TREBINJSKI DANI VINA
VINO I MED - HERCEGOVAČKI BRENDOVI
Početak
godine u našem gradu obilježen je na izuzetan, a po mnogima i na najbolji
mogući način, jer su, odmah nakon novogodišnjeg mamurluka, priređeni Trebinjski
dani vina, manifestacija kakva je odavno trebala ovome gradu i čije se
pokretanje odavno najavljivalo.
Ovaj, po mnogo čemu značajan događaj, pokrenut u organizaciji Udruženja vinogradara i vinara istočne Hercegovine “Vinos” Trebinje i u prisustvu brojnih gostiju i građana Trebinja, potpomognut je i od strane Eparhije Zahumsko - hercegovačke i primorske, jer se odvijo u okviru proslave Svetog Ignjatija Bogonosca, krsne slave Eparhije i vladike Grigorija.
Manifestacija, koja je ove godine trajala samo jedan dan, narednih će godina prerasti u tradicionalnu i, kako je najavljeno, trajati duže i imati raznovrsniju ponudu.
“Naše su namjere da ovaj Sajam postane tradicionalan i da se naredne godine u Trebinju organizuju Dani vina, meda i sira, proizvoda koji su od Boga dati Hercegovini i po kojima je ovaj dio Hercegovine toliko prepoznatljiv da svaki od njih može da bude hercegovački brend”, rekao je na otvaranju Zoran Vukoje, predsjednik “Vinosa”.
On je dodao da je osnovni cilj ove manifestacije bio da se ukaže na jug Hercegovine kao na značajno vinogorje Bosne i Hercegovine, ali i da se istakne da je u pitanju ekološki čist kraj, prepoznatljiv i po kvalitetnoj hrani, naročio medu koji se sakuplja najviše od ljekovtig bilja.
“U svim tim projektima moramo imati i pomoć šire zajednice koja sve proizvođače mora i podržati i stimulisati donacijama i povoljnim kreditima”, objasnio je Vukoje.
U tom pogledu je svoje stavove istakao, otvarajući ovu manifrstaciju, i predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić, koji je, uz čestitke građanima ovog dijela Srpske za novu 2007. godinu i predstojeće praznike, istakao da trebinjski vinogradi već stiču priznanja na smotrama širom Evrope, što, kako je dodao, pokazuje da ovdje postoje svi preduslovi za savremenu vinogradarsku proizvodnju.
“Zbog toga svi mi koji djelujemo pri državnim organima vlasti moramo učiniti sve kako bi se stimulisala ova poljoprivredna grana”, dodao je Špirić.
“Malo je kome poznato da na ovom prostoru, osim individualnih proizvođača koji vino prave za svoje potrebe, imamo i dvadesetak proizvođača koji se ozbiljnije bave ovom djelatnošću i proizvode vina ekstra kvaliteta. Svima njima je, međutim, potrebna i marketinška podrška, kakvu im najprije njihova sredina mora obezbijediti, pa smo, zajedno sa proizvođačima meda i pekarskih proizvoda, pokrenuli ovaj sajam”, objasnio je Vukoje, vlasnik ugledne trebinjske vinarije koja je samo prošle godine osvojila preko 50 priznanja, među kojima i Zlatnu medalju za prezentaciju i kvalitet proizvoda i orden za inovacije i stvaralaštvo na Svjetskom salonu “Eureka Brisel 2006”.
Na način kako se to radi na sličnim sajmovima u Evropi, brojni gosti i posjetioci, među kojima su bili i Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u BiH i šef kancelarije američke ambasade u BiH Luis Krišok, sa uživanjem su degustirali vina, a pored “Tvrdoškog” i “Vina Vukoje”, kao prepoznatljivih brendova ovog podneblja, predstavilo se još petnaestak podruma.
Bazirani uglavnom na hercegovačke autohtone sorte, “vranac” i “žilavku”, neki od proizvođača su napravili i korak dalje, pa su, poput Vukoja i Podruma Anđelić, u protekloj godini proizveli i izvjesne količine barikiranih vina.
U pitanju je, kako kažu Anđelić i Vukoje, jedna od najkompleksnijih, ali i vrlo traženih vrsta vina koja, po flaši, koštaju najmanje 40 maraka, a koja se rade po posebnoj tehnologiji odležavanja vina u specijalno napravljenoj hrastovoj buradi, gdje vino odleži godinu do godinu ipo i za to vrijeme pokupi aromu iz drveta.
Trebinjskim vinarima nije problem prodati ova, niti bilo koja druga proizvedena vina i vrlo često se dešava da su kompletne količine već unaprijed rezervisane, saznali smo od vinara na ovom Sajmu, ali, proizvodnju treba i povećati i osavremeniti, podići nove vinograde.
“Ovim je”, kaže Vukoje, “računica jasna - povećana proizvodnja znači i veću zaposlenost, odnosno, nova radna mjesta, ne samo za vinare, već i sve ostalo što prati ovu proizvodnju”.
Dovodeći s tim u vezu i druge privredne grane, kao što je turizam, on napominje da je ranije pominjani projekat Vinskog puta kroz Hercegovinu samo jedan od segmenata proširivanja ove djelatnosti koja, zajedno sa proizvodnjom zdrave hrane, može postati jedan od nosivih stubova razvoja ove cjelokupne regije.
Saglasni sa ovom konstatacijom bili su kooperanti pčelarske zadruge “Žalfija” koji su na sajmu predstavili svoje proizvode, kao i Crkvena opština Nevesinje i tamošnji proizvođači pekarskih i konditorskih proizvoda.
U kulturno-zabavnom programu u Sportskoj dvorani Bregovi nastupili su Gradski KUD “Alat” i KUD “Hercegovina” iz Trebinja...
V.D.