tPočetna
FESTIVAL FESTIVALA
ZLATNA MASKA ZA PODGORIČKI "PARK"
I pored toga što je za vrijeme predstave, koja, kako je rečeno, razvija ideju o pravu svakoga ljudskog bića na ljubav, izgovoreno tek nekoliko riječi, uigrani dvadeset petočlani ansambl posjetioci su nagrađivali aplauzom i na okruglom stolu nakon predstave.
Predstava "Park - Balkan Love Story", u izvođenju podgoričkog "Teatra Fijasko", KIC "Budo Tomović", u režiji dr Dragana Koprivice, po jednoglasnoj ocjeni stručnog žirija i publike, najbolja je predstava na petom Festivalu festivala, koji se u našem gradu odvijao od 17. do 23. jula, a za koji je, kratko i jednostavno, zatvarajući ga, LJiljana Perović, potpredsjednik Organizacionog odbora Festivala i šef Odsjeka za društvene djelatnosti u Opštini Trebinje rekla:
"Gledali smo sjajne predstave i ja se nadam da su se amateri u Trebinju osjećali kao kod svoje kuće, a trebinjska publika ih je za njihovu igru znala zaista dobro nagraditi".
Teatru "Total" i predstavi "Kralj umire" Ežena Joneska pripale su zlatne maske, Jesenku Muzaferiji za režiju i Faiku Salihbegoviću za najbolju mušku ulogu, odnosno, ulogu kralja.
Zlatne maske za najbolju žensku glavnu i epizodnu ulogu, te mušku epizodnu ulogu, dobili su glumci pozorišta iz Svilajnca u predstavi "Čudo u Šarganu" - Milica Milenković, za ulogu Gospave, Snežana Resavac, za lik Cmilje i Zlatko Marković koji je tumačio lik prosjaka, dok je član ovog pozorišta Marko Matović dobio zlatnu masku za muziku.
Ansamblu beogradskog amaterskog pozorišta "Branko Krsmanović" pripala je zlatna maska za kolektivnu igru, dok je zlatnu masku za kostimografiju dobila Tatjana Vujisić iz Kolašinskog amaterskog pozorišta, a zlatna maska za scenografiju u trebinjskoj predstavi "Poručnik" Martina Makdone pripala je Igoru Bošnjaku.
Žiri je dodijelio i diplome Festivala - Opštini Trebinje i Centru za informisanje i kulturu za pozorišni poduhvat predstavom "Poručnik", Tamari Šuković iz kolašinskog pozorišta za najbolju mladu glumicu, Slaviši Grubiši iz podgoričkog Teatra "Fijasko" za najboljeg mladog glumca, te Snežani Šćepanović za rediteljsko čitanje klasike u predstavi "Banović Strahinja".
U saopštenju žirija kojim je predsjedavao profesor Jovica Pavić, reditelj, konstatovano je da je "ovogodišnji festival pokazao tendenciju evidentnog uzlaza, kako u kvalitetu, tako i u raznovrsnosti žanrovskog i stilskog opredjeljenja ansambala, te da su glumačke kreacije, u odnosu na sve druge elemente pozorišnog izraza, obilježile ovogodišnju smotru".
VRATA GRADA GLUMCIMA ŠIROM OTVORENA
Ove su riječi potvrdile želje načelnika opštine Trebinje dr Dobroslava Ćuka da, kako je, otvorivši Festival rekao, "ovdje u Trebinju, ansambli, učesnici Festivala festivala, postignu veće teatarske domete, da glumci ostvare najbolje glumačke role, ushićena publika da doživi katarzu, da vidimo novu, drugačiju pozorišnu igru koju ćemo dugo pamtiti kao što pamtimo brojne vrhunske, teatarske kreacije viđene u Trebinju u posljednjih nekoliko decenija".
Isticuci da je Trebinje i ove godine, peti put za redom, širom otvorilo svoja vrata glumcima, režiserima, scenografima i svima onima kojima je pozorišna umjetnost u srcu, načelnik Ćuk je tada izrazio zadovoljstvo što ovaj jubilej baštini dugu tradiciju nekadašnjih dramskih amatera Jugoslavije i što je, kako je naglasio, iz godine u godinu i brojniji i raznovrsniji, transformišući se u svojevrstan most razumijevanja i spajanja ljudi i naroda.
Pozdravljajuci okupljene zaljubljenike u pozorišnu umjetnost, u ime Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske, Irena Soldat Vujanović, pomoćnik ministra, je rekla da Festival festivala svojim programskim opredjeljenjem prevazilazi lokalni nivo i postaje internacionalna smotra amaterskih pozorišta.
