Tema broja/Forum Glasa Trebinja (1),
(2)
<954> - <2. decembar> 2006
POGLED SA ZAPADNE STRANE
NOGA NA KOČNICI
PROJEKAT KOJI SE NAJAVLJUJE VEĆ POLA VIJEKA, U POSLJEDNJE VRIJEME IZAZIVA VELIKU PAŽNJU U DOLINI NERETVE. ZAŠTO?
U nekoliko navrata, ne donoseći nikakve sudove, Glas je informisao o kampanji koja se vodi u Federaciji BiH protiv projekta Gornji horizonti.
Izgleda da je, do sada, najviše eha imala izjava Ivice Pančića, saborskog zastupnika SDP-a Hrvatske, koji je optužio hrvatskog premijera Iva Sanadera i hrvatsku Vladu da planiraju dolinu Neretve pretvoriti u pustinju.
S ovim kataklizmatičnim akcentom, ovu temu, pod naslovom TEKUĆA AGRESIJA na BiH otvara i Slobodna Bosna podvlačeći tezu novinarke Danke Savić da izgradnja kompleksa hidroelektrana Gornji horizonti prijeti da uništi veličanstvenu prirodu Hercegovine...
Sve se izgleda, nanovo “zakuvalo“ kada je zagrebački Jutarnji list pisao nešto detaljnije o Gornjim horizontima. Interesantno je da se projekat i u tom listu tretira kao izvjestan, kao da bi se u posao moglo krenuti sutra, samo kad bi se u javnom mnjenju Hercegovine konačno sve dogovorilo ili na neki drugi način “podesilo“ i konačno “rashladilo“.
Problem je, u najkraćem, prevođenje voda iz jednog u drugi sliv. Problem nije nov, ali ima novi predznak. Naime, i dok su Gornji horizonti projektovani (!?), nije se javljao u svojoj regionalnoj “orijentaciji“.
Danas, prethodni sklad može da se obrazloži jednoumljem, međutim, evidentno je da aktuelna politizacija cijele priče uzima sve više maha, i da više niko i ne pita zašto se nije reagovalo kada je proces bio obrnut, tj. kada su vode Trebišnjice prevođene u sliv Neretve?!
Posljednjih dana licitira se i sa interesima Hrvatske. Podvlači se kako je prevođenje voda iz jednog u drugi sliv zabranjeno međunarodnim konvencijama, ali, ako se u sve to može ukomponovati i jedna nova elektrana u Duborvniku, onda bi, navodno, Sanader zažmirio.
Stručnjaci (!?), fokusirano, izdvajaju čitavu seriju negativnih posljedica koje će ugroziti Bregavu, Bunici i Bunu a time i vodosnabdijevanje Stoca i Dubrava, o poljoprivredi da se ne govori...
Oni koji iznose ovakve mišljenja imaju i svoja sumnjiva lica, “krivce“ od kojih je sve počelo. To nije Vlada socijalističke BiH, nego su to, ovog puta srbijanski biznismen Vuk Hamović i Elektroprivreda RS. Oni su navodno projekat koji je bio bačen ad acta ponovo aktuelizovali!?
Dalje, tvrdi se da je kataklizma već počela i da se širi nezaustavljivo. Izgradnjom tunela Fatnica-Bileća, prevode se vode Fatničkog jezera u Bilećko, i, na taj način, ugrožavaju se vodni statusi u slivu Neretve. Iako je bilo demantija iz Trebinja (bar medijski mnogo mlohavijih od onih tobož paničnih upita iz Mostara i Zagreba), iako je bilo otvorenih tvrdnji i stručnih elaboracije, kako se ni u Stocu ni u bilo kom drugom gradu ništa nagore neće promijieniti. Čak, posebno je podvučeno, vodni potencijal biće bolje izbalansiran na godišnjem nivou. Znači, manje vode kad su bujice, više kad je suša.
Ove tvrdnje niko nije komentarisao na zapadnoj strani. Očito, nisu se uklapale u šablone koji su već počeli da funkcionišu u javnom mnjenju.
Da se stvari, po svaku cijenu žele zadržati pod naponom, svjedoči i lista najtežih posljedica na koje se mora računati.
Citiramo je u njenih 10 tačaka...
1. Promjena klime (stalne magle i kiše,
2. Nestanak dijela ribljeg fonda,
3. Nestanak dijela ptičjih vrsta
4. Nestanak dijela biljnog ratsinja,
5. Nestanak šumske divljači,
6. Uništenje prirodnog lanca ishrane,
7. Uništavanje poljoprivrednih dobara,
8. Opasnost po ljudsko zdravlje
9. Uništavanje turističkih atrakcija,
10. Mentalna oboljenja lokalnog stanovnitva zbog potpune promjene prirodne slike.
Interesantno bi bilo, na primjeru Popovog polja i doline Neretve, vidjeti šta se promijenilo do sada.
