tPočetna

REAGOVANJA PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA SO TREBINJE POVODOM IZGRADNJE SPORTSKIH
TERENA NA LOKALITETU BEGOVE KUĆE


PRAŠINA SE NE SLIJEŽE


PraŠina koja se podigla oko izgradnje i obnove ambijentalnog kompleksa "Begova kuća" u Trebinju, i dalje se ne sliježe. Reaguje se sa svih strana, a saopštenjima za javnost oglasili su se i predsjednik SO Trebinje Nikola Sekulović, odnosno potpredsjednik Ervin Pobrić.

 

Svako iz svog ugla, kandidovani od strane Pokreta za Trebinje, odnosno Stranke demokratske akcije, oni imaju i viđenja svojih problema.

I dok Pobrić ističe da je u Trebinju došlo do narušavanja međunacionalnih odnosa, Sekulović poziva Bošnjake na povratak u Trebinje.

Reagujući na zbivanja vezana za obnovu Begove kuće u Trebinju,  najprije se  izjavom  za javnost  oglasio predsjednik SO Trebinje Nikola Sekulović.

 

IstiČuĆi  da  su se graditelji našli na udaru, "ali tek kad su poslovi poodmakli", Sekulović tvrdi da su jedni protiv jer se obnavlja objekat koji je simbol turske okupacije ovoga prostora, dok drugi, kako kaže, tvrde da se ovakvom obnovom i izgradnjom sportskih terena skrnavi i vrši kulturocid nad kulturnim nasljeđem Muslimana.

"Pišu se otvorena pisma, potpisuju peticije, pominje vlast od koje se traži da djeluje, kako se to nekad činilo u neka druga vremena, da zaustavi poslove koji nisu u njenoj nadležnosti", ističe Sekulović.

On kaže da sve što može učiniti u ovom slučaju jeste apel na smirivanje strasti, na tolerantan dijalog, dogovor i kompromis, a da od novih graditelja treba tražiti da striktno poštuju arhitektonsku autentičnost objekta Begove kuće, da obnove ambijentalnost cijelog kompleksa, kome će novi sadržaji biti adekvatna dopuna.

 

PonovivŠi stavove svih onih koji su se do sada oglašavali kada je namjena objekta u pitanju, a to je želja da Begova kuća bude mjesto na kome će se okupljati sve generacije Trebinjaca, bez obzira     na vjeru i naciju, Sekulović     izražava   uvjerenje da ne traži mnogo, jer, kako ističe, u Trebinju danas dominira duh tolerancije i razumijevanja.

Danas je Trebinje demokratska sredina, u kojoj ima mjesta za sve ljude, bez obzira na razlike, pogotovo one vjerske i nacionalne, a u takvom ambijentu ima mjesta i za dijalog, i za sučeljavanje mišljenja, i više niko i nikada, ni po koju cijenu, u Trebinju neće ugroziti pravo  drugoga. I ovoga puta pozivam Bošnjake, naše   sugrađane i komšije, da se vrate svojim kućama i svom gradu, istakao je  na  kraju Sekulović.

 

Obnova ambijentalnog kompleksa Begova kuća i izgradnja sportskog centra na tome lokalitetu inicirala je i reagovanje potpredsjednika SO Trebinje  Ervina Pobrića, koji tvrdi da je, povodom najnovijih zbivanja vezanih za pomenutu gradnju, u posljednje vrijeme došlo i do narušavanja međunacionalnih odnosa u Trebinju.

Pobrić tvrdi da mu se jedan broj Bošnjaka obraća svakodnevno, žaleći se na pojedince koji nastoje da unesu nemir prema povratnicima.

U saopštenju za javnost koje je uputio medijima, on "apeluje na te pojedince da smire strasti i ne dozvole da krnje ugled grada Trebinja u kome treba da ima mjesta za sve ljude, bez obzira na razlike, pogotovo vjerske i nacionalne".

 

On je, kako kaže, kao predstavnik bošnjačkog naroda morao da reaguje, nakon što su mu pojedini povratnici Bošnjaci   u  posljednjih   mjesec dana dolazili sa pritužbama  da  im je zapaljeno sijeno, da im se namjerno lomi javna rasvjeta ispred kuća, a prijavljena je i opstrukcija povratnika za priključak vode, odbijanje povratnika koji je konkurisao za hidroakumulacijski kredit, pa čak i diskriminacija od strane policije prema vjerniku islamske vjeroispovijesti ispred džamije u Starom gradu, gdje je samo Bošnjak kažnjen za nedozvoljeno parkiranje, a ostala vozila ostala bez kazne, zbog čega se oštećeni, kako kaže, nisu ni žalili policiji za sva prethodna djela.

