tPočetna
 

Tragom događaja - U BOBOVIŠTA STIGLA STRUJA

krenuli s mrtve taČke

Mogu li opštine Trebinje i Ravno postati primjer dobre saradnje koja se razvija na zajedničkim projektimać! Struja, koja je stigla u nekadašnje trebinjsko selo Bobovište, a koje se sada nalazi na području opštine Ravno, izgleda da najavljuje i nastavak elektrifikacije Površi, Bobana i dijela Trebinjske Šume, ali i nove projekte među kojim je najaktuelniji projekat vodosnabdijevanja ove zone koja na sebe sve više skreće pažnju poslovnih ljudi...

Milivoje Kovačević, jedan od onih koje je ratna oluja raspršila na sve strane, teško da je mogao očekivati da će ovih dana pod svoj novi krov primiti četrdesetak gostiju. Ali to se dogodilo. U Bobovišta stigla je struja, i ljudi su kod Milivoja sjeli za dva duga, za ovu priliku improvizovana stola, i započeli razgovoor o sutrašnjici ovog nekada živopisnog i bogatog sela pod Vlašticom...

Bobovište je prvo selo koje je u MZ, osim samog ivaničkog naselja, dobilo struju. Za Milivoja Kovačevića i ostalih desetak povratnika to je najvjerovatnije dokaz da se nisu prevarili kada su odlučili na nanovo počnu opravljati i graditi svoje kuće...

Naravno, selo još nije kao nekad. Seoskim pejzažom i dalje dominiraju ruševine, ali ispod kuća vidjeli smo fudbalski teren, probijen je novi put do groblja, a u Polju, na ulasku u selo, primijetili smo stado od stotinjak ovaca...

Porodica Milivoja Kovačević, opet, podiže se na pčelama. Milivoje je pčelar otkako pamti i sebe i svoje selo.

- Tačno, pčelar sam bio otkako sam na noge stao. Kao dijete, zainteresovao sam se za pčele od dubovine... Pred ovaj rat imo sam 40 košnica. Bile su dobro stimulisane i sređene. Sve je to ostalo. Sin je htio da ih tovarimo, da ih gonimo, ali granate su padale po selu. Reko sam mu: “Pusti, sinko, spasi glave“. Tako, sve je propalo, osim tri nukleusa sa 6 ramova. To sam pretjero u Trebinje i time sam ponovo počeo. Sad imam 80-90-100 komada sa onim malim.

U cjelini, iako je ostao bez kuće, Milivoje je u ratu, kad se uporedi sa komšijama, prošao dobro. Njegova kuća nije bila upaljena. U zaposjednutim selima, uglavnom, takva je bila sudbina kuća u kojima je spavala vojska.

- Tako je, naša kuća nije bila upaljena, ali sve je drugo bilo srušeno, sve trofać. Okolo, našli smo samo omeđine. Ovo što vidite sad izgleda dobro, kako je izgledalo donedavno. Obnovili smo kuće, ali u kućama još nije sve sređeno. Dobili smo neku donaciju, pa je naša kuća obnovljena za zajednički smještaj. Bili smo godinu dana u selu, i onda stigla je donacija od Helpa. Pokriveno je nekoliko kuća po selu, ali to nije dovoljno. Treba mnogo para da se nabavi ono što je najpotrebnije, da se kuće namjeste. Ipak, nismo više na mrtvoj tački, vratilo se devet porodica, devet kuća je pokriveno.

U Bobovištima, pred rat,  stočarstvo je bilo osnovna, ali ne i jedina djelatnost.

- Para je stizala sa više strana - objašnjava Milivoje - radili smo i poprilično zemlje, nismo bili ni loši pčelari, ali što je najvažnije, ljudi su bili zaposleni, neki u Dubrovniku, neki u Trebinju.

Tako, ko je živio u Bobovištu, u neku ruku, mogao se smatrati i sigurnim i sretnim...

Na bolja vremena podsjeća i ono veliko stado ovaca u Polju...

- Ovce koje ste vidjeli desno od sela, moje su snaje. Pokojni brat bio mi je ovdje, radio je u Dubrovniku, u pošti. Umro je uz rat...

I Ilija Ćeranić, čujemo, ima jedno lijepo stado. Ni drugi nisu daleko od ideje da obnove svoja stada, ali - ne sviće prije zore. Primjećujemo da ni Polje nije obrađeno. Milivoje obajašnjava kako nema ni ruku ni novca da se sve vrati u staro stanje.

- Radi se nešto zemlje, ali ljudi gledaju da prvo srede kuće.  I drugi se bave pčelarstvom. Zato smo stavili zabranu branja pelima na području sela. To smo uradili mi mještani da nam drugi ne bi nanosili štetu. Dolaze ljudi sa strane da nam čupaju pelim. Tako nam unište korjen. Nema to smisla. Otko smo stavili zabranu, ne navaljuju mnogo.  

U selo došla je delegacija Općine Ravno i Opštine Trebinje. Pošto je priključena struja u trafo-stanici, ljudi su sjeli za sto, okrijepili se i porazgovarali.

