tPočetna

NamaTRE.ba - MEĐUNARODNI PROJEKAT IGORA BOŠNJAKA

umjetnost novih medija

U PITANJU JE MEĐUNARODNI PROJEKAT KOJI PODRAZUMIJEVA SAVREMENE TENDENCIJE U DIGITALNO MANIPULISANOJ FOTOGRAFIJI, VIDEO RADU, KRATKOJ FILMSKOJ FORMI I MULTIMEDIJALNIM OBLICIMA IZRAŽAVANJA, A ZA UČEŠĆE SE PRIJAVILO PREKO 60 UMJETNIKA IZ PREKO 20 ZEMALJA.

Da je Trebinje odavno postalo gradom kulture u pravom smislu te riječi potvrdili su projekti kojima se ne zna broja, ali kada je ime u pitanju jedan će, ako ni po čemu drugom, onda po nazivu, biti zasigurno upamćen.

Kada sam prvi put pročitala njnjnj.namaTRE.ba u najmanju sam ruku bila zbunjena, pa sam onda pomislila da je originalno riješen naziv ovom sugestijom šta to nama treba, pa sam onda pomislila da je to skraćenica od sintagme “nama Trebinje” ili “nama Trebinjcima”, jer nam naziv ukazuje na  potrebu da svoj grad zaista vratimo sebi, ili sebe gradu.

“Najbolje ti je pitaj Igora, autora. Bona, ove sa Akademije šta god da pitaš nećeš se provaliti. Oni su O.K.”, rekao mi je Darko u videoteci, momak koji u gradu predstavlja avangardu i nekako se čini najboljim spojem mlađeg i onog malo starijeg svijeta u Trebinju.

POJEDINOSTI O PROJEKTU

Došavši do idejnog tvorca projekta Igora Bošnjaka, mladog trebinjskog  akademskog slikara koji nam objašnjava šta “nama treba” u umjetnosti trenutno, dolazimo i do odgovora, u stvari, potvrde da sve što kažemo o asocijacijama vezanim za naslov može biti tako, jer je njegova namjera bila da se naziv čita na što je moguće više načina, a suština je u tome, kako dodaje, da se ukaže i na Trebinje, i na Trebinjce, i na kulturne potrebe ovog grada i njegovih stanovnika, na našu vezu sa okolinom i svijetom itd, itd.

“Ja ovo nisam htio ni nazvati klasičnim imenom projekat, jer mi je ovaj naziv pomalo izlizan - ne izgleda dovoljno umjetnički, ali to neće biti ni klasična izložba, pa sam, razmišljajući o nazivu, zaključio da je najbolje ostaviti oboje, odnosno, ovo je projekat/izložba namaTRE.ba”, kaže Bošnjak.

Projekat/izloŽbu, za koju autor nema ništa protiv da je nazivamo samo projektom, aplicirao je kod švajcarske kulturne organizacije PRO - Helvetia Snjiss cultural programme BiH koja je imala sluha za jedu ovakvu ideju - da je finansijski podrži, uz podršku umjetničkih portala seecult.org iz Beograda i artservis.org iz LJubljane, zahvaljujući kojima je preko 10.000 umjetnika iz cijelog svijeta saznalo za njegove namjere.

“Ovo je, dakle, zahvaljujući prethodnim aktivnostima, međunarodni projekat  koji podrazumijeva savremene tendencije u digitalno manipulisanoj fotografiji, video radu, kratkoj filmskoj formi i multimedijalnim oblicima izražavanja. Sve se to danas objedinjuje pod imenom digitalna umjetnost ili umjetnost novih medija”, objašnjava dalje Bošnjak, ističući da je sve ovo zamišljeno kao festival navedenih digitalnih ostvarenja umjetnika iz cijelog svijeta, na koji se, od 20. decembra do 20. februara, koliko je bio otvoren konkurs, prijavilo preko 60 umjetnika iz preko 20 zemalja, među kojima su, pored svih zemalja bivše Jugoslavije, i Švedska, Češka, Portugal, Grčka, Izrael, Francuska, Turska, Italija, Velika Britanija, Kanada, Amerika i druge.

Biće ovo i prilika, s obzirom da su učešće prijavili, pored naše Akademije, i studenti sa akademija likovnih umjetnosti iz Banja Luke, Novog Sada, Beograda, Sarajeva, Niša, Cetinja, da se uporede sa stranim umjetnicima, na koji bi način uvidjeli svoje domete i mogućnosti.

