REGIONALNI PREGLED
VRIJEDI LI PISATI PISMA
Od vandalskih akata na grobljima do eksplozija po dvorištima, pokazuje se da Hercegovina, ipak funkcioniše, kao kakva-takva cjelina!?
Stiče se utisak da se konflikt precizno kontroliše, počev od njegove regionalne distribucije do skaliranja intenziteta.
Znamo li u čijim je rukama jedna takva kontrola?
Da li ćutimo zato što znamo odgovor ili zato što znamo da nema vajde - da pitamo?!
Opcina Ravno želi da od pećine Vjetrenice napravi više nego trističku atrakciju. Posjeta voditelja radne grupe za krš i pećine Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) prof. dr. Elerija Hamiltona-Smita pozitivno je primljena na svim nivoima vlasti, te se stiče dojam da će institucije BiH mnogo aktivnije uključiti u zaštitu i kandidaturu Vjetrenice na UNESC-ovu listu svjetske baštine, saopštili su ljudi iz Speleološkog udruženja Vjetrenica - Popovo polje.
Prof. Hamilton-Smit podržava kandidaturu Vjetrenice, jer, po njemu, ona već zadovoljava tri kriterijuma za upis, što je sasvim dvoljno. NJegova je sugestija da se kandidatura priprema za kategoriju kulturni krajolik, što obuhvata prirodnu i kulturnu baštinu. Na unutrašnjem planu prirodne vrijednosti poput Vjetrenice mogle bi uživati status nacionalnog parka.
Istovremeno, Općina Ravno osnovala je javno preduzeće koje će upravljati i gospodariti Vjetrenicom.
Podalje, na samoj granici sa Crnom Gorom nastavljaju se istraživački radovi na pripećku Crvena stijena koja seže u duboki paleolit. Stiče se utisak da bi nastavkom istraživanja pećina, Južna Hercegovina mogla kompletirati jednu interesantnu turističku ponudu. Naravno, sa većim ulaganjem u speleologiju i turističku promociju.
Prenosimo informaciju da su dva zastupnika Hrvatskog sabora - Tonči Tadić (HSP) i Jagoda Majska Martinčević (HDZ), svojim pitanjima na Aktualnom satu zatražili izjašnjavanje premijera Ive Sanadera i ministra kulture Bože Biškupića o tome što će Hrvatska poduzeti da se zaštiti donji tok rijeke Neretve, a koji bi mogao biti ugrožen planiranom izgradnjom serije hidro-centrala i preusmjeravanjem gornjeg sliva prema Trebišnjici, a čime se krše i bilateralni sporazumi BiH - RH, direktive Euro-parlamenta i EK, te Međunarodna konvencija o zaštiti i upotrebi prekograničnih- vodotoka i međunarodnih jezera.
Premijer Sanader je odgovorio kako će Vlada reagirati primjereno potrebi zaštite delte Neretve kao nacionalnog interesa, dodavši kako je očigledno da Republika Srpska djeluje neovisno o središnjim vlastima države BiH. Razlog tome je vjerojatno i izborna kampanja u BiH "pa treba nekim radikalnim, ekstremističkim potezima pridobiti neke birače".
Što se tiče ekološkog aspekta, zaštite prirode, staništa ptica i sl., ministar Biškupić izjavio je da bi ostvarenje spomenutih planova dovelo u pitanje cijeli eko-sustav donjeg toka Neretve, ali i šire, uključujući i Malostonski zaljev zbog promjene nivoa, ali i saliniteta voda. Zbog toga Ministarstvo kulture RH priprema prijedlog da cijelo područje donjeg toka proglasi parkom prirode, a ministrar je izrazio i spremnost za međudržavni razgovor o toj temi u koji bi bili uključeni i stručnjaci.
Da li ovo znači da će projekat Gornji horizonti, nominovan još u SFRJ, u novom državno-pravnom kontekstu, biti stavljen ad acta?!
Odgovora nema?!
Ponovo se, eto, aktuelizuje problem prostorne i komunikacione izolovanosti Istočne Hercegovine. Djeluje nevjerovatno da je još uvijek sve na nivou javnih upozorenja...
