KAO VIJEKOVIMA RANIJE - Vode “sakupljene“ na
Gornjim horizontima i dalje
prava atrakcija - u Blagaju
Tema broja/Glasa Trebinja
<959> - <28.
APRIL> 2007.
kome su gornji horizonti kost u grlu
NI NAKON PROBIJANJA TUNELA - NIJE SE DESILO ČUDO
SAHARA I DALJE - U AFRICI
Da li će o Gornjim horizontima odlučivati stručnjaci i građani preko svojih predstavnika, ili će ih u tome onemogućiti neke druge organizacije? Da je dokumentacija gotova i da je novac na stolu, da li bi, u ovakvoj atmosferi, Gornji horizonti mogli da krenu?!
KAO VIJEKOVIMA RANIJE - Vode “sakupljene“
na
Gornjim horizontima i dalje
prava atrakcija - u Blagaju
Mediji nastavljaju sa “peglanjem“ Gornjih horizonata. Nedavno, titulišući Gornje horizonte kao projekat RS i Velike Britanije, zagrebački Večernjak donosi naslov Gornji horizonti zaprijetili Hercegovini i - malarijom (!?)
- Isušivanje riječnih tokova - piše ovaj list - dovelo bi do stvaranja bara diljem Hercegovine, što bi se ponajvećma očitovalo na Hutovu blatu. Kako su baruštine izvrsni uvjeti za nekontrolirano razmnožavanje komaraca, javila se prijetnja oživljavanja opasne bolesti koju ti kukci prenose.
Stara tema, dakle, opet je u igri. Večernjak podsjeća da je “malarija u prošlosti, što se tiče Hercegovine, bila vrlo česta, a veliku je prijetnju stvarala s područja Mostarskoga blata. Nakon što je 1942., Odlukom vlasti Nezavisne Države Hrvatske, prokopan odvodni tunel na dnu Blata, smanjeno je vrijeme stajanja polja pod vodom te je nestalo malarije koja je potom iskorijenjena iz cijele Hercegovine. LJudi su tako počeli naseljavati i obradivati plodno blatsko tlo“.
Šta bi se, prema Večernjaku, uskoro moglo desiti....
- Umjesto napretka, Hercegovini prijeti i gospodarski i medicinski nazadak. Naime, stručna predviđanja posljedica