Otvaranje izložbe / projekta je 16. marta u Velikoj galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, gdje će biti izložene fotografije i neke video instalacije, a dan poslije, u bašti Kluba prijatelja  umjetnosti “Atanasije Popović”, prezentovaće se projekcije video radova i kratke filmske forme.

Zanimljivo je istaći da postoji vjerovatnoća da projekat bude mobilnog karaktera, odnosno, da se u cjelosti prikaže u Banjaluci, Mostaru, Sarajevu, a dalje možda i u Češkoj.

JEDINSTVEN DOGAĐAJ ZA RS I BIH

“Zahvaljujući mojim učešćima na međunarodnim festivalima digitalne umjetnosti, video arta, izložbi fotografija i nekim mojim poznanstvima, neki umjetnici će učestovovati i po mom pozivu, a drugi su se informisali preko pomenutih portala, u svakom slučaju, okupiće se sa svojim radovima i filmovima poznata i priznata imena u zemljama iz kojih dolaze i šire, imena koja su učestvovala na važnijim festivalima i izložbama ove vrste.

Potrebno je pomenuti i to da se na već pomenutoj veb strani nalaze i podaci o učesnicima festivala, odnosno, reprodukcije njihovih radova, to jest, neka vrsta virtuelne veb galerije”, nastavlja dalje Igor.

Podršku u smislu neke vrste partnerstva kaže da ima i od Foto - kino kluba Trebinje i Kulturne scene “Male stvari”, čiji udio u projektu je tehnička pomoć u realizaciji, uz veliku moralnu podršku Centra za savremenu umjetnost iz Sarajeva.

“Na njeb stranici se nalazi podatak namaTRE.ba part ONE 2007, odnosno namaTRE dio PRVI, čime se nagovještava da bi ova međunarodna izložba i događaj koji traje više dana mogli prerasti u tradicionalan međunarodni umjetnički hepening ako se to prepozna kao kulturni događaj od značaja za Trebinje, Republiku Srpsku, kao i cijelu BiH.

Nadam se da će jednog dana ovaj projekat biti podržan i od nekog ministarstva kulture”, dodaje on.

Ovakva multimedijalna postavka, rađena po svim savremenim trendovima u umjetnosti, još nije viđena u Trebinju, a ovakve stvari se često ne dešavaju ni u Republici Srpskoj, niti cijeloj Bosni i Hercegovini, što će, nadamo se, Trebinje promovisati i u svijetu i u našoj zemlji.

O samoj ideji i kako je ona u Igoru u stvari potekla, on kaže da je to produkt “njegove lične frustracije”.

“Ja sam učestvovao na nekim ovakvim festivalima. Na mnoge, međutim, nisam mogao otići, jer zemlje u kojim su organizovani ti festivali nisu imale ambasade u Bosni i Hercegovini, a odlasci preko Zagreba ili Beograda su strašno skupi i komplikovani, pa je iz te neostvarene želje u meni potekla ideja da tako nešto napravim kod kuće, odnosno, u svom gradu.

Zato sam kontaktirao neke svoje poznanike iz inostranstva, koje, pošto nemamo novca dovesti da učestvuju fizički na festivalu, dovodimo preko njihove umjetnosti, odnosno, preko fotografije i filma.

Sa druge strane, htio sam da razbijem predrasude, prema kojima je, a tako razmišlja većina ljudi na ovim prostorima, likovna umjetnost samo ona klasika, odnosno, slikarstvo, grafika, crtež i skulptura, dok u svijetu postoji performans, video, fotografija koja se svugdje vani smatra vidom vizuelnih, odnosno likovnih umjetnosti.

E, kada vam kažem da su sve ove, nazovimo ih nove tehnike, u stvari nove samo kod nas, a svugdje u svijetu su decenijama ravnopravne sa svim klasičnim vrstama umjetnosti, onda nije teško pogoditi gdje smo mi sada i koliko “nama treba” sve ovo.

Kada kažem da nama treba, najprije mislim na studente Akademije likovnih umjetnosti, ali i one sa ostalih fakulteta, zatim srednjoškolce i sve one koji trebaju, žele i hoće da nauče i vide nešto, ako ne novo, ono barem neuobičajeno u umjetnosti”, objašnjava Igor.

Ovaj se mladi umjetnik, koji je, studirajući klasično slikarstvo na  Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, u novembru 2005. ipak  diplomirao na jednom savremenom vidu slikarskog izražavanja - “enformelu - apstraktnom ekspresionizmu”, fotografijom bavi nekih šest - sedam godina, dok rad na videu traje u posljednje tri do četiri godine.

