tPočetna
 

DA LI ĆEMO SA NOVIM EKOLOŠKIM STANDARDOM MIRNIJE SPAVATI 
Piše: dr Savo Kuljak

NOVE  TERMOELEKTRANE  U GATAČKOM  POLJU  I  NOVI EKOLOŠKI  ZAHTJEVI

TREBA LI U GACKU GRADITI NOVE TERMOELEKTRANE

(NAČELNO, MOGLO BI SE REĆI DA TREBA, ALI PO MNOGO STROŽIJIM EKOLOŠKIM ZAHTJEVIMA)

Zagađivanja okoline od TE Gacko će uvijek biti kada je ona u pogonu. Postavlja se pitanje koji nivo zagađivanja vazduha, voda i zemljišta je prihvatljiv u slivu rijeka Trebišnjice i Neretve?

U Gatačkom polju je prije projektovanja i izgradnje rudnika i termoelektrane (TE)  postojalo  rudarsko preduzeće koje je  površinski kopalo ugalj.

Sistematska geološka istraživanja zaliha lignita u Gatačkom polju počela su 1954 - 57 g., a nastavljena 1964-67. g. i 1971-75. g.  

Na osnovu izvršenih ispitivanja utvrđene su zalihe  lignita od oko 500 miliona tona na ispitanim lokalitetima.

Prosječna kalorična vrijednost uglja je 10,700 kj/kg.

Prema investiciono tehničkoj dokumentaciji, na osnovu dokazanih količina uglja, predložena je  izgradnja  TE  instalisane snage dva puta po  300 MNJ sa godišnjom proizvodnjom od 3.160 GNJh. električne energije.

U prvoj fazi otvoren je rudnik sa površinskim kopom i izgrađena TE Gacko. To je jedan blok od 300 MNJ sa godišnjom proizvodnjom od 1.580 GNJh. 

Postojeća Termoelektrana u Gatačkom Poplju je prva faza TE Gacko.

Trenutno se pregovara sa Česima o izgradnji nove TE u Gacku snage 600 MNJ. Ova TE bi bila dva puta veće snage  od druge faze TE Gacko predviđene ranijim investicionim planom.

Zagadjivanje okoline

Sagorijevanje fosilnih goriva ostavlja, kako globalne tako i  lokalne ekološke posljedice, koje se ogledaju u zagađivanju atmosfere, voda i zemljišta. Zagađivanje vazduha kvari vodu i zemljište jer sve što se ispusti iz dimnjaka u atmosferu završi  u vodama ili u zemljištu.

Globalne ekološke posljedice

Sagorijevanjem fosilnih goriva u atmosferu se oslobađaju ogromne količine ugljendioksida (SO2), velike količine sumpordioksioda (SO2) i drugih kiselih gasova koji izazivaju kisele kiše. Prva faza  TE Gacko od 300 MNJ godišnje izbacuje kroz dimnjak 36.000 tona SO2 , dok će planirane TE Gacko snage od 900 MNJ izbacivati 108.000  tona sumpordioksida u atmosferu. Pravi globalni problem je SO2   jer njegovo povećanje u atmosferi podiže globalnu temperaturu i stvara efekte staklene bašte (Rezolucija iz Kuota). Planirani kapacitet TE Gacko od 900 MNJ, u globalnim razmjerama neće imati značajnog, skoro nikakvog, uticaja na klimatske promjene, i ako rezolucija iz Kuota preporučuje  da se smanji korišćenje fosilnih goriva gasa, nafte i.uglja.

U izvještaju  američkog nacionalnog centra za atmosferska istraživanja navodi se da zagađenost vazduha ozbiljno  ugrožava  morske  eko-sisteme. Džoan Klejpas ističe da će se količina SO2 u atmosferi do kraja DžDžI vijeka  dva do tri puta povećati. Procjenjuje se da okeani apsorbuju jednu trećinu SO2 ispuštenog u atmosferu ljudskim aktivnostima. Ovo se smatra povoljnom činjenicom jer se usporava globalno zagrijavanje planete zemlje. U izvještaju se iznose i drugi negativni efekti. Pod uticajem SO2 povećava se kiselost voda u prirodi što ugrožava organizme koji luče ljušture od kalcijum karbonata, kao što su korali, školjke, puževi, morske zvijezde i morski konjici. A to znači sporiji rast koralnih sprudova već ugroženih zagrijavanjem vode zbog efekata staklene bašte. Koralni sprudovi štite obale, a u njihovom području živi 25 % svih morskih živih bića. Rezoluciju iz Kijota nisu potpisale SAD najveći zagađivači  atmosfere i najveći potrošač fosilnih goriva. Tomas Lavdžoj, predsednik Hajncovog Centra za nauku, ekonomiju i ekologiju smatra da je izvještaj Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja  "znak za uzbunu" i ističe da je potreban hitan svjetski program za iznalaženje izvora energije koji neće zagađivati atmosferu.

