tPočetna

DESET GODINA FAKULTETA ZA

PROIZVODNJU I MENADžMENT U TREBINJU
 

U KORAK SA EVROPOM

Promocijom dvadeset četiri mlada inžinjera i tri magistranta,  sredinom maja je, u Domu kulture u našem gradu, obilježena desetogodišnjica Fakulteta za proizvodnju i menadžment, koji djeluje u okviru Univerziteta Istočno Sarajevo.

Faklutet je, prema riječima njegovog dekana, prof. dr LJubomira Šibalije, u proteklih deset godina stalno pratio evropske trendove u razvoju visokog obrazovanja, isto onako kako se to čini i na Univezritetu kome pripada i koji, sa preko 15.000 studenata i profesora, kako je istakao, predstavlja snažan faktor  razvoja Republike Srpske.

On je posebno istakao provođenje principa Bolonjske deklaracije, prema kojima se, objasnio je Šibalija, usklađuju i profili našeg modernog inžinjera menadžmenta, koji se, s druge strane, profilišu i prema razvoju privrede i institucija.

PROFILI MODERNIH INŽINJERA

Sedamdesetak ovakvih inžinjera koji su, kako kaže profesor Šibalija, do sada diplomirali na Fakultetu za proizvodnju  menadžment u Trebinju, profilisani su i na način da svojim znanjem najprije zadovolje ovu regiju i njene potrebe, ne zanemarujući pri tom i  jedno šire i sveobuhvatnije obrazovanje.

"Svjesni da je kao uslov za priključenje evropskim integracijama postavljen i razvoj visokog školstva, kako bi lakše mogli sarađivati i sa privredom Evrope, mi na Fakultetu za proizvodnju i menadžment u Trebinju smo organizovali i postdiplomske studije, kao mogućnost šire i svestranije naobrazbe mladih ljudi", podvukao je Šibalija.

Novosvršenim inžinjerima i magistrantima, kao i prisutnim gostima iz privrednog, kulturnog i javnog života cijele regije, obratio se i potpredsjednik susjedne opštine Herceg Novi, čijih je nekoliko studenata završilo Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju, a na svečanosti je govorio i prvi čovjek trebinjske opštine Dobroslav Ćuk koji je istakao spremnost lokalnih vlasti da se unaprijede sve visokoškolske ustanove u našem gradu.

On je podsjetio i na nedavu proslavu desetogodišnjice Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, istakavši da su u pitanju dvije ustanove kojima se i ovaj grad i ova regija moraju ponositi, s tim da "naše tendencije moraju biti te da budemo univerzitetski centar, jer, na kraju, Trebinje je uvijek bilo i kulturni, i duhovni, i administrativni centar ovog dijela Srpske i Bosne i Hercegovine, zbog čega moramo imati što više magistara, doktora nauka i uopšte obrazovanih ljudi".  

NaČelnik Ćuk je izrazio spremnost lokalnih vlasti da učine sve kako bi se mladim kadrovima obezbijedila i adekvatna zaposlenja, kako ne bi napuštali ovu regiju.

Ipak, iako se Republika Srpska i cijela Bosna i Hercegovina nalazi u velikim problemima kada je pokrnjetanje privrede i nezaposlenost u pitanju, svršeni studenti sa ovog fakulteta se, kako kaže profesor Šibalija, zapošljavaju brže nego sa bilo kojeg drugog fakulteta i praktično da nema nezaposlenih, jer se ova znanja i ovi profili kadrova jako puno traže.

"Žalosno je, možda samo to što se mnogi od njih zapošljavaju van ovog regiona, što samo po sebi govori o slici naše privrede, ali zato, brzo nalaze posao u Sarajevu ili Beogradu", objašnjava on.

Svjesni činjenice, kako kaže, da je oblast proizvodnog  menadžmenta, u stvari, oblast koja se najbrže razvija i koja ima najveći uticaj na ukupni privredni, društveni, ekonomski razvoj svake zemlje u svijetu, studenti trebinjskog Menadžmenta su studije shvatili ozbiljno, pokazujući, ne samo izuzetna znanja i talenat, nego i upornost u radu.

STUDENTI U RANGU PODGORICE I BEOGRADA

"Iako se u zemljama na Balkanu sa razvojem menadžmenta, nauke o menadžmentu i obrazovanju u menadžmentu kasni otprilike oko pedeset godina, posljednjih se godina ona i kod nas intenzivno razvija i sve više se u tome približavamo Evropi, što svakoga od nas naročito raduje, a naši se studenti, vjerovali ili ne, ravnopreavno mogu takmičiti sa studentima iz većih gradova regiona kakav je Beograd, Podgorica i slično", naglasio je dalje profesor Šibalija.

To su nam potvrdili i svi naši sagovornici, mladi inžinjeri magistri menadžmenta, kao što su djorđo Traparić i Tamara Gvozdenović, koji su studije započeli u Beogradu i Novom Sadu, a završili u Trebinju. 

Nijedno se, kako uz osmijeh ističu, nisu pokajali.

Tamara je, još prije dvije godine, bila prvi student koji je odbranio magistarsku tezu na Fakultetu za proizvodnju i menadžment u Trebinju i još tada svima dala do znanja da je u pitanju studij na kome se inžinjeri kvalitetno obrazuju za svoj posao.

Traparić je, s druge strane, studirao uz rad i danas se uspješno bavi menadžmentom u Fondu za zdravstveno osiguranje RS, filijala Trebinje.

"Iako se, sticajem okolnosti, ne bavim proizvodnim menadžmentom, niti tehnikom koju sam oduvijek volio, mislim da se više pažnje treba posvetiti tom tehničkom segmentu na studiju, jer je Trebinje i danas, nakon, tako da kažem,  devastiranja privrede Republike Srpske, gigant, ne samo u proizvodnji električne energije, nego i u mašinskoj struci i metalnoj industriji", kaže on.

Na pitanje o reformama na Fakultetu na kome je do nedavno i sam sticao znanje, Traparić odgovara da mu se čini da te reforme, pored niza dobroh stavri, sobom nose, kako kaže, "naginjanje ka ekonomiji", a ne prema tehnici.

"Ipak, stekao sam dobro znanje. Dosta nas je, među kojima sam i ja, bilo primijećeno još tokom studiranja i nalazili smo zaposlenja, čak smo se nalazili u pozicijama i da biramo poslove".

Trebinjski su studenti Menadžmenta učestvovali na brojnim takmičenjima, na takozvanim Mašinijadama i mnogim susretima sa studentima srodnih fakulteta, gdje bi, gotovo po pravilu, bili među najboljima, što, samo po sebi, govori mnogo o njima.

Ipak, ako im se ne pruže adekvatni uslovi za rad, postoji bojazan da bi znanje bilo nedovoljno, naročito kada se zna da je ova visokoškolska ustanova još uvijek smještena u Domu kulture, iako im je dat na raspolaganje paviljon bivše Kasarne Vojske Republike Srpske u Trebinju, za čiju adaptaciju je potrebno uložiti sredstva kojih oni nemaju...  

V. Duka