 

Sve ove događaje Pobrić posredno dovodi u vezu sa izgradnjom pomenutih sportskih terena, jer su se incidenti počeli dešavati upravo od onda kada je pokrenuta priča oko Begove kuće i izgradnje sportskih terena na tom lokalitetu.

"A kada je o samim terenima riječ, smatram da su oni jednim dijelom zašli u taj ambijentalni kompleks, odnosno, kulturno-istorijski spomenik i da bi trebalo poštovati  mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, u kome se, u dopisu  od  26.  maja ove godinem kaže da smatraju da je izgradnja sportskih terena na zaštićenom području nacionalnog spomenika u suprotnosti sa prvobitnom namjenom tog nacionalnog spomenika, te da će izgradnjom nastupiti oštećenje nacionalnog spomenika", ističe potpredsjednik SO Trebinje Ervin Pobrić.

 

U dopisu koji je, kao odgovor, upućen Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, dalje stoji da će Komisija na svojoj narednoj  sjednici, koja  će se održati početkom jula, razmotriti prijedlog odluke za proglašenje mjesta i ostataka Begove kuće nacionalnim spomenikom, kojim će se precizirati  zona zaštite i mjere zaštite nacionalnog spomenika, a  da se do tada preporučuje svim zainteresovanim institucijama i pojedincima da se suzdrže od bilo kakvih aktivnosti na širem području lokaliteta, na  šta se Pobrić takođe poziva.

U medjuvremenu, najbolje  bi  bilo da predstavnici Islamske vjerske zajednice, Centra za razvoj fizičke i duhovne kulture i Opštine Trebinje uspostave dijalog po ovom pitanju, kategoričan je potpredsjednik Pobrić...

V.D.


 

REAGOVANJA

 

OTVORENO PISMO

 

CRADNJA I RUŠENJE

1.       Resulbegovića (Begova kuća) kuća je izgradena sredinom 19. vijeka kao ljetnikovac. Rekonstruirana je u drugoj polovini prošlog vijeka. Do rata je bez sumje bila jedan od simbola grada na Trebišnjici i važna tačka na njegovoj turističkoj razglednici kao izuzetno lijep primjer bošnjačke stambene arhitekture, pretvoren   u  etnografski muzej, U pratećim objektima nalazio se restoran/kafana sa terasom, a u blizini je bila otvorena pozornica sa gledalištem gdje su se održavale pozorišne, muzičke, folklorne i druge priredbe. Cijeli kompleks opasivali su visoki kameni zidovi. Begova kuća je zapaljena i porušena krajem 1992. godine kao izraz slijepe etničke i vjerske mržnje, a ne bilo kakvih borbenih djelovanja.

Pitanje za istražne organe u Trebinju; "Da li je ikada provedena istraga i ko su počinioci tog vandalskog čina?

 

LOŠA IGRA CENTARA

2.       Familija Resulbegović je 1964. godine prodala objekat i južni dio kompleksa preduzeću "Turist" čiji je pravni sljednik UTP "LEOTAR" Trebinje, preduzeće 100% u društvenoj svojini. Leotar je prije nekoliko godina privatiziran, a većinski vlasnik postao je g. Milan Pešut. Prema članu 8. Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Sl. glasnik RS broj 24/98") Begova kuća, kao kulturno historijski i nacionalni spomenik nije mogla i smjela biti privatizirana, jer to Zakon zabranjuje. Većinski vlasnik nije mario za Zakon pa je 14.04.2006. godine čak i prodao ostatke građevinskog objeka Begove kuće, dvorišta i bašče, Fondaciji pod nazivom "CENTAR ZA RAZVOJ FIZlČKE I DUHOVNE KULTURE" za "sitnicu" od 400.000 KM.

Pitanja za "novu demokratsku vlast", istražne i pravosudne organe u Trebinju: "Kako je maguće da se privatizira ono što je Zakon onemogućio, a zatim i proda nacionalni   i kulturno-historijski spomenik? Kada se već prodavala Begova kuća, zašto nije provedena procedura u Skupštini općine Trebinje u skladu sa Zakonom o prometu nepokretnosti uključujući i pravo preče kupnje?"