- Hercegovina je uvijek bila na repu događaja, a pogotovo Istočna Hercegovina. Ono na žemu mi insistiramo je da razvoj RS i BiH u cjelini bude približno ravnomjeran - rekao je dr Dobroslav Ćuk na sastanku koga je Anatolij Viktorov, voditelj Ureda visokog predstavnika (OHR) Jug održao sa načelnicima šest istočnohercegovačkih opština.
Ćuk je, istom prilikom naglasio da bi bilo dobro da se is a entitetskog i sa državnog nivoa iadvoje sredstva za razvoj infrastrukture u Hercegovini, a zatim da se izdvoje sredstva za razvoj i za zapošljavanje.
Ćuk je podsjetio na problem Ivanice i Čemerna, međutim, stičemo utisak da, kada ovakve izjave, pa i upozorenja, "izlaze" iz Hercegovine, niko ih ozbiljnije ne razmatra. Više je nego jasno da komunikaciona izolacija Istočne Hercegovine već mnogo košta ovaj narod i da će, ako taj odgovor ne stigne kroz institucije, narod sam početi da traži rješenja.
A da sve, u prethodnom smislu, nije u redu ni u Mostaru, svjedoče ne samo eksplozije (sa njihovim "odjekom" po čitavoj Hercegovini), nego i činjenica da, na svoj način, reaguju institucije koje su izvan regiona. U tom kontekstu, Helsinški komitet organizovao promociju knjige (Ne)zaboravljeni Mostar autora Miroslava Prstojevića. Podvlači se da je ovo samo pokušaj da se koliko-toliko doprinese poboljšanju opšteg nivoa ljudskih prava u Hercegovini.
Ostaje pitanje šta mogu knjige protiv snajperskih pušaka i eksplozivnih naprava. Pa i protiv pjesama sa tekstovima iz 1991. na otvorenoj sceni?!
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević dao je neke odgovore, tokom svog boravka u Hercegovini.
Prema Feni - Dizdarević je podvukao da je od izuzetnog značaja da se policija, pravosuđe, ali i političke partije i vjerske zajednice počnu ozbiljnije baviti problemom nasilja, koje može dovesti do još dramatičnijih posljedica.
(Iz ovog se, naravno, može zaključiti da su se te organizacije ovim i ranije bavile, ali, kratko rečeno - neozbiljno, ili poluoozbiljno ili nedovoljno ozbiljno?!)
Uz to, Dizdarević je konkretizovao problem na povratak građana srpske nacionalnosti koji je još "simboličan i potrebno je itekako puno napora da bi se stanje normaliziralo"...
Dizdarević je iskazao i vlastito žaljenje zbog odnosa dvije dominantne vjerske zajednice u gradu, čija se komunikacija svodi na "razmjenu čestitki prigodom vjerskih blagdana, a da njihova retorika preko medija, propovjedaonica više liči na jezik mržnje, što pokazuje na poremećene međunacionalne odnose i na nedovoljne napore koji se čine da bi se oni zaliječili.
Uz segregaciju u obrazovanju, koja, po Dizdareviću, predstavlja anticivilizacijski fenomen kojim se pokušava sačuvati nešto što je povijesno osuđeno na nestanak, nije ni čudo, što se obnavlja atmosfera koja miriše na 1991. godinu.
Kako reagovati da se događaji iz 1991. ne ponove? Kakva su čija gledišta, koje su opcije na stolu?
- Međunarodna zajednica smatra da pitanje može riješiti tako što je Srbima data Republika Srpska, pa Mostar može bez njih, a smatra da može očuvati odnos Bošnjaka i Hrvata hraneći paralelizme i paralelne institucije u dva dijela grada. Tu su potrošeni milioni u krivoj procjeni, u krivoj analizi s krivim zaključcima. Međunarodna zajednica multietičnost u BiH, nije nikada shvatila na pravi način. Izabrala je kolonijalni pristup, pristup podjele, radije nego pristup reintegracije - rekao je Dizdarević.
ISTOVREMENO, predsjednik Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost Mostar - Ratko Pejanović ocijenio je da konstitutivnost naroda još nije u cijelosti provedena na području BiH, a posebice u Mostaru gdje, po njegovim riječima, Srbi nisu adekvatno zastupljeni u vlasti.
