Poslovnog sistema IAT u naredne tri godine od izvršene privatizacije, a prihvatiće se samo ponude za kupovinu svih sedam akcionarskih društava iz sastava IAT, odnosno ponude za kupovinu državnog kapitala u pojedinačnim akcionarskim društvima Poslovnog sistema IAT se ne mogu prihvatiti.

Industrija alata postala koncern
Na Skupštini akcionara pet fabrika iz Poslovnog sistema IAT (AD "Industrija alata", AD "Fabrika alata za navoj", AD "Fabrika alata sa tvrdim metalom", AD "Fabrika alata za bušenje" i AD "Fabrika specijalnih alata"), usvojena je odluka o zaključivanju ugovora o povezivanju ovih preduzeća u Koncern Industrija alata a.d. Trebinje.
U ugovoru, između ostalog, stoji da su se ova preduzeća povezala u cilju prilagođavanja savremenim zahtjevima domaćeg i inostranog tržišta i poboljšanja konkurentske sposobnosti, potom efikasnijeg korištenja proizvodnih i uslužnih kapaciteta, povećanja prodaje, pogotovo u izvozu, te smanjenja troškova poslovanja.
Skupštine akcionara AD "Fabrika mašina i odlivaka" Trebinje i AD "Fabrika steznih glava" Nevesinje biće održane 4., odnosno 5. maja.
Prema riječima Milana Grubača, kako ove dvije fabrike nisu ušle u koncern, one će, najvjerovatnije, biti povezane ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji, i na prvom tenderu idu zajedno sa koncernom u privatizaciju.
Ako ne bi bilo zainteresovanih, na drugom raspisivanju tendera sigurno bi se išlo bez tih fabrika, odnosno išlo bi se na minimum da su fabrike u Gorici nedjeljiva cjelina, a ove dvije fabrike, s obzirom da su i tehnološki i organizaciono odvojene od IAT, išle bi pojedinačno u privatizaciju, sa krajnje neizvjesnim ishodom", naglašava Grubač.

ŠTA KAŽE SINDIKAT
U IAT je nedavno održan i sastanak Upravnog odbora poslodavaca metalske industrije i rudarstva RS i Upravnog odbora Konfederacije sindikata metalaca RS, kojim su predsjedavali Milan Grubač i Obrad Belenzada, a u čijem je radu učestvovao i Milen Jelić, ministar privrede, energetike i razvoja u Vladi RS.
Kako je, izmeću ostalog, istaknuto na ovom skupu, neophodno je veće ulaganje u metalski sektor, koji je, po izvozu, na prvom mjestu u poslovanju privrede BIH.
Efekti do sada privatizovanih preduzeća iz metalske industrije su dobri, a prioritet u daljim procesima privatizacije mora biti pitanje socijalnog zbrinjavanja radnika, koje, kako se čulo, treba da rješava država a ne preduzeća.