 

3. Sjeverni dio kompleksa Begove kuće, nekada u privatnom vlasništvu, poslije je pripao općini Trebinje pod meni nepoznatim okolnostima. 03.09.1996. godine općina Trebinje, koju je zastupao Božidar Vučurević, poklonila je taj dio Eparhiji ZHiP. U dokumentaciji se navodi da SO Trebinje VRAĆA putem instituta poklona svu nepokretnu imovinu SPC iako to zemljište nikada nije bilo crkveno.

Pitanje za zdrav razum: "Kako se zove pojava da se nekome vraća poklonom ono što nikada nije bilo njegovo?"

Prvo je, dakle, Eparhija vratila ono što nikad nije bilo njeno, a onda je 15.04.2006. godine poklonila sjeverni dio kompleksa  novoosnovanoj Fondaciji. Fondacija iza koje stoji SPC sada je vlasnik cijelog kompleksa Begove kuće.

  

LIČNE GREŠKE

4. Fondaciju "Centar za razvoj fizičke i duhovne kulture" je početkom 2006. godine praktički osnovala Eparhija ZHiP. Predsjednik Upravnog odbora je košarkaš Dejan Bodiroga, zamjenik mu je Milan Pešut, a članovi su: Vladika Grigorije, Vuk Hamović i sveštenik Goran Spaić. Osnovni cilj Fondacije je: "organiziranje i okupljanje srpskog naroda u Hercegovini i izvan nje,,;  saradnja    sa Srpskom pravoslavnom crkovom..."

Pitanje za građane Trebinja: "Da li smatrate da Fondacija kojoj je cilj da organizira i okuplja srpski narod u Hercegovini treba da obnavlja i gazduje bošnjačkim nacionalnim spomenikom - etnografskim muzejom? Da se srpskom narodu negdje dešava nešto slično da li bi to smatrali primjerom za međunacionalno pomirenje i toleranciju kao  što  tvrdi Vladika u "Avazu" od 04.05. 2006. godine? Zašto se uporno nastoje izgraditi tereni tamo gdje nikada nisu bili i gdje im nije mjesto? Zašto se nije našla druga lokacija u Trebinju, jer se unaprijed znalo da đe gradnja terena pored nacionalnog spomenika posijati sjeme razdora?"

  

TEHNIČKE GREŠKE

Krajem 2002. godine Eparhija je otpočela izgradnju  sportsko-rekreativnih terena i pratećih objekata u zoni nacionalnog spomenika Begova kuća bez građevinske dozvole. Izbetonirana su dva terena dim. 2dž32dž17 m na udaljenosti od oko 20 m od spomenika.Građevinska inspekcija   je obustavila radove, a Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika osnovana u skladu sa Aneksom 8. Dejtonskog sporazuma radi toga je proglasila Begovu kuću UGROŽENIM nacionalnim spomenikom (u oktobru 2003. godine) i protiv Eparhije podnijela krivičnu prijavu Osnovnom tužilaštvu u Trebinju, koje nije željelo otvoriti istragu. Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ("Sl. glasnik RS broj 9/2002") propisano je da "RS, kroz svoje nadležne organe ulaže sve napore da   preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere neophodne za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju proglašenih nacionalnih spomenika i suzdržava se od namjernog preduzimanja bilo kojih mjera koje mogu oštetiti takvo dobro". Također, propisana je obaveza saradnje organa i institucija RS sa Državnom komisijom, te da se odredbe drugih zakona ne primjenjuju ukoliko su u suprotnosti sa ovim Zakonom. Za izdavanje građevinske dozvole za rehabilitaciju nacionalnog spomenika jedino je nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje.