Govoreći o povratku Srba u Hercegovačko-neretvanski kanton i grad Mostar, Pejanović je ocijenio da se dosta Srba vratilo na ta područja, oko 9.000, međutim problem predstavlja održivi povratak u urbanim sredinama, te prodaja imovine...
Što se tiče poštivanja vjerskih sloboda u HNK i Mostaru, Pejanovića ocjenjuje da je situacija dosta povoljnija, te da se s vremenom još više poboljšava. Jedini problem, po njegovu mišljenje, jeste zaštita grobalja, koja su predmet čestih vandalskih izgreda.
Na upit može li Srpsko građansko vijeće pridonijeti bržem i većem povratku Hrvata i Boš-njaka u Republiku Srpsku, Pejanović je pojasnio da Vijeće širi ideju povratka i međusobne tolerancije, ali da, kao nevladina organizacija, ne može učiniti ništa više, jer ne participira u vlasti.
U svakom slučaju, Hercegovina je povezanija nego ranije. To ne pokazuju samo trendovi u trgovini, nego i svojevrsna "razmjena" ekstremističkih ideja i vandalskih akata. U tome prednjači Mostar, ali ni Trebinje, na žalost, mnogo ne zaostaje, što se pokazalo posljednjih dana, koji samo na prvi pogled djeluju vandalski a u stvari se, u cijeloj priči, radi o poznatim metodima "političke hirurgije" čiji su ciljevi precizniji nego što se obično misli.
Šta mogu na ovom planu da urade lokalne zajednice?!
Ništa ili gotovo ništa.
Bezbijednost je u cjelini u rukama države, tako da sva pitanja te vrste treba uputiti "gore".
A kad pisma idu "gore", obično se pokazuje da od toga nemaju nikakve koristi oni - "dole".
Do kada će biti tako - možda ćemo vidjeti?!
A možda nas vrate nazad, i opet natjeraju da gledamo stare "filmove"...
N.M.
SEPARACIJA U BLIZINI DAORSONA I RADIMLJE
Dok se u Ravnom radi na promociji pećine Vjetrenica, u Stocu neki događaji najavljuju suprotne tokove. Naime, predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amra Hadžimuhamedović obav-ijestila je u ponedjeljak novinare da je stigla usmena obavijest da je u toku davanje koncesija za kopa-nje šljunka blizu Radimlje i Daorsona.
"Učinit ćemo sve da se prekinu te aktivnosti, jer se radi o spomenicima od najveće vrijednosti u BiH, koji imaju sve uvjete za UNESCO-u Listu svjet-ske baštine".
Prema "Oslobođenju", šta se radi u blizini Radimlje i Daorsona još je nejasno. Pomenuta Komisija raspolaže samo usmenim informacijama da je u toku izdavanje koncesije za separaciju i da se lokalitet nalazi 150 metara vazdušne linije od Daorsona.
Kako saznajemo, o svemu će biti obaviješten i ured visokog predstavnika kao i Federalno ministarstvo prostornog uređenja i ekologije.
ZAŠTO BRAĆA PLANJANIN NISU PO VOLJI MUZIČKIH UREDNIKA
Nakon učešća na 2. BiH RTV festivalu, braća Šućro i Bajro Planjanin iz Trebinja nedavno su promovisali spot sa pjesmom Brojač suza.
- Pjesma je - kaže Šuki - urađena u nešto bržem ritmu. Dinamična je i bez sumnje mogu reći da se vrlo brzo svidjela publici, iako se vrlo malo pušta na TV i radio-stanicama. Zbog čega se ne sviđa muzičkim urednicima, još mi nije jasno...
Inače, Šuki ima i nove planove...-
- Sredinom jula, zajedno sa Kemalom Montenom i Arsenom Dedićem, svojim pjesmama upriličiću promociju knjige Miša Marića. Bitno je naglasiti da se u toj knjizi pominje moje i Kemino prijateljstvo i upravo iz tog razloga ću i ja biti prisutan. Sa Marićem već duže vremena sarađujem, čak je napisao i pjesmu Nade nema, koja se nalazi na jednom od mojih albuma..
Na novom albumu naći će se 13 pjesama braće Planjanin...