tPočetna

U OKVIRU PROSLAVLJANJA DESETOGODIŠNJICE RADA AKADEMIJE

LIKOVNIH UMJETNOSTI U TREBINJU

PREPOZNATLJIVI RUKOPISI PROFESORA I STUDENATA
 

U okviru obilježavanja desetogodišnjice postojanja Akademije likovnih umjetnosti u Trebunju, nedavno su u prostorijama ove visokoškolske ustanove dodijeljene diplome za 35 studenata, koliko ih je do sada diplomiralo na svim odsjecima Akademije, kao i zahvalnice za one profesore i javne radnike koji su doprinijeli njenom razvoju u toku protekle decenije.

Takođe, povodom desetogodišnjice obilježavanja trebinjske Akademije, najprije su se svojim stvaralaštvom likovnoj publici u Trebinju predstavili njeni profesori, asistenti i saradnici, a onda su izlagali i studenti svih godina, kao i akademski slikari koji su to zvanje stekli na ovoj školi umjetnosti.

Prilikom dodjele diploma diplomcima Akademije, dodijeljene su i zahvalnice Trebinjcima i ljudima koji nisu iz našeg grada, a zaslužni su za napredak Akademije.

Prvi i vjerovatno najzaslužniji među njima, zahvalnicu je dobio prvi dekan Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, akademik Milorad Ćorović koji je, krećući ni od čega, možemo to slobodno reći, pokrenuo "lavinu" koja će se kasnije pretvoriti u instituciju prepoznatljivu i prestižnu, ne samo u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, nego i u regionu.   

Potom su zahvalnice uručene dugogodišnjem predsjedniku Savjeta Akademije Branu Dursunu, javnom radniku zaslužnom za napredak Akademije, Slobodanu Mrdiću, načelniku Opštine Trebinje dr Dobroslavu Ćuku, kao i sekretaru Akademije Ranku Peroviću.

Zahvalnicu Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju dobio je i dekan  Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu Božidar Krstajić, kome je, kao predstavniku fakulteta koji je pomogao Akademiji donirajući joj kompjutersku opremu, uručena i slika profesora Akademije Ratka Vučinića.

Ovaj će fakultet, kako je rekao profesor Krstajić, uskoro ponovo donirati značajnu opremu Akademiji, a čeka se samo na adekvatne softvere koji se trebaju instalirati.

Nakon dodjele diploma i priznanja, posjetioci su imali priliku da pogledaju izložbu nekoliko stotina radova studenata svih godina i odsjeka Akademije, koji su bili izloženi u svim prostorijama i hodnicima sva tri sprata nove zgrade ove visokoškolske ustanove, dok su se u velikom galerijskom prostoru mogli pogledati radovi diplomaca Akademije.    

Takodje, u svrhu obilježavanja desetogodišnjice postojanja Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, dan uoči studentske izložbe i promocije diplomaca, u Muzeju Hercegovine u našem gradu je otvorena izložba slika profesora i saradnika ove visokoškolske ustanove, gdje su bila izložena 23 djela četrnaest autora.

Prema riječima Mirka Toljića, dekana Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju,  svaki profesor je izlagao ono što predaje, a svaki student je izložio ono što je naučio,  pa su prikazani crteži, večernji akt, grafike, ulja na platnu, akvareli i druge kombinovane tehnike.

"Ovo su mali segmenti rukopisa naših profesora, naših studenata i naših bivših studenata, od kojih su neki već postali i predavači na Akademiji, a cilj ovih izložbi je da pokažemo trebinjskoj likovnoj publici raznovrsnost znanja i umijeća koje posjeduju profesori i raznovrsnost tih znanja i umijeća koje su naučili njihovi studenti",  istakao je Toljić.

On kaŽe da je Akademija, u desetogodišnjici postojanja, uspjela, ne samo da  preseli u nove i uslovnije prostorije, nego i da obezbijedi novi i kvalitetniji kadar koji je uveliko poboljšao i nastavu u ovoj obrazovnoj instituciji.

"Iako je prostor od 1.600 kvadrata, u koji smo uselili prije dvije godine, nažalost, pomalo i nefunkcionalan, u smislu da veliki dio otpada na hodnike, on se, s druge strane, u potpunosti može koristiti kao izložbeni prostor, što je pokazala i izložba studenata i diplomaca. Ipak, ovdje imamo veliku  galeriju, osvijetljenu i vještačkom, ali  i prirodnom svjetlošću, biblioteku, kao i razni kancelarijski prostor koji se nalazi na trećem spratu.

Na ostalim spratovima, pored učionica za nastavu, po dvije na svakom spratu, najveći dio prostora odvojen je za radionice i ateljee, tako da je prostor sasvim zadovoljavajući", ističe profesor Toljić.

Zbog toga, kao i izuzetnog nastavnog kadra koji je, tvrdi dekan, odabran sa naročitom pažnjom, stekli su se i uslovi školovanja novih generacija po Bolonjskoj deklaraciji, gdje će za nekoliko godina Akademija biti u potpunosti reformisana.

"Ispočetka se pričalo da se izvođenjem nastave po bolonjskim pricipima suštinski ništa ne mijenja, jer je ionako na likovnim akademijama individualna nastava. Međutim, ispostavilo se da promjene, i to velike, postoje i da se odnose na striktno definisanje prava i obaveza studenata. One čine da nastava bude intenzivnija, da student može u svakom trenutku da ocijeni i bude u toku sa onim šta mu je predavano, šta mu je trebalo biti predavano, šta je propušteno u tom predavanju", kaže Toljić.

On tvrdi da, iako ovaj proces nameće više obaveza i studentima i profesorima, više i odgovara jednima i drugima, čineći interakciju nastavnika i studenta naglašenijom. 

U jednoj neobaveznoj anketi profesora i studenata koju smo proveli prilikom ove manifestacije, i jedni i drugi su se o pomenutim reformama izrazili pozitivno, jer je, kako kažu, u svemu tome manje stvari prepušteno nekoj slučajnosti.

Ova godina, u kojoj su pomenute reforme i započete, pokazala je, kako kaže Toljić, mnoge pozitivne stvari Bolonjske reforme...V.D.

UMJETNIČKO NASLJEdjE MUZEJA KOZARE

U okviru manifestacije Trebinjske ljetne svečanosti, u Muzeju Hercegovine u našem gradu prikazana je i izložba pod nazivom *Likovno nasljeđe Prijedora iz Umjetničke zbirke Muzeja Kozare*.

Nastala kao plod dugogodišnje saradnje gradova Trebinja i Prijedora, na izložbi se moglo pogledati 49 djela, od čega je 47 slika, grafika i crteža, kao i dvije skulpture, kojima je predstavljeno 24 likovna stavaraoca iz Prijedora od početka 20. vijeka pa do novijih datuma.

Otvarajući ovu zanimljivu izložbu, Milenko Radivojac, direktor Muzeja Kozare je istakao da umjetnička zbirke ove institucije broji preko 400 radova, a nastala je dugogodišnjim radom Muzeja  i predstavlja Prijedor kao grad sa dugom slikarskom tradicijom.

*Prijedor je među prvim bosanskohercegovačkim gradovima imao školovane slikare, pa su još 1907. godine, na prvoj Likovnoj izložbi u Sarajevu, učestvovala i dvojica Prijedorčana, Pero Popović i Todor Švrakić*, a od tada do danas se u ovom gradu pojavilo još najmanje 50 školovanih slikara*, istakao je Radivijac...