Sebe, kaže, nalazi u svemu, zbog čega planira upisati postdiplomski studij višemedijalne umjetnosti u Beogradu, upravo sa ciljem da od svih umjetnosti nauči sve što je bitno i što može.

BITNIJA DOSADAŠNJA OSTVARENJA

Najbitnije mu je, dodaje, učešće na DžIII Alternativnom film i video festivalu u Beogradu, na kome je predstavljeno preko 600 video radova iz cijelog svijeta, gdje je u takmičarskom programu bio među 50 najboljih.

Takođe je učestvovao na 7. međunarodnom susretu mladih umjetnika i umjetničkih akademija svijeta REALNA PRISUTNOST 2006. u Beogradu od 21. avgusta do 1.septembra 2006., gdje se obreo po pozivu Biljane Tomić i Dobrile Denegri, eminentnih likovnih kritičara na evropskoj likovnoj sceni, predstavljajući, zajedno sa Mladenom Miljanovićem iz Banjaluke, Republiku Srpsku, odnosno BiH, a istovremeno, kako to s ponosom dodaje, i trebinjsku Akademiju likovnih umjetnosti na ovoj prestižnoj manifestaciji u Evropi.

Osim navedenog, ističe da je svoje video radove prikazao i u Galeriji BK Akademije, a crteže i digitalno manipulisane fotografije izlagao je u Galeriji Muzeja grada Beograda, gdje se inače održava i Oktobarski salon. Na ovom događaju učestvovalo je preko 200 umjetnika iz 50 zemalja, sa preko 40 svjetski poznatih fakulteta likovnih umjetnosti, instituta, akademija i sl. Više podataka o ovome može se naći na njnjnj.real-presence.org.

U Trebinju se, ako zanemarimo klasično slikarstvo i crtež, predstavio video ostvarenjima u okviru manifestacije “Dani Malih stvari”, šestom samostalnom izložbom digitalno manipulisane fotografije u Klubu prijatelja umjetnosti “Atanasije Popović”, radom u trebinjskom Pozorištu “Male Stvari” na izradama scenografija i video radova za predstave koje su učestvovale na međunarodnim pozorišnim festivalima, kao i fotografijama u okviru klupske izložbe Foto kino kluba Trebinje. 

Prepoznatljiv, u fotografiji i videu između ostalog, i po socijalnim temama, Bošnjak tvrdi da ono što on prikazuje nisu tek samo uhvaćeni presudni trenuci, već je to naša svakodnevnica na koju se neko konačno mora obazrijeti, a umjetnici su ti koji moraju biti kritičari, ukazati na činjenice da je sve više onih koji ne prezaju ni od čega kako bi došli do materijalnih dobara i boljeg statusa, ali je, isto tako, sve više onih koji žive na ivici bijede ili su bijeda.

“To je ono što se dešava nama i mi se ne možemo praviti da se to ne dešava”, kaže ovaj mladi umjetnik.

BuduĆi da se, osim nekoliko učešća u Beogradu, našoj zemlji i regionu, predstavio u nekoliko navrata i u inostranstvu, pitali smo ga da li postoji mogućnost da dobije neku stipendiju u nastavku školovanja -

“To je kod nas gotovo nezamislivo. Našim strukturama i društvu generalno ne treba kritička kultura i umjetnost, oni podržavaju samo umjetnost koja je, tako da kažem, suvoparna i koja ne može dovoljno uticati na svijet ljudi.  Možda čak postoji veća vjerovatnoća da se takva stipendija dobije vani nego ovdje, jer, situacija u cijeloj zemlji, kakda je kultura u pitanju, je katastrofalna - nije nimalo zadovoljavajuća. Tome smo, možda, i mi umjetnici dali doprinos zatvarajući se, izolujući se, a “nama treba” svaka vrsta konekcije.

Kada me to pitate, ovdje bi možda mogao da dodam segment iz pisanog dijela mog  projekta koji kaže

-...Jer nama treba, a NJIMA ne treba. Jer nama treba pravih izložbi i projekata, a ovima kojima ne treba ništa osim sopstvene hedonije i naše kolektivne stagnacije i propasti  prepoznat će se iza ovih redova, znaju oni dobro na koga ja mislim...”

Bošnjak dodaje da trenutno privodi kraju rad na novom ciklusu slika, svojoj sedmoj po redu samostalnoj  izložbi (ulja na platnu), o kojoj će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Kada smo ga pitali da kaže nešto za kraj  jednostavno je odgovorio

- Posjetite njeb stranicu njnjnj.namaTRE.ba i obavezno posjetite ovu zanimljivu međunarodnu izložbu koja će se odvijati polovinom marta u Trebinju...