tPočetna

 

PRIPREME ZA NOVU TURISTIČKU SEZONU

JOŠ SVE NIJE RASPAKOVANO

Intervju - Radivoje Benderać, rukovodilac Opštinske turističke organizacije

Svi bi mogli  i morali mnogo više da uradimo za svoj grad. Nadam se da će ta svijest biti sve prisutnija. Sa tom sviješću bilježi  se rast u turizmu. Bez te svijesti o svom ambijentu i njegovim vrijednostima, nema turizma.

G. Benderać, minulih godina u Trebinju se nije moglo govoriti o turističkoj sezoni u punom smislu riječi?!

- Pa, uglavnom nije. Da bi se govorilo  o  sezoni, potrebno je ispuniti niz elemenata. Mislim na organizovan pristup, ali i  na evidentan intenzitet turističkih aktivnosti.

Šta kažu cifre, da li ćemo ove godine zaista imati pravu i potpunu turističku sezonu?

- Da, to sa zadovoljstvom mogu da kažem, mada, kad su u pitanju turističke evidencije, tu ne stojimo najbolje.

SLUŽBENE CIFRE NE DAJU REALNU SLIKU

Koliko smo lani imali evidentiranih posjeta?

- Ti brojevi   su simbolični, ali samo zato što ne obuhvataju cjelinu. Ako je suditi po uplaćenoj boravišnoj taksi, imali smo između 18 i 20.000 noćenja. Naravno, u ovoj statistici isključene su ekskurzije, posjete gostiju koji su u BiH predstavnici međunarodne yajednice, ali i nešto mnogo značajnije. To  je  onaj “rođački turizam“, o kome ste pisali vi u “Glasu“, ali  i svojevrstan “dijaspora-turizam“. Kada bi se sve to numerički iskazalo i pretvorilo u broj noćenja (naravno, to ne može, jer ljudi borave kod svojih rođaka, ili, u slučaju dijaspore, uglavnom u svojim kućama), onda je u pitanju nekoliko stotina hiljada noćenja. Otud, u svim aspektima, ljetna potrošnja  je mnogo veća, u Trebinju je u ljetnim mjesecima u opticaju mnogo više novca, nego u drugom dijelu godine, i to se prosto “vidi“.

Koja vam numerička osnova služi za poređenje?

- Ona predratna, kada smo sa bungalovima Srebrno imali 58.000 registrovanih noćenja. Tu cifru nismo dostigli, ali postoji  potpuna kompenzacija u ovim drugim vidovima turizma koji su sada na sceni.

Šta je novo u ovoj godini?

- Prije svega, imamo veće smještajne kapacitete. Imamo, kako vam je poznato, pet novih hotela i motela, plus nekoliko pansiona sa po dvadesetak kreveta.

Imamo, takođe, znatno opremljeniju i bogatiju turističku infrastrukturu, i promociju koja je mnogo bolja nego u poratnim godinama. Vi ste informisali koje smo sve projekte realizovali, na kojim smo sve sajmovima bila. Upravo sada, kad vaš list izađe, mi ćemo biti na sajmu u Mostaru.

Pominjem sajmove i u kontekstu novog stila rada Turističke organizacije RS kao i Ministarstva za trgovinu i turizam. Praktično, kad je u pitanju promocija, naše je samo da napravimo promotivni materijal, a sve drugo finansiraju naše krovne institucije. Tako, nekada smo kompletno zastupljeni i na sajmovima kojima na prisustvujemo. Uskoro, na primjer, Trebinje će biti predstavljeno u Pragu  i   u Berlinu. Štampali smo sav potreban materijal, računajući   i   džambo-plakate, napravili smo njeb-site, i sada zaista kvalitetnije može da se radi...

Kažete da ste kompletirali promotivni materijal?

- Da, uglavnom. Međutim, to još nije gotovo. Mnogo bolje je rpezentirana Istočna Hercegovina, nego, na primjer samo Trebinje. Lokalni aspekt popravićemo tokom ove godine, tako da će naša prezentacija na narednim sajmovima biti mnogo ubjedljivija i teško da će koga ostaviti ravnodušnim.

Ovogodišnja sezona, službeno, otvara se 6. maja...

- Da, tog dana imaćemo direktan TV prenos iz Trebinja. To  je, u neku ruku, posljedica, kako novog stila rada u turističkoj organizaciji RS, tako i činjenice da su nam naši gosti lani dali visoke ocjene. U TV emisijama i u različitim TV anketama, uvijek smo bili u samom vrhu. Trebinje već ima imidž, slobodno mogu reći, najljepšeg grada RS. To mi svakodnevno čujemo od onih koji  nam dolaze. To je naš najveći aktivni turistički kapital. Pitanje je samo kako da ga pretvorimo u još više novca.

I DALJE - SEKUNDARNA DJELATNOST

Po vašoj ocjeni, kako, u ovom trenutku, gazdujemo tim kapitalom?

- Svi to dobro znamo. Ne baš najbolje, ne baš najmaštovitije, ne  sa zavidnom kreativnošću. Turizam  je još uvijek, u našoj svijesti, klasična “sekundarna djelatnost“, koja  ne nudi mnogo. Druga  je tema zašto je to tako. Ali, u najkraćem, svi bi mogli  i morali mnogo više da uradimo za svoj grad. Nadam se da će ta svijest biti sve prisutnija. Sa tom sviješću bilježi  se rast u turizmu. Bez te svijesti o svom ambijentu i njegovim vrijednostima, nema turizma.

Pred turističku sezonu obično se uklanjaju se crne tačke....

