REAGOVANJA
Turizam razvojna grana Trebinja
Na stranicama ovog lista, kao i oficijelnim stranicama Komune Trebinje, zadnjih par mjeseci mogli su se pročitati gornji naslovi, gdje je sa ushićenjem i slavodobitno, maltene kao da je izvučen BINGO, uz široke osmjehe kazano javnosti da je Turizam u Trebinju “postao” razvojna strategijska grana!
Zato mi dozvolite da u slijedećem tekstu, kao citaoc vašeg internet izdanja, iznesem komentar i par rijeci o turizmu, kao prilog diskusiji opštinskog razvoja, s tim što ću u daljem tekstu citirati i iznijeti zaključke do kojih je istraživanjem došao uvaženi profesor planiranja lokalnog ekonomskog razvoja iz USA dr. Ednjard J. Blakelya*.
Promocija i programi turizma
Turisticka industrija je rasla brzo posljednjih godina. Društvo je favorizovalo i nastavlja da promoviše turizam u vjerovanju da je to značajna ekonomska i razvojna alatka. Medjutim, iznenađujuće je malo znano u vezi ekonomskog i zapošljavajućeg utjecaja ove novorastuce industrije. Ekonomski i društveni studij turističke industrije, koji je u prirodi čisto objektivan, ostaje neznatan i malo istražen.Takav studij je hendikepiran nedostatkom sadržajnih i čvrstih podataka, posebno na regionalnom nivou.
Preuveličavanje važnosti turizma
Studija turizma koja mjeri taj utjecaj pokazuje da turizam na nacionalnom i državnom nivou nije glavna industrija u smislu njegovog doprinosa bruto domaćem proizvodu ili zaposlenju.
Čak štaviše, ovi rezultati sakrivaju vitalnu činjenicu da je turizam prostorno selektivan. Turizam nije svugdje prisutan već je regionalno lociran. Do sada, sadržajna studija lokalnog regionalnog značenja turizma nije uradjena.
Ipak, tri tipa regiona mogu biti prepoznata respektirajući njihovu ulogu u turizmu.
Regioni bez turističkog značaja.
Ovi su predominantno poljoprivredni regioni unutar zemlje bez posebne i jedinstvene atrakcije za javna putovanja, rekreacijske namjene, kao i gradovi van glavnih poslovnih putnih pravaca.
Oni uključuju većinu malih nacionalnih gradova, npr. Srednji zapad i Južni zapad u USA. Međutim, i društvene zajednice bez primjetnog turističkog značenja mogu izmjeniti svoj pravac (poslovne aktivnosti) nudeći neuobičajene prednosti kao što je vikend na farmi ili iskorišćavajući specifičan istorijski događaj kao što je rodno mjesto poznatih ili manje poznatih ličnosti.
Regioni sa visokim turistickim značenjem.
Ovo su područja sa stvarnim slikovitim čudima i izvrsnom klimom. Oni imaju nacionalni i internacionalni imidž i bez povećane promocije.
Oni su u principu u ili blizu prijestolničkih regija.
Između ostalih koje mi direktno padaju na pamet u USA su Yosemite, San Francisko, ili Miami.
Centri sa znatnim turistickim interesom.
Ovo su mjesta koja imaju turizam kao sastavni dio neke druge glavne ekonomske aktivnosti. Filmska i televizijska industrija Južne Karoline omogućavaju ovaj oblik turistižkih/rekreativnih pogodnosti.
Gdje je ovdje Trebinje koje se ne nalazi na glavnim putnim pravcima, a koje nema svoje luke, aerodroma, željezničke stanice, dok se, istini za volju, nalazi u zaledju Dubrovnika, poznate metropole turizma, teško je reći.
Svakako, poslovni menadžeri i promotori turizma mogu pripremiti i vizirati činjenice kao sto su “Gospa“, “Pyramide“ ili nešto slično kao ev. imidž tog regiona i pokušati zainteresirati potencijalne turiste da dodju i vide.
Razvoj je imperativ, ali zahtjeva odmjeren pristup razvojnoj strategiji.
Mada je turizam aktivna imovina, on ne osigurava rješenje za većinu regionalnih urbanih prostora koji se trenutno nalaze u stanju nerasta ili opadanja i ne mora biti promoviran kao jedna takva solucija.
Važnost tražnje lokalnog stanovništva
Naravno, raspoloživa istrazivanja i regionalne ekonomije pokazuju da je lokalna tražnja za robom i uslugama mnogo važnija nego tražnja turista posjetioca.
Čak i u onim primjerima gdje je turistička industrija glavni izvor rasta i opadanja, postoje neke sumnje da je ova ikad dosegla jednak nivo ekonomske važnosti u odnosu na rast tražnje lokalne populacije.
Ako je to slučaj, slijedi da bi se lokalne vlasti za razvoj trebale koncentrirati na privlačenje građana sa stalnim boravkom i umirovljenika, kao i poslovnih vođa, menadžera, a ne na turiste iz dalekih predjela kao izvor ekonomskog i razvoja na radnom tržistu.
Naravno, potreba za socijalnom i fizičkom infrastrukturom razvoja mora biti u skladu sa nivoom rasta populacije te se o njoj mora voditi računa.
Pogresan pristup strategiji razvoja
Sve u svemu, turizam je najbolje viđen kao jedna od komponenti strategije ekonomskog razvoja, radije nego kao sama čitava strategija.
Kako planirati
Da bi bio uspješan, turistički program bilo koje vrste mora biti dobro planiran i upravljan. On mora imati izričite, jasne ciljeve, kao što je poslovni razvoj, kao i aktivnu podršku svih lokalnih udruženja sa interesom i uticajem na turizam.
On mora biti planiran i tijesno povezan sa specifičnim temama kao sto su Poslovna konvencija za industriju u Regionalnoj industrijskoj razvojnoj strategiji. On mora, također, biti usmjeren ka specifičnoj populaciji, kao što je nelokalni poslovni svijet, i mora biti reklamiran i tržisno usmjeren u mjestu stanovanja ove populacije.
Salih Zubčević
*Dr.Edward J Blakely je trenutno profesor Ekonomskog razvoja u Gradskom odjeljenju i odjeljenju Regionalnog planiranja na Univerzitetu u Kaliforniji, Berkeley. Kao predavač i aktivni praktičar, Dr. Blakeley je direktno involviran u sve aspekte razvojnog planiranja i finansiranja za preko dvadeset godina. On je odgovoran za uspješan dizajn i implementaciju brojnih razvojnih projekata na regionalnom i lokalnom nivou i vodi tim u glavnim naporima strategijskih planiranja u javnom i privatnom sektoru. Dr Blakely je većinom u prošlosti služio kao savjetnik i konsultant za većinu država kalifornijskih okruga i gradova u brojnim dužnostima i komisijama za državni i nacionalni ekonomski planski razvoj. Dodatno, Dr. Blakely održava jednu aktivnu ulogu u međunarodnim poslovima kao savjetnik i konsultant za razne međunarodne organizacije i strane države, uključujući australijske države, Novi Južni Welsa i Victora.