Uz činjenicu da se u Istočnoj Hercegovini proizvodi veoma kvalitetna, i, uz to, najjeftinija struja u BiH, neoborivo je dokazano da su prateći efekti u visokom procentu bili pozitivni (to se na primjeru Popova i slikovito može dokazati)
- Za razliku od BiH - piše Slobodna Bosna - koja uopšte nema artikuliran državni stav u ključnim oblastima za njen razvoj, a da ne govorimo o tome da uopće i nema jedinstvenu energetsku politiku, Hrvatska je svojevremeno na najave Republike Srpske da će graditi hidroelektrane u gornjem slivu Neretve odgovorila da neće sjediti skrštenih ruku već da će se potruditi da zaštiti svoje nacionalne interese. Neposredan povod za nedavni istup saborskog zastupnika bio je, zapravo, nedavni susret premijera RS Milorada Dodika sa pomoćnikom ministra za energetiku Željkom Tomšićem i šefom Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivanom Mavrakom, tokom kojeg su se dogovorili da će u projekt zajedno ići Elektroprivreda Republike Srpske i HER.
"Neka Sanader kaže da je projekt i u našem interesu. Jer, ispada da on ispod stola radi za interese Republike Srpske", upozorio je Pančić.
Slobodna Bosna zapaža da u BiH nije bilo nikakvih reakcija (iako je u pitanju medunarodna saradnja, dakle, saradnja koja bi se morala voditi na državnoj, a ne entitetskoj razini!).
Bilo kako bilo, prema istom izvoru, Hrvatska i RS pokazale su spremnost da uđu u zajednička ulaganja, da projekat na slivu Trebišnjice krene, ma šta se pričalo u Mostaru, i ma kakve izjave stizale iz Sarajeva.
Šta je pozadina ovakvih dogovora? Da li samo činjenica da se, nakon gašenja bugarske nuklearke Kozloduj, očekuje poskupljenje struje na Balkanu, da li evidentni signali da EU traži nove energetske izvore itd?
Poznato je, BiH proizvodi nešto više struje nego Hrvatska, naravno, ima i manju potrošnju, što će reći - veći izvoz, i tu se već lako može naći neki račun...
Na pomenutom sastanku - prema Slobodnoj Bosni - dogovoreno je da će Elektroprivreda RS i Hrvatska elektroprivreda pripremiti potrebnu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji novih kapaciteta u okviru projekta Gornji horizonti i hidroelektrane "Dubrovnik 2", što, ipak, ukazuje na to da bi Hrvatska u ovom projektu mogla pronaći svoj interes.
Sve ovo ne leži samo na saopštenjima. Nedavno, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić izjavio je da je Hrvatska zainteresirana za cijeli slučaj te da čeka da svoj posao završi zajedničko povjerenstvo dviju država.
"Postavljeno je pitanje o zajedničkom međudržavnome povjerenstvu BiH i RH o gradnji Gornjih horizonata. Kada se dobije službeni odgovor, Republika Hrvatska će zauzeti jasan stav o tome", kazao je konzul Maričić (SB).
Mnogi misle da je Hrvatska u najboljoj poziciji, jer njeno učešće u projektu je od suštinske važnosti za njegovu budućnost. Međutim, ovakve ocjene utemeljene su na nejasnim objašnjenjima koja u javnosti izazivaju podozrenje. Naime, neki mediji (dez)informišu da se tek ovim projektom vode preusmjeravaju iz Hercegovine u Hrvatsku (kao da su se do sada nekom silom zadržavale samo u Hercegovini)!?
Kombinacije idu i dalje i to je jedan od glavnih razloga što Glas o ovoj temi i dalje piše. Naime, u javnost je puštena još jedna katastrofična vijest, po kojoj, ako se vode preusmjere u Hrvatsku, neće biti vode u donjoj Hercegovini (čak ni za PHE Čapljina). Mogao se steći utisak da će postojeći sistem unutar BiH biti razbijen, da bi se uspostavio novi sa Hrvatskom?!
Stručnjaci ovakve kombinacije, vjerovatno ih smatrajući neozbiljnim, nisu ni demantovali. Svima u Hercegovini koji su iole informisani mora biti jasno da izgradnjom Gornjih horizonata, ako se ekologija ostavi na stranu, svi dobijaju, jer veše vode donosi više kilovata.
U Hrvatskoj se debata nastavlja, ali se raspisuju i tenderi za idejno rješenje "Dubrovnika 2".