"Ovo ministarstvo je prihvatilo pokroviteljstvo smotre amaterskih pozorišta, smatrajući da se podrškom ovakvih maniferstacija može doći najprije do mladih talenata u glumi i režiji, ali se popularizuje i pozorišna umjetnost u lokalnim zajednicama", naglasila je Soldat Vujanović.
UoČi svečanog otvaranja, na pozorišnim daskama Doma kulture u Trebinju nastupili su glumci Pozorišta na Terazijama Tanja Bošković i Rade Marjanović, uz pratnju na klavijaturama Srđana Bubala.
Oni su izveli kabarertsku predstavu "Stara dobra vremena", u režiji Rada Marjanovića i po tekstovima Matije Bećkovića, Moma Kapora, Duška Radović, Galeta Jankovića i Branka Ćopića.
Izvođenjem hitova sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka i čestim silascima sa pozornice, ovo dvoje glumaca su ostvarili odličan kontakt sa publikom, toliko dobar da je glumcima, kako je na kraju priznao sam Marjanović, bilo teško, zbog stiske sa vremenom, skratiti predstavu.
FESTIVAL U USPONU
Nakon kabarea, izvedena je i prva takmičarska, amaterska predstava "Klaustrofobična komedija" Dušana Kovačevića, u režiji Novaka Tanasića, koju je izveo Dramski studio iz Obudovca.
Iako se na okruglom stolu organizovanom nakon predstave stekao utisak da se za Obudovčane traže opravdanja zbog, kako su mnogi anketirani iz publike kazali, za osrednju igru, Trebinjac Saša Radulović, profesionalni glumac i član žirija publike, otvoreno je rekao - Ako je Obudovac nešto što je trebalo da dođe na Festival, onda sam veoma zabrinut za pozorišnu scenu u Republici Srpskoj.
Sa druge strane, činjenica je da je uvijek najteže onima koji otvaraju Festival i da su Obudovčani, koji, usput budi rečeno, ne izostaju sa Festivala festivala, uvijek kao najbolji u Republici Srpskoj, imali peh i sa svjetlom i sa dugim čekanjem za nastup iza kulisa.
Nesto bolju igru i dobre kostime, za koje su i nagrađeni zlatnom maskom, pokazali su članovi Kolašinskog amaterskog pozorišta, koji su druge, od sedam takičarskih večeri, izveli predstavu "Banović Strahinja", po tekstu Borislava Mihajlovića Mihiza i u režiji Snežane Šćepanović.
Ova gotovo dvočasovna kolašinska drama naišla je na dobar prijem trebinjske publike, između ostalog, najvjerovatnije i zbog činjenice da je ovo epsko podneblje.
Mnoge ocjene predstave su bile u smislu da je ovo hrabar i direktan okršaj sa velikim tekstom, ali bez naročitog zapleta i dramske radnje koju je publika očekivala.
Tek trece večeri je, međutim, Festival, po mnogima, krenuo uzlaznom linijom, kada su nastupili glumci Akademskog pozorišta "Branko Krsmanović" iz Beograda sa predstavmo "Lekcija" Ežena Joneska, u režiji Vladimira Cvejića.
Mladi i uigrani ansambl Joneskov tekst su izveli sa puno energije i takav pristup je naišao na odličan prijem do posljednjeg mjesta ispunjene pozorišne dvorane Doma kulture.
Na okruglom stolu, koji je upriličen nakon predstave, konstatovano je da je "Lekcija", u izvođenju jedanaestočlanog glumačkog ansambla Beogradskog akademskog pozorišta "Branko Krsmanović" dala potpuno novo viđenje Joneskovog teksta, pri čemu su tri lika multiplicirana u jedanest likova.
Takođe je rečeno da je dobar efekat postignut time što je elementarna priča transponovana u prostor arene, odnosno televizijskog studija, kvizova i reklame.
I kritičari i publika su imali mišljenje da je, uz izvanredne glumačke kreacije, naročito ženskog dijela ansambla, prikazana odlična kolektivna igra, uz novi senzibilitet i fantastičnu energiju koja se prenijela i na oduševljenu publiku, za šta će Beograđani kasnije biti i nagrađeni zlatnom maskom.
Na sceni Doma kulture, četvrte večeri Festivala festivala, trebinjska publika je imala priliku da vidi još jednog Joneska i predstavu "Kralj umire" koju su izveli članovi Teatra "Total" iz Visokog, u režiji Jesenka Muzaferije.
Poigravanje sa teatrom apsurda i aktuelizacija komedije o umiranju u kojem glavni junak, kralj Beranže, umire od prve scene dok ne umre u posljednjoj, naišla je na odličan prijem kod trebinjske publike, koja je dugim aplauzom pozdravila glumce na kraju komada, naročito Faika Salihbegovića, kralja u ovom ostvarenju, za koje je nagrađen "maskom".
