"POTRETI SVEŠTENIKA" MILORADA ĆOROVIĆA
PETNAEST NIJE KONAČAN BROJ
U Vladičanskom domu Zadužbine Branka Tupanjca na Crkvini, pored Hercegovačke Gračanice, sredinom aprila je otvorena izložba "Portreti sveštenika", autora akademika Milrada Ćorovića, slikara, osnivača Akademije likovnih umjetnosti u našem gradu i njenog dugogodišnjeg dekana.
Riječ je o petnaest portreta na ulju, rađenih crnom, bijelom i plavom, bojama koje su, kako je u katalogu izložbe napisao istaknuti kulturni radnik Todor Dutina, obilježile Ćorovićevo slikarstvo u cijeloj prethodnoj deceniji, dok samim portretima monaha autor nastavlja traganje za tajanstvenim i značenjski dubljim ljudskim licima.
Predsjednik Savjeta Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju Brano Dursun je, otvarajući izložbu, najprije istakao dvije Ćorivićeve slikarske faze, odnosno, prvu fazu koju je nazvao "do Trebinja", a koja se odnosi na period njegovog djelovanja u Sarajevu, do proteklog rata, i drugu , odnosno "trebinjsku fazu", koja zuzima period od 1995., kada dolazi u Trebinje za dekana Akademije likovnih umjetnosti, do danas, što će, prema Dursunovom mišljenju, prihvatiti i srpski istoričari umjetnosti.
"Dok se u prethodnoj, sarajevskoj fazi, Ćorović pretežno bavi istraživanjem i izgradnjom poteza, proučavanjem kompozicione dinamike, čvrstinom i disciplinom linije, u trebinjskoj fazi sva osvojena znanja i iskustva iz prethodne faze on stavlja u funkciju razrešenja nekih konačnih, da ne kažem eshatoloških pitanja. I dok u prethodnoj fazi Ćorović istražuje odnos realnih motiva i njihove moguće apstraktne pojavnosti, u ovoj novoj, trebinjskoj fazi, on se bavi istraživanjem simbola sasvim konkretnog prostora. NJegovi su motivi, da tako kažemo, precizno locirani i prepoznatljivi kao fizički i duhovni znaci jedne osobene regije", istakao je Dursun.
Monasi u različitim starosnim dobima koje Ćorović predstavlja na svojim platnima, najnoviji su produkt njegovog slikarstva i trebinjske faze, u kojoj je, kako kaže Dursun, umjetnik najprije radio ciklus portreta "Hercegovci", zatim analize bikova kao simbola zemaljske i animalne snage, da bi se ponovo vratio na sasvim osobene i neočekivane portrete.
Umjetnikovu igru sa tri pomenute boje, gdje se na portretima mlađih sveštenika oko usana nazire i oker, Dursun objašnjava kao sadržajno težu i složeniju poruku -
"Nestanak tog nježnog okera prenosi našu pažnju i vezuje je isključivo za oči monaha iz kojih bije strah, sumnja, upitanost i, uporedo s njima, tvrda odlučnost i pomirenost. Za ove portrete i ova platna moglo bi se reći: ni manje scene, ni uzbudljivije drame", dodao je Dursun.
Sam Ćorović je nakon izložbe jednostavno kazao da ga je jednom prilikom na televiziji zaintrigirao sveštenik koji novinaru daje intervju, čiji je prvi portret tada napravio u crtežu, a nakon toga ga odložio na pod, u ateljeu.
"Petnaest dana poslije toga, gledam ga i vidim da on kao da je oživio. Potpuno bez dvoumljena, gotovo istog momenta, počinjem da ga slikam. Nakon njega drugog, trećeg, četvrtog , pa sve do petnaestog i nadam se da će ih biti još", reko je Ćorović.
Priznajući i sam da mu je teško sistematizovati svoj rad, ovaj umjetnik jednostavno kaže da u njemu ima neke impulsivne snage i temperamenta, da mu se dopada misao jednog francuskog filozofa koji je rekao da slikar slika cijelim tijelom.
"Tako se i na mojim slikama može primijetiti da nije u pitanju sjedeće slikarstvo, već se očigledno stoji na obje noge i slika", kaže ovaj umjetnik, prepoznatljiv po ciklusima "Hercegovci", "Portreti žene", "Bikovi", pa sve do ovog nanovo započetog ciklusa.
O tim ciklusima Ćorović kaže da nastaju spontano, a kada se razvijaju on im pomogne da se razviju do kraja, čekajući u tom radu da iscrpi sve mogućnosti i da se, kako kaže, pojavi nešto sljedeće.
"Ovih petnaest portreta ne znači, dakle, i kraj, jer, dok mi oni budu pružali slikarsko zadovoljstvo i dok budem imao inspiracije za ovu temu, zadržaću se na njima", istakao je na kraju.
Prilikom ove izložbe na Crkvini rečeno je i to da je u izdanju Zavoda za udžbenike u Istočnom Sarajevu, iz štampe nedavno izašla i monografija akademskog slikara Mileta Ćorovića, koja bi, nakon Beograda, uskoro trebala da se provmoviše i u Trebinju...
V.D.