Poslije tri godine pritajenosti, i pored jasnih zakonskih ograničenja, skovan je lukav plan koji su osmislili i provode visoki politički i crkveni krugovi, entitetska i općinska vlast, sportske zvijezde i novopečeni bogataši, sa ciljem da se na simboličnoj i stvarnoj razini oskrnavi bošnjačka kulturno-historijska i graditeljska baština, unesu novi neprimjereni       sadržaji,  a sve skupa beskrupulozno komericijalizira prema željama i potrebama investitora. Osnova toga plana jeste da se proizvoljno i samovoljno podijeli kompleks Begove kuće na zaštićenu zonu spomenika i  "tangentnu zonu" koja tobože nije prostor kulturnog dobra. Doduše, Državna komisija još nije donijela odgovarajuću odluku kojom bi se precizno definirala zona zaštićenog dobra, ali je činjenica da za donošenje takve odluke nema vremenskog ograničenja. Fondacija je podnijela dva zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola: Ministarstvu za prostorno uređenje RS za rehabilitaciju Begove kuće (17. 04. 2006. godine) i Odjeljenju za prostorno uređenje Općine Trebinje za sportske terene i svlačionice (28. 04. 2006. godine). Ministarstvo nije izdalo građevinsku dozvolu, a općina Trebinje je to učinila u rekordnom roku (04. 05. 2006.godine). Općina Trebinje tražila je saglasnost za izgradnju terena od Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa RS i dobila je istog dana (14.04.2006. godine). Izvrsno prolazno vrijeme. Iako šef Odjeljenja za prostorno uređenje u Trebinju i republički građevinski inspektor  u medijima tvrde da je dozvola izdata po Zakonu i bez grešaka, to očigledno nije tako. Općinsko odjeljenje nije nadležno da izdaje građevinske dozvole za nove objekte i sadržaje u zoni kulturnog dobra i da pritom uopše ne traži saglasnost Državne komisije. Zapravo, Komisija je, proglašavajući Begovu kuću UGROŽENIM nacionalnim spomenikom radi izgradnje terena, već dala NEGATIVNO mišljenje. Isti stav Komisija je potvrdila u pismu od 26. 05. 2006. godine upućenom Ministarstvu za prostorno uređenje RS: "Komisija smatra da je izgradnja sportskih terena na zaštićenom području nacionalnog spomenika u suprotnosti sa prvobitnom namjenom spomenika, te da će izgradnjom nastupiti oštećenje nacionalnog spomenika" i da "Komisija preporučuje svim zainteresiranim institucijama i pojedincima da se suzdrže od bilo kakvih aktivnosti na širem području lokaliteta do donošenja konačne odluke Komisije u skladu sa Aneksom 8".

 

 

IGRAČI I TRENERI

Pitanje za šefa Odjeljenja za prostorno uređenje u opšini Trebinje: "Zašto ste izdali građevinsku dozvolu iako ste znali da niste nadležni za nacionalne spomenike i kulturna dobra na osnovu Člana 93. a u vezi Člana 75. stav 2. Zakona o uređenju prostora? Zašto u dozvoli piše da je investitor odnosno izvođač dužan najkasnije osam dana prije početka izvođenja  radova prijaviti Općinskoj inspekciji početak radova na gradilištu, kada je općinski građevinski inspektor, samo dan prije izdavanja građevinske dozvole, obustavio radove na terenu koji su otpočeli bez građevinske dozvole?"

Pitanje za Republičkog građevinskog inspektora: "Zašto niste naredili rušenje građevine (betoniranih igrališta 2002. godine) i vraćanje u prvobitno stanje u smislu Člana 138, stav 1. tačka 8. Zakona o uređenju prostora? Zašto niste u skladu sa istim Članom tačka 5. po pravu nadzora pokrenuli postupak za ukidanje građevinske dozvole, jer je građevinska dozvola od 04. 05. 2006. godine izdata u suprotnosti sa Zakonom?"

Pitanje za direktoricu Republičkog zavoda za zaštitu kultumo-historijskog nasljeđa: "Zašto ste potpisali saglasnost za izgradnju sportskih terena i svlačionica u zoni za koju smatrate da ne pripada kulturnom dobru a pozvali se na Član 76. Zakona o kulturnim dobrima kada se taj član Zakona odnosi na nepokretna kulturna dobra?"

Pitanje za Ministricu za prostorno uređenje: "Zašto niste poništili građevinsku dozvolu izdatu od Općine Trebinje kada je samo Vaše Ministarstvo nadležno za njeno izdavanje prema Članu 93. Zakona o uređenju prostora?"

Pitanje za premijera Dodika: "Zašto ste dozvolili da ovaj košarkaški kamp postane politički? Zašto ne gradite na drugoj lokaciji u Trebinju i pokažete narodu da zaista volite košarka?"

 

P.S. Bio sam košarkaš "Leotara" u godinama kada se Klub osnovao i stasavao. Stariji Trebinjci se toga sjećaju. I danas volim košarku i želim trebinjskim mladićima puno uspjeha na domaćem i međunarodnom planu. Na žalost, ovo što se radi sa i oko Begove kuće nije u interesu  grada  Trebinja i košarkaškog sporta. Riječ je o sramoti Trebinja. Ako vas u to nisam uvjerio ovim pismom džaba sam ga pisao.

 

05. 06. 2006.

 

 

 

Tarik Sadović

iz Trebinja,

narodni poslanik u NS RS