tPočetna

FORUM "GLASA TREBINJA"

HET IZMEĐU PRIRODNIH I NEPRIRODNIH SILA

HERCEGOVINA POD NOVOM BLOKADOM

HET je, na specifičan način napadnut sa tri strane svijeta... S juga, privremeno (!?), odlomljen je dio njegovog energetskog ”kolača”; sa zapada već duže vremena vodi se prava kampanja protiv izgradnje Gornjih horizonata, a sa istoka, iz Crne Gore, traži se nova raspodjela novca?! U ovom broju Glas će, skraćeno donijeti neslužbena gledišta susjeda, informisaće o temama koje već kruže u medijima, a u narednom broju ove stranice ustupićemo ljudima iz HET-a, koje - teško je reći iz kojih razloga - prijestonički mediji za sada obilaze?!

U nekoliko posljednjih mjeseci - paralelno sa aktuelizacijom dva nova projekta - Hidroelektrane "Bileća" i HE "Dubrovnik II", koja  treba da se gradi zajedno sa Elektroprivredom Republike Hrvatske - krenula je jedna nova kampanja sa istočne i zapadne strane usmjerena prema HET-u.

Interesantno je da se toliko godina nakon izgradnje sistema HET postavljaju neka temeljna pitanja vezana za raspodjelu energije/novca, a još je interesantnije da se plasiraju potraživanja čiji su iznosi astronomski (više stotina miliona eura)!?

Nedavno, generalni direktor HET-a odbio je da decidnije komentariše ovakva akta. Očito, u HET-u nema velike nervoze  oko toga. Qudi su vjerovatno sigurni u svoje procjene a sigurnost ulijeva i dokumentaciju koju čuvaju u fiokama.

Riječ je, naravno, o cijeloj seriji  dokumenata koji su bili potrebni za izgradnju kapitalnih objekata, počev od naučnih studija i elaborata, preko projektne dokumentacije  do  dokumenata tipa upotrebne dozvole i sl.

U Trebinju se zna, kada je svojevremeno Čedo Kapor lobirao  za izgradnju HET-a, predlagao je crnogorskoj strani da se uključi u projekat, međutim Crna Gora je odbila ponudu, procijenivši  da do struje može doći i na drugi način. 

U kasnijim deceniijama, naravno, odnosi dvije elektroprivrede bili su dobri. Qudi su komunicirali jedni sa drugima, mnogi među njima bili su bliski saradnici ili dugogodišnji prijatelji, ali se, ni u takvim okolnostima, nikada nije postavljalo pitanje raspodjele, bar ne u ovakvom vidu.

Sama činjenica da je crnogorska vlast nedavno oformila radnu grupu čiji je zadatak da ispita činjenice, govori pomalo i o tome da je politička komponenta već umontirana u odluku do koje će se doći u Podgorici.

Naime, disolucijom SFRJ, kada   su u pitanju ovakve stvari, ništa se bitno nije promijenilo jer  su i SFRJ republike imale državnost, i tada se znala  granica, i, ako je tu nešto pripadalo Crnoj Gori, to se lako moglo riješiti bilateralno ili uz posredovanje organa ondašnje federacije.

Ilija Stanković nedavno je rekao da su ljudi iz Vlade i Elektroprivrede Crne Gore u više navrata "nabacivali" ovu temu, ali sve je ostalo na tome. Najvjerovatnije, bila je riječ o "ispipavanju", iako HET nije sporio temeljne činjenice (da je dio Bilećkog jezera na teritoriji Crne Gore, ali da niko ne može da kaže kolio je vode doteklo sa crnogorske strane). Čak kad bi to bilo i mjerljivo, otvorilo  bi se pitanje eventualnog učešća u  vodi, a nikako u dobiti.

Stanković je, takođe, podvukao  da je oko svega stav Elektroprivrede RS veoma jasan, što najvjerovatnije znači    da su sve opcije proučene.

ViŠe je nego jasno da će teško doći do presedana, jer, drugačije tumačenje činjenica i prethodnih odnosa, otvorilo bi slična pitanja i na drugim ex-jugoslovenskimtačkama

Na zapadnoj strani, u dolini Neretve, širi se uvjerenje da  će  Gornji  horizonti   napraviti slanu pustinju na donjim kotama. Sve to se tvrdi iako, ko je makar i ovlaš osmotrio dokumentaciju Gornjih horizonata, mora da zapazi dvije činjenice - prvo: da projekat još nije tehnički izdefinisan (u međuvremenu, javilo se niz novih ideja i opcija) i drugo: njegova realizacija nije još izvjesna, nisu poznati nikakvi termini ni datumi, tako da sve dramatizacije djeluju prilično nategnuto...

No, da ne bi donosili zaključke za vas, poštovani čitaoci, u ovom broju predstavićemo vam argumentaciju i sa istočne i sa zapadne strane. U narednom broju, adekvatan prostor  ustupićemo gledištima i eventualnim odgovorima ljudi iz HET-a.

U međuvremenu, samo da podsjetimo na neke činjenice i  da, bar jednim dijelom, odgovorimo na pitanje zašto u Istočnoj Hercegovini nema velike debate o Gornjim horizontima, iako se nas više tiču, nego naših susjeda nizvodno i zapadno.

Qudima ovamo jasno je da je voda jedini trajan (obnovljiv) i, u ovom vremenu, suficitaran resurs Hercegovine (suficitaran u okviru i danas otvorenih  mogućnosti njenog višestrukog korišćenja u okviru postojećih ali i novih projekata i tehnologija).

S druge strane, ni ambijentalno, vode istočne Hercegovine (Trebišnjica i manji vodotoci) u prethodnim decenijama nisu definisane kao autohtone ekonomske i druge vrijednosti ili fenmeni, dok je dolina Neretve i u prirodnom i u razvojnom smislu (uz ostalo  i kao saobraćajna kičma regiona) već oblikovana kao resurs sam po sebi.

Pozivamo naše čitaoce da se uključe i da daju svoje mišljenje o poziciji HET-a kako na širem regionalnom planu, tako i u okviru istočnohercegovačke strategije  razvoja, koja je velikim dijelom, u svim dosadašnjim dokumentima, utemeljena na višestrukom korišćenju   i  savremenom  menaxmentu vodama...

Redakcija GT