Klub HSP-insistira da se premijer Sanader izjasni. U Zagrebu se ne govori o tobožnjem gubitku vode u Donjoj Hercegovini već o slanoj pustinji. Ta logika, ako se prati ono što je do sada objavljeno, utemeljena je na pretpostavkama koje su dovoljne za katastrofu. Ali samo - onih koji su na vlasti. Gornji horizonti dobra su "alatka" u borbi protiv vlasti. Tom temom, tobož, sve može da se dokaže.
U viŠe navrata mediji su saopštili da će prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice izazvati novi prirodni debalans, da će u Neretvi biti manje vode, pa će, kao posljedica tog nedostatka, insuficijentne depoe popuniti morska voda!?
Tako, Neretvanska dolina pretvoriće se u slanu pustinju?!
Sve ovo u hrvatskom Saboru izgovorio je zastupnik Tonči Tadić, podvlačeći da Republika Srpska već dvije godine radi taj projekt, ignorišući međudržavni ugovor o uređenju vodno-gospodarskih odnosa izmedu Hrvatske i BiH.
U Sarajevu, zapažaju oni koji već dolinu Neretve vide kao slanu pustinju, nije bilo adekvatnih reakcija. Većina u tome vidi inertnost vlasti (!?) ili posljedice lobiranja funkcionera RS (!?), a niko činjenicu da je taj projekat davno raspravljen na Miljacki, i da onima koji su malo duže u organima vlasti nije nepoznat.
Otud se valjda i manipuliše tobože tajnim zaključcima Vijeće ministara BiH koji su doneseni sredinom 2004. a koji tretiraju uticaj izgradnje sistema višenamjenskog korištenja voda Gornji horizonti na režim voda Trebišnjice i Neretve!? Teško da ovaj dokument može biti tajna. Ne vidim nikakvu mogu”nost koja je bila na raspolaganju Adnanu Terziću da jedan takav papir skloni pod tepih.
Ipak, nešto se i u Sarajevu pomjerilo. Vijeće ministara BiH osnovalo je Komisiju koja treba da se pozabavi ovim pitanjima. Osnivanje komisije pogurao je Nijaz Duraković, ali sve to brzo je marginalizovano, iako je reagovalo i nekoliko domaćih stručnjaka...
Jedan od njih je i profesor Pero Marjanović (Građevinski fakultet u Mostaru). On je aktuelizovao zaključke naučno-stručnog simpozijuma u Neumu (septembar 2003.). Međutim, ni Marijanović ne iznosi definitivne ocjene. Wegov rezime je više u pozivu na oprez jer u Neumu stručnjaci su se složili "da je taj problem ekološki osjetljiv i da može bitno utjecati na smanjenje režima vode u Hercegovini".
I profesor Marijanović kaže da se to može, a ne da će se izvjesno desiti.
Stvar očito pojednostavljuju oni koji žele da politizuju problem (mada, kada su u pitanju posljedice po prirodnu sredinu, projekat Gornji horizonti mnogo se više tiče Istočne Hercegovine, nego doline Neretve).
Možda je i zato ton profesora Marijanovića smireniji (profesoru je sigurno jasno da su sve posljedice koje Gornji horizonti mogu proizvesti na nižim kotama mjerljive, i da u bilo kakav ugovor ili dogovor o izgradnji takve klauzule moraju biti unesene).
Vjerovatno zato profesor ne želi da "odsiječe"...
“Danas bi trebalo unijeti više razuma u taj projekat i više opreza jer ćemo se sutra možda svi skupa kajati. Ne samo da se realizacijom Gornjih horizonata voda oduzima ovom prirodnom slivu, već je problem i to što je ovaj projekat, organizacijski vrlo složen, što znači da mala pogreška u upravljaju takvim sustavom može proizvesti katastrofu. Tokom prošle godine, Popovo polje je samo u jednom mjesecu dva puta poplavilo sa vodama od 400 do 500 kubika u sekundi, što bi trebalo biti, uvjetno govoreći, sto ili dvjestogodišnje vode. To, ipak, ukazuje da mi još nismo zreli upravljati tako složenim sustavima"...
Naravno, ovdje se ne govori o prethodnom stanju, o poplavama u Popovu prije izgradnje HET-a, o poplavama kao prirodnim pojavama, s kojima se Popovac suočavao svake godine, boreći se da nekako opstane u ovom kraju. Ne govori jer to otvara kontra-temu, u kojoj cijela priča izgleda drugačije.
Otud, ne bi bilo čudo da se uskoro pojavi, makar i eksperimentalno, neki ozbiljniji tekst ili stručna studija vezana za menaxment vodom i vodama u ovoj zoni.
