MUZEJ HERCEGOVINE - IZLOŽBA ARHIVSKO-MUZEJSKE ZBIRKE ČEDO KAPOR
ČOVJEK KAO SINONIM RAZVOJA
U TREBINJU SE NI NAJSMJELIJI NE ODLUČUJU POBROJATI SVE ONO ŠTO JE ČEDO KAPOR URADIO I STVORIO U SVOM RODNOM GRADU NA OBALAMA TREBIŠNJICE, REKAO JE NA OTVARANJU IZLOŽBE NAČELNIK OPŠTINE DR DOBROSLAV ĆUK.
U
Trebinju je sve do proteklog rata važila izreka da je svaki objekat, osim starih
austrijskih i turskih građevina, sagradilo Građevinsko preduzeće “Neimarstvo”, a
da je, ako ništa barem idejni tvorac, svakog privrednog objekta Čedo Kapor, za
koga i danas mnogi Trebinjci uobičavaju reći - E, da nam je sad jedan Čedo!
Ako je iko zaslužio izložbu posvećenu njegovom životu i djelu, onda je to ovaj znameniti Trebinjac, kome su nedavno, zajednički, Arhiv Bosne i Hercegovine i Područna jedinica Trebinje Arhiva Republike Srpske, organizovali upravo ovakvu jednu postavku pod nazivom “Arhivsko-muzejska zbirka Čedo Kapor”.
Ovaj događaj je organizovan povodom trogodišnjice smrti ovog znamenitog trebinjskog revolucionara i učesnika Španskog građanskog rata,a riječ je o 27 panoa arhivske građe i 54 muzejska eksponata iz svih perioda života i djelovanja Čeda Kapora, za koga je načelnik naše opštine dr Dobroslav Ćuk istakao da je upravo on dokaz da legende, ne samo da nikad ne umiru, nego i da iz njihovih tragova mitski vječno isijavaju herojstva i svjetlosne istine. Ćuk je naglasio da se španski borac, revolucionar, vijećnik ZAVNOBiH-a, nosilac najviših odlikovanja bivše Jugoslavije i počasni građanin Španije, vratio preko arhivskih i muzejskih eksponata i dokumenata u rodno Trebinje.
“Čedo je uvijek bio čovjek iz naroda, najistaknutiji trebinjski narodni tribun koji je plijenio svojim stavovima, hrabrošću i kreativnošću. Rastao i izrastao na prostorima ovog našeg posnog i ponosnog hercegovačkog kamenjara, Čedo je otvorenim i bistrim očima živio svoje vrijeme i uvijek jasno razlučivao laž od istine, uvijek spreman da primi, njeguje i dalje prenosi samo prave vrijednosti koje donose slobodno, pravedno, pošteno i humano, za ono za šta se mora živjeti i zašto se treba boriti.
Ostao je vjeran tim svojim idealima, doslijedan i odlučan u svim poslovima kojih se doticao, a takav je bio i kad je sa četrnaest godina otišao iz svog rodnog Trebinja u Beograd da izuči grafički zanat, odakle su ovog kosmopolitu zanos i ljubav prema slobodoljubivom svijetu vodili u burne godine Španskog građanskog rata, gdje je otišao sa još 35.000 dobrovoljaca iz 53 zemlje svijeta da se bori protiv tada nadirućeg fašizma”, istakao je načelnik Ćuk.
Podsjećajući da je Kapor bio sudionik dvije ratne epopeje, španske i jugoslovenske, te da poslije ratova vodi jednu drugu borbu, aktivno sudjelujući u izgradnji zemlje, posebno svog kraja, Ćuk je naglasio da je Čedo Kapor rodnu Hercegovinu uvijek smatrao bogatom, brinući o njoj ma gdje bio i ma šta radio.
U Trebinju se, kako je rekao i načelnik Ćuk, ni najsmjeliji ne odlučuju pobrojati sve ono što je Čedo Kapor uradio i stvorio u svom rodnom gradu na obalama Trebišnjice.