Učesnici okruglog stola, nakon predstave, složili su se da su vidjeli jedan ozbiljan pristup Joneskovom tekstu i teatru apsurda, odličnu kolektivnu igru, sa ironičnim otklonom, uz dobro uklopljenu aktuelizaciju teksta i koreografiju, što je visočki ansambl činilo jednim od ozbiljnijih kandidata za nagrade.
U prepunoj sali Doma kulture u Trebinju, predstavu "Park - Balkan Love Story", u zvaničnoj konkurenciji Festivala festivala u našem gradu, izveli su pete večeri članovi Teatra "Fijasko" KIC "Budo Tomović" iz Podgorice, u režiji prof dr Dragana Koprivice.
U pitanju je ostvarenje neverbalnog teatra gdje je park uzet kao mitsko mjesto, parabola jednog utočišta, scenski prostor gdje se odigrava svakodnevni život, pun otuđenosti, zla i poroka i naišlo je na odličan prijem, naročito mlade, trebinjske publike.
I pored toga što je za vrijeme predstave, koja, kako je rečeno, razvija ideju o pravu svakoga ljudskog bića na ljubav, izgovoreno tek nekoliko riječi, uigrani dvadeset petočlani ansambl posjetioci su nagrađivali aplauzom i na okruglom stolu nakon predstave.
Konstatovano je da su autorski projekat Dragana Koprivice mladi glumci odlično transponovali na sceni sa zadivljujućom energijom, što je i ovu glumačku družinu odmah u startu prikazalo kao jednim od ozbiljnih konkurenata za nagradu.
RADIONICA I DOMAĆINI ZA KRAJ
SveČanom zatvaranju Festivala i dodjeli nagrada prethodilo je izvođenje predstave Martina Mekdona "Poručnik", u izvođenju trebinjskih amatera i režiji Filipa Gajića, kao i prikazivanje ostvarenja pozorišne radionice Cirkus Balkano koja se bavila maštom i psihofizičkom radnjom.
Trebinjci su se bavili tragikomičnom dramom o životu na izolovanom ostrvu u Sjevernoj Irskoj koja govori o nasilju i otuđenosti savremenog čovjeka, uz pacifističku poruku.
Kritičari na Festivalu su kazali da je Filip Gajić disciplinovano, uz racionalno scenografsko rješenje, transponovao tekst savremenog irskog pisca Mekdone, te da se uočava značajan pomak u razvoju trebinjskog pozorišnog amaterizma.
Učesnici diskusije su nakon predstave zaključili da rad trebinjskih amatera i publika kakvu ima naš grad zaslužuju da uskoro dobiju jedno pravo pozorište.
Nakon "Poručnika", u vremenu dok je vijećao žiri Festivala i žiri publike, igrana je predstava pozorišne radionice"Cirkus Balkano", u kojoj je, pod rukovdstvom Nemanje Savkovića, nastupilo četrnaest mladih glumaca iz svih pozorišta koja učestvuju na Festivalu, osim Visokog.
Prema riječima voditelja radionice reditelja Nemanje Savkovića, koji je ovaj projekat započeo zajedno sa Srđanom Karanovićem koji je iz objektivnih razloga Trebinje morao napustiti ranije, riječ je o nekoliko dječjih igara, vježbi govora, te vježbi i glumačkih improvizacija iz domena scenskog pokreta.
Nakon toga je uslijedio centralni dio gdje su izvedene tačke tipične za cirkus, uz duhovite opaske vezane za osoblje tog cirkusa, kao i parodije na reklame koje se u posljednje vrijeme sve češće emituju u pauzama bilo kakvog programa.
Osim radionice, u pratećem dijelu Festivala festivala, promovisane su knjige mr Luke Kecmana "Dramsko oblikovanje u pripovetkama Petra Kočića", Gradimira Gojera "Teatarski kaleidoskop" i Rada Simovića "Presjeka", a pomenute knjige su promovisali njihovi autori na način da su svaki put dvojica od pomenutih autora govorila o knjizi onog trećeg.
O Kočiću koji je, kako se od Simovića i Gojera, ali i samog autora moglo čuti, više pripovjedač nego dramski pisac, govorilo se na promociji Kecmanove knjige, dok se o širokom spektru teatarskog interesovanja, od autorovih razmišljanja o dramskoj književnosti i stvaralaštvu u BiH, do niza podataka o znamenitim autorima, kostimografima, scenografima, govori u knjizi Gradimira Gojera, a o "jeziku presječkom" koji jeste njegov i njegove literature, bilo je riječi na promociji Simovićeve knjige.
Zavrsne večeri Festivala festivala, u čast svih učesnika, na Trgu pjesnika u našem gradu održan je koncert Ramba Amadeusa...
Vesna Duka