Studija kojom bi se, kad se već sve stavlja na vagu, moglo dokazati da Gornji horizonti nude više onima koji se, za sada, protiv njih bore svim sredstvima. Naravno, pod uslovom da projekat ne ostane na papiru...
N.M.
PROTEST EKOLOŠKIH DRUŠTAVA
Udruzenje za zaštitu okoline iz Konjica organizovalo je kampovanje kako bi, na taj način, dalo svoj glas protiv izgradnje Gornjih horizonata.
Amir Varičić, predsjednik ovog udruženja, ima namjeru da oko svega ovog ongažuje eksperte jer je uvjeren da je u pitanju kršenje međunarodne konvencije o vodama.
"Institucije BiH nemaju tijelo na državnom nivou koje u ovakvim slučajevima posreduje između entiteta, niti postoji strategija energetskog razvoja u zemlji. Entitetske granice u ovom slučaju nemaju nikakvog smisla, jer ovaj projekat nosi prijetnju za čitavu regiju. Za nas je ovaj problem od ogromnog značaja, jer ne samo da bi ovim projektom bili pogođeni donji i srednji tok Neretve, nego i gornji kojem mi pripadamo...
SliČni protesti dolaze i iz Udruženja za razvoj turizma i zaštitu okoline Troja iz Stoca. Jasmin Zubović iz Troje kaže da je ova organizacija uporno tražila sporazum postignut prije rata između stolačke općine sa tadašnjom Elektroprivredom iz Trebinja u kojem se navodi da će rijeka Bregava imati dovoljan vodni potencjal, a bila su predviđena i ulaganja u infrastrukturu.
"Ovo je pitanje od vitalnog značaja za nas. Ako se dovrši ovaj projekat, Hercegovina ostaje bez vode. Mi bismo najradije tužili EFT-u pred međunarodnim sudom, ali nemamo za to novca", kaže Zubović.
Šefik Rizvanović (SB), član istog Udruženja u više je navrata upozoravao da realizacija projekta Gornji horizonti za sliv rijeke Neretve predstavlja "smanjenje ili gubitak vode u vodotocima rijeka Bune, Bunice i Bregave; smanjenje ili potpuni gubitak vode u parku prirode Hutovo blato; značajan ukupni gubitak vode u rijeci Neretvi; dublje prodiranje mora u deltu Neretve; zaslanjenje plodnih ravnica. Ovim projektom se izaziva postepeni ili potpuni gubitak mnogih endemskih biljnih i životinjskih vrsta."
Slobodna Bosna saopštava da Predstavnici Elektroprivrede RS uvjeravaju da u njihovom projektu nema spornih detalja i da se vodilo računa o svim mogućim štetnim aspektima, što stoji i u ekspertizi koju je naručio britanski investitor o neškodljivosti projekta po eko-sustavu od eksperata iz Londona i Atene. Stručnjaci upozoravaju da praksa pokazuje da ovim obećanjima ne treba vjerovati jer u zaštitne mjere investitori moraju uložiti između tri i pet stotina milijuna maraka, a visina tog iznosa ne daje garancije da će zaštitne mjere uopće biti poduzete.
Da bi to moglo biti baš tako, SB navodi primjer sa Neretve....
"Upitnost mogućnosti pune zaštite životne sredine kod ovakvih projekata dokazuje i izgradnja hidroelektrane Mostar, koja je imala sve potrebne ekološke elaborate. No, njihova implementacija ipak nije spriječila smanjenje kapaciteta izvora Studenac za 50 posto zbog čega je bila ugrožena opskrba Mostara pitkom vodom...
Projekat vrijedan tri milijarde eura
Slobodna Bosna informiše da cijeli projekat treba da bude završen do 2010. godine (pretpostavka koja je u domenu naučne fantastike). U sklopu ovog projekta vrijednog oko tri milijarde eura, Republika Srpska se do 2015. godine pozicionira kao jedan od većih izvoznika električne energije u regiji. Isti se list pita trebaju li BiH Gornji horizonti, i daje slijedeći komentar...
Nepostojanje energetske politike (Instituta za energetiku ili neke druge adekvatne institucije na državnom nivou) razlog je zbog kojeg BiH nema jasnu procjenu o tome trebaju li nam uopće nova energetska postrojenja. Strucnjaci kažu da će elektrane gornjih horizonata moći proizvesti najviše 950 gigavata električne energije godišnje što je količina koju, recimo, Termoelektrana Tuzla proizvede zatri mjeseca. Pitanje da li je gubitak Bune. Bunice, Bregave, Hutova blata i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta previsoka cijena BiH. Ne bi smjelo ostati samo predmet stručne debate nego bi o tome svoj stav morale zauzeti nadležne državne institucije.