Njegovo ime je, kako je dodao, u pokretačkom smislu sinonim za jedan, i danas gigant metalske industrije, gigant “Elektroprivrede”, za Štampariju u Trebinju koja je u početku i nosila njegovo ime, lista “Glas Trebinja”, Muzeja, Medicinskog centra, stotina kilometara savremenih puteva u BiH, za izgradnju Kamenog mosta u srcu Trebinja, za izgradnju trebinjske Pošte, te preduzeća Metalac i Stolarska, kao i Kovnice u Bileći, za izgradnju i razvoj kulture, školstva, očuvanje kulturno-istorijskih nasljeđa i slično.
On je podsjetio i na činjenicu da je Kapor zapamćen i kao inicijator aktivnosti na povratku Jovana Dučića u rodno Trebinje, pa naš grad, dodao je načelnik, danas ima dvije čvrste razvojne vertikale, duhovnu i kulturnu Jovana Dučića, opredmećenu kroz projekat “Trebinje - grad kulture” i ekonomsku, utemeljenu stvaralačkim pragmatizmom Čeda Kapora.
Posjetioci su imali priliku da se upoznaju i sa knjigom pod nazivom “Španski građanski rat 1936 - 1939. u ostavštini Čeda Kapora”, u kojoj je popis arhivske građe ovog interbrigadiste, a koju je povodom 70-e godišnjice od ovog građanskog rata priredio magistar Andrej Rodinis, arhivista u Arhivu BiH, koji je ujedno i autor ove izložbe, inače postavljene još prošle godine u Sarajevu.
“Vrijednost ove izložbe, i ovdje u Trebinju, i u Sarajevu, jeste u tome što je Čedo Kapor, kao osoba koja je imala jednu izvanrednu društvenu ulogu u čitavoj BiH kroz više od pola stoljeća, a istovremeno i urednik mnogih izdanja i sam sakupljač ovih vrijednosti koje se ovdje vide, u stvari za sobom ostavio i brojna svjedočanstva o svemu naprednom što je uradio, ne samo za ova dva grada, nego i cijelu BiH”, objasnio je Rodinis nakon otvaranja Izložbe.
Prema njegovim riječima, najprirodnija stvar u povodu obilježavanje 70-godišnjice Španskog građanskog rata, koju bi, kako dodaje, i sam Čedo da je živ želio obilježiti, bila je napraviti izložbu koja je posvećena upravo ovako jednom eruditi i borcu toga rata.
Svjestan da se kroz one eksponate koji su izloženi, u potpunosti, ne može pokazati sva vrijednost zaostavštine Čeda Kapora, tim prije što je u Trebinju prikazan samo dio arhivske građe ostale iza njega, Rodinis je istakao da su stručnjaci iz oba arhiva bili vođeni idejom da se mora napraviti neki najprezentativniji izbor, te da je ovom postavkom ipak bilo obuhvaćeno sve ono što je Čedo radio i za šta se borio.
“Trudili smo se prikazati njegov rad i borbu, objasniti barem donekle zašto je ovaj čovjek bio sinonim za razvoj i borbu, ne samo za svoj zavičaj, nego i mnogo šireg prostora, obuhvatajući period od 1936., odnosno, izbijanje Španskog građanskog rata, pa sve do njegove smrti, s tim što je bilo izloženo i njegovo svjedočanstvo o završenom štamparskom zanatu u Beogradu”, kazao je ovaj mladi arhivista.
Ovom otvaranju izložbe su, pored brojnih građana, javnih radnika i nosilaca vlasti u Trebinju, prisustvovali i v.d. direktora Arhiva BiH Šaban Zahirović, direktor Arhiva Republike Srpske Smiljana Radošević, kao i brojni arhivisti iz Sarajeva, Banjaluke, Mostara i Zvornika.
Izložba “Arhivsko-muzejska građa Čedo Kapor” u Muzeju Hercegovine je izložena do kraja marta, nakon čega se vraća arhivu Istorijskog muzeja u Sarajevu, kome je Kaporova porodica prije godinu dana zavještala 98 kutija arhivske građe, od kojih je Bosanskohecegovački Arhiv 4 kutije poklonio trebinjskom Arhivu...
V.Duka