- Mi imamo i neke koje su nam stalno pred očima, a koje će dočekati i novi talas turista.

Na koje mislite?

- Na autobusku stanicu, na loše saobraćajne veze, na problem zvani Čemerno, na put prema Herceg Novom, na Kastel, na Aleksinu među, na HET-ovu insfrastrukturu na Trebišnjici itd.

Problem je i informaciona struktura. Mi u Turističkoj organizaciji, zbog nedostatka novca, nismo mogli održavati obične table dobrodošlice na prilazima gradu, pa ih je Direkcija za puteve odnijela na svoj depo, gdje čekaju bolje dane.

Šta će ove godine, u urbanom smislu,  biti osnova turističkih zbivanja tokom sezone?

- Bez dileme, to su “Trebinjske ljetne svečanosti“. Ta čitava serija kulturnih manifestacija definiše kulturu  u jednom novom obliku, kulturu kao turistički proizvod, odnosno kulturu kao razvojnu komponentu.

Sve  te priredbe, posebno one na otvorenom prostoru, daju gradu imidž kulturnog centra, i upotpunosti definišu Trebinje kao grad kulture. Dakle, oni koji dolaze, dolaze, u dobroj mjeri s idejom da će se naći u gradu u kom  im, u najamanju ruku, neće biti dosadno, u gradu koji, bar u ljetnim danima, predstavlja jednu veliku pozornicu, na kojoj se nešto neprekidno događa, u gradu u kom se neprekidno komunicira, druži itd.

STARTEGIJA CE SVE RAZJASNITI

Sve u svemu,  sa kakvom sviješću  o mogućnostima turističkog razvoja ulazimo u  ovu  sezonu, koliko  je pitanja ostalo otvoreno, šta je ono na što bi trebalo staviti  naglasak kako bi ušli u jedan sigurniji trend turističkog rasta?

- Prvo, moramo definisati strategiju turističkog razvoja  u okviru  opšte strategije razvoja grada i razvoja regije. Ta strategija mora    respektovati sve resurse  i mogućnosti njihovog daljeg oblikovanja.

Treba, uz sve to, ambicioznije istražiti turističko tržište, trebamo znati šta kome da ponudimo, gdje da nađemo potencijalnog gosta.

Nekada, imali smo velike partnere, kao što su bili Kompas, Putnik, Jugoturs. Sad toga nema, moramo se na neki način sami uklopiti u projekte velikih. Zato, inicijativa treba da krene sa naše strane, odozgo nagore.

Od koga da krene, kad Istočna Hercegovina gotovo da nema turističkih agencija, kad u turizmu svi oni ljudi koji  stalno rade na prste mogu da se prebroje?!

- Tačno, ali, kad bismo gledali tako, ne bi radili ništa. A raditi se isplati. Mi smo, evo, uspjeli da dokažemo da, i u ovako suženim okolnostima, turistička promocija donosi novac.

Razgovarajte sa onima koji čine našu ponudu, razgovarajte  sa ugostiteljima i trgovcima, pa ćete vidjeti da svi oni ulaze sa sasvim konkretnim planovima za ovo ljeto.

Da  li smo izbacili sve karte na sto?! Da li je naša ponuda cjelovito i logično upakovana?

- Jeste, mada još sve nije na   svom  mjestu. Osnovni resurs je ljepota grada. Anketirajte naše  goste, i vidjećete da većina njih Trebinje  smatra najljepšim gradom RS. To sada na stranu. Činjenica je da je atraktivna turistička ponuda i  u drugim segmentima (kulturno-istorijska baština i prirodne vrijednosti) osnov cijelog posla, međutim ako izostaje ili ako nije na odgovarajućem nivou receptivna ponuda, onda ćemo stalno kaskati. Mi sada imamo više aktera u tom domenu, ali, još uvijek nije sve dobro izbalansirano,   pogotovo kad je u pitanju poslovni, sajamski ili kongresni turizam.M.N.

Kroje se nove rute

Nedavno, bili ste na Jadranskom  sajmu Budva 2007. Kakve impresije donosite?

- Osjeća se jedna nova energija. Mnogo je turističkih menadžera u igri.  Regija,  i pored političkih sjenki, ipak nekako funkcioniše. Mi smo pomalo van toga, ali nismo marginalizovani. Mislim na turističku industriju Crnogorskog primorja i Dubrovače rivijere.   Prave se novi aranžmani, “kroje“ nove rute. To su početni koraci, ali ne može se reći da smo  blokirani. To se osjeća i u komunikaciji. Turistički menadžeri iz susjedstva respektuju naše potencijale. Svak traži nešto novo, tako da je i tu naša šansa.

Stvari, eto, polagano klize iz politike  i ulaze u domen sasvim  preciznog definisanja zajedničkih finansijskih interesa. To se potvrdilo i ove godine u Budvi. Računam da će taj  veći stepen otvorenosti ove godine već dati svoj rezultat. Mislim na novac koji će ostati u Trebinju, na novac koji će se obrtati i oplemenjivati do naredne godine...

PAVLOVA PEĆINA - TURISTIČki BISER

Postoje li resursi koji još nisu turistički dotaknuti?
- Postoje. To je prije svega Pavlova pećina. Ona bi mogla da bude turistički biser. NJen potencijal je ogroman. Još ništa nije urađeno, ali mogućnosti su otvorene. Mislim da tom poslu treba pristupiti sa makimalnom ozbiljnošću, visoko pozicionirajući ciljeve. Tako oblikovana pavlova šećina, mogla bi da bude posebna turistička priča, nešto neponovljivo, što ima snažnu, pravu magnetsku moć za veliki broj turista iz cijelog svijeta...