(I ovo je, eto, kontekst priče o TE Gacko.))

Lokalne ekološke posljedice

Za razliku od globalnih ekoloških posljedica, (gdje je ugljendioksid, nastao sagorjevanjem ogromnih količina fosilnih goriva, lokalne ekološke posljedice izaziva veliki broj otrovnih, štetnih i opasnih materija koje u većim ili manjim koncentracijama zagađuju bližu ili  dalju okolinu.

U slivu  rijeke Trebišnjice vazduh, vode i zemljište su prije izgradnje TE Gacko bili ekološki izuzetno čisti. Privreda ovog regiona nije imala značajnih zagađivača i oni su se mogli držati pod kontrolom, tako da su vode ovoga sliva bile u prvoj kategoriji voda (Uredba o kategorizaciji vodotoka Sl. List SRBiH br  42/67 i klasifikaciji  voda br 19/80), odnosno, imale su "dobar status" po  Zakonu o vodama Sl. Glasnik RS br 10/98 i Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka Sl. Glasnik RS br.42/01.

U urbanim naseljima, zbog povećane upotrebe deterdženata, i drugih savremenih sredstava za održavanje higijene u domaćinstvima, pretpostavlja se izgradnja kanalizacionih mreža sa uređajima za prečišćavanje fekalnih i drugih otpadnih voda  i izgradnja deponija za čvrsti otpad (sve tio kako bi se sačuvao bolji status voda).

Ipak, veći industrijski zagađivači su ono o čemu se češće s pravom govori...

Osnovni ekološki problemi Rudnika i TE Gacko su...                            

A) Skidanje i odlaganje jalovine (otkrivke)

Skidanje i odlaganje ogromnih količina jalovine i eksploatacija uglja u rudniku  ostavlja devastirane prostore koje treba popuniti, poravnati i koliko je moguće revitalizirati pokrivanjem površine slojevima zemlje i humusa. Projektnom dokumentacijom izgradnje prve faze TE i rudnika Gacko, ovi subjekti imaju obavezu da ovaj problem kontinuirano rješavaju. Lokalne zajednice treba da budu zainteresovane da se to uredno radi.

b) Aerozagađenje nastalo sagorjevanjem ogromnih     količina uglja.

Kroz dimnjake u okolnu atmosferu planirani kapaciteti TE u Gacku godišnje će izbacivati oko 108.000 tona, a dnevno oko 296 tona SO2. Ovako velike količine sumpordioksida na lokalnim prostorima će izazivati štetne posljedice za vegetaciju, vode, zemljište i zdravlje ljudi.

Za druge opasne materije nemamo podataka jer nisu  vršena odgovarajuća zakonski obavezna ispitivanja emisije i imisije toksičnih materija u atmosferu u području TE Gacko i slivovima  rijeka Trebišnjice, Neretve i Drine. Teritorija Opština Gacko pokriva slivove ovih rijeka. Prema tome, aerozagađenja TE Gacko ugrožavaju sva tri navedena sliva. Isto tako će se zagađivati i sliv rijeke Zete i Morače u periodu kada ruže vjetrova nanose gasove prema istoku.

Poznato je da se kod sagorjevanja ogromnih količina fosilnih goriva u termoelektranama u atmosferu izbacuju enormno velike količine čestica, čađi, lebdeće čađi, pepela, gasova SO2,  SO2 i drugih produkata nastalih sagorjevanjem uglja. Razvoj modernih metoda analitičke hemije omogućio je istraživačima toksikolozima da u dimu cigareta pronađu i identifikuju desetine hiljada otrovnih materija od kojih su mnoge kancerogene.

Dim, čađ i lebdeća čađ u atmosferi, nastali sagorjevanjem fosilnih goriva, takođe sadrže desetine hiljada otrovnih materija od kojih su mnoge kancerogene (3,4-benzpiren i dr). Krupnije čestice prašine, čađi i dima se talože u bližoj okolini TE Gacko dok se sitnije talože u široj i daljoj okolini. Elektrostatički filteri za prašinu sakupljaju čestice prašine manje od 3-4 mikrometra a veće odlaze u atmosferu.

Čestice materije se talože, a šta se događa sa otrovnim gasovima?

Gasovi se apsorbuju na vlažnu travu, lišće, zemljište i vode. Drugim riječima, štetni gasovi zagađuju vode, zemljište, travu i lišće  pa te otrovne materije ulaze u biološki ciklus preko biljaka, životinja, do čovjeka.        