Mještani govore kako je struja trebala doći ranije, ali sad, kad je već tu, o tome ne treba da se govori. Treba vidjeti šta je slijedeće...

Načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović nije govorio mnogo o samom projektu. Riječ je o nečem što je stvar tehničke rutine. Ipak, izrazio je zahvalnost susjednim elektroprivredama i Opštini Trebinje. Sve ukupno koštalo je 150.000 hiljada KM. Opština Trebinje izdvojila je 15.000 KM.

I, reklo bi se, neće se stati na ovome.

Načelnik trebinjske opštine dr Dobroslav Ćuk govorio je i širim interesima i mogućnostima da se krene u zajedničke projekte. Preduslov je, naravno, da se riješe sva infrastrukturna pitanja. Na tapetu je vodosnabdijevanje. Kad će se otvoriti prva slavina u Bobovištima, još niko ne zna, ali, evidentno porast cijena nekretnina u susjedstvu dovoljno govori o velikom interesu investitora za ovaj kraj...

Te.O.

Andrija Šimunović:
STVARI SE BRZO DOGAĐAJU

- Općina Ravno - rekao nam je njen načelnik g. Andrija Šimunović - zacrtala je neke ciljeve u svojoj strategiji prije tri godine. To je, prije svega, iskorišćavanje. potencijala Popovog polja, ali i zaleđa jadranske obale od Neuma do Dubrovnika. Uvjeren sam da će se, u okviru turističkih projekata i ovdje i u Republici Hrvatskoj, poboljšati stanje na ovom terenu.

Šimunović kaže da je u Ravnom velika pažnja posvećena  izradi prostornog plana općine. U tom planu jasnije je definisano dosta stvari, posebno u Zavali kao turističkoj “kapiji“ općine...

- Trenutno, teku aktivnosti na uređenju i osvjetljavaju špilje Vjetrenica, i na uređenju ceste do Zavale. Kako vidite, paralelne su aktivnosti i na obnovi infrastruktue. Struja se dugo čekala, moje mišljenje je da je to trebalo napraviti puno ranije, dok se radila rasvjeta, odnosno elektrifikacija naselja Ivanica. Tada se možda mogao iskoristiti potencijal donatora da se elektrificiraju naselja uz Ivanicu. Paralelno, pokušavamo nametnuti kao problem vodoopskrbu. Nadam se da ćemo i sa općinom Trebinje doći do zajedničkog dogovora. Krenuti u neke veće projekte bez kvalitetne infrastrukture ovdje nije moguće. Vjerujem da ćemo tim velikim projektima ubrzati rješavanje i ovih pitanja.

Sa g. Šimunovićem razgovarali smo o saobraćajnoj infrastrukturi...

- Prostornim planom Općine definirali smo put iz zaleđa Neuma do zaleđa Dubrovnika. To je, naravno, velika dužina i težak teren. Male su mogućnosti da to mi sami privedemo kraju, ali mislimo da možemo pripremiti kvalitetnu dokumentaciju i to dalje kandidirati ministarstvima županije, federacije pa i države, kao i pred investitorima koji su spremni ulagati na ovom području.

Naravno, računa se i na Jadransko-Jonsku cestu koja se direktno ili indirektno tiče i Trebinja i Ravnog. G. šimunović ne raspolaĐe nikakvim konkretnijim informacijama, ali, nema dilema, varijanta put akoja ide i kroz Ravno i kroz Trebinje veliki je izazov...

Skok cijena nekretnina sa iznenađenjem dočekan je i u Ravnom.

- U zadnjih nekoliko godina - primjećuje Šimunović - stvari se brzo događaju, kako u susjedstvu, tako i kod nas. Stanje oko Dubrovnika reflektira se na zaleđe. Prije desetak godina nije se moglo ni sanjati da se ovakav porast cijena može desiti. U takvu, novu, puno povoljniju poziciju doći će sva naseljena mjesta jer ovaj prostor više je nego interesantan je za invetsiranje. Dobro je očuvan, a, ako gledate na karti, nadomak je svemu, i obali i većim mjestima u unutrašnjosti. Mnogi poslovni ljudi to su prepoznali...

PRIORITET - CIJELO PODRUČJE

Danilo Mandeganja, predsjednik Savjeta MZ Ivanica kaže da je na prostoru MZ Ivanica i dalje prioritet obnova kuća i dalja elektrifikacija. Obje stvari su povezane, ali kad je o novcu riječ, sve se ipak razlikuje...

- Na prostoru naše MZ imamo još 42 sela bez struje, a 99 posto prije rata riješilo je to pitanje. Prvo selo koje je dobilo struju je Bobovište. Zainteresovanost za povratak je viša zahvaljujući donacijama Vlade RS. Kuće se popravljaju intenzivniije nego što je do sada bio slučaj. Dobar primjer je Bobovište koje je, evo, ostvarilo povratak i prije Ivanice.

Postoje li prioriteti u elektrifikaciji?