Emisije aerozagađenja iz TE Gacko direktno zagađuju slivove rijeka Trebišnjice, Neretve, Drine i Zete, a u manjoj mjeri i udaljenije prostore.

Priče o radioaktivnom zagađenju okoline u Gatačkom polju i dimnim gasovima TE Gacko su neosnovane jer nismo naišli na publikovane podatake o prisustvu radioaktivnih izotopa u zemljištu, vodama i vazduhu u ovoj regiji.

Takođe, nema podataka da su u slivu Trebišnjice padale NATO bombe sa osiromašenim radioaktivnim izotopima urana u ratnim dejstvima 1992-1995 g.

(U urbanoj zoni Gacka potrebno je sistematski ispitati zagađenost atmosfere prema važećim pravilnicima o zaštiti atmosferskog vazduha od toksičnih materija).

B) Otpadne vode TE  Gacko i  deponije šljake i pepela.

Otpadne vode TE Gacko i deponije šljake i pepela zagađuju samo sliv rijeke Trebišnjice nizvodno od Gacka, tj. vode i zemljišta u opštinama Gacko, Nevesinje, Berkovići, Bileća, Stolac, Trebinje, H.Novi, Dubrovnik, Čapljina i Neum.

Najveća zagađenja  voda i zemljišta su u pogonima TE Gacko i okolnom prostoru teritoriji Gacka, dok su na udaljenim prostorima manja, jer se kretanjem kroz zemlju toksične materije djelimično apsorbuju, hemijski reaguju i razređuju u čistijim podzemnim vodama.    

Stara deponija šljake i pepela u Dražljevu sa zaštićenim plastičnim dnom je napunjena i napuštena. Ova deponija je loše locirana neposredno iznad jezera na rijeci Vrbi, pa postoji rizik od procjeđivanja voda iz deponije u ovo jezero.

O lokaciji i kvalitetu nove deponije šljake i pepela, te o putevima transporta ovih odpadnih agresivnih materija pisac ovih redova ne zna ništa pa o njima neće ovom prilikom pisati.

U viŠe navrata tražio sam na uvid u HE Trebinje i TE Gacko podatke o hemijskim analizama voda, uglja, šljake, pepela i emisionih i imisionih gasova  koje su obavezni da rade po propisima sa aspekta zaštite okoline (voda, vazduha, zemljište, životne namirnice i dr.). Izuzev usmenih informacija nikada nisam vidio zvanične nalaze - rezultate ispitivanja.

Budući da nisam mogao dobiti na uvid  relevantne podatke (ili ne postoje ili su poslovna tajna), predlažem da se sakupe svi postojeći podaci o ovoj problematici i da se usklade sa važećim propisima.

Drugim rijeČima treba uraditi sve ono što traže važeći propisi, ako se ukaže potreba i nešto više sa aspekta zaštite okoline za potrebe projektovanja novih TE u Gacku. Zagađivanje okoline od TE Gacko će uvijek biti kada je ona u pogonu. Postavlja se pitanje koji nivo zagađivanja vazduha, voda i zemljišta je prihvatljiv u slivu rijeka Trebišnjice  i Neretve?

Budući da su djevičanski čiste vode sliva Trebišnjice najveće, Bogom dano bogastvo ovoga kraja, u prvom planu se postavlja pitanje zaštite voda ovoga sliva. Prema tome, osnovni kriterij za dopušteni nivo zagađivanja vazduha, vode i zemljišta je kvalitet voda u slivu Trebišnjice. U bilo kojoj varijanti zaštite voda ovoga sliva mora se očuvati prva kategorija - klasa , odnosno, "dobar status" voda u slivu rijeke prema citiranim propisima.

Dogovoreni i projektovani nivo zaštite okoline i zaštite voda u slivu Trebišnjice treba regulisati posebnim ugovorom. Ovim ugovorom će se utvrditi obaveza kontrole rada projektovanih postrojenja za zaštitu okoline. Za svako narušavanje propisanog režima rada ovih postrojenja i povećano zagađivanje okoline, treba predvidjeti visoke novčane naknade adekvatne nanesenoj šteti. Cilj novčanih naknada nije sakupljanje novca već da se spriječi neodgovorno zagađivanje voda. Čiste vode u slivu Trebišnjice nemaju cijenu.

Sistem hidroelektrana u slivu Trebišnjice nema značajnih zagađivača voda. Postoje potencijalni zagađivači (slučaj havarije, izlijevanje trafo-ulja u Neretvu iz trafo-stanice u Grabovici).

Izgradnjom Gornjih horizonata, melioracionim zahvatima, stvaranjem novih površinskih tokova i akumulacija, nastaće  novi rekreacioni i privredni prostori, što će imati pozitivne  ekološke efekte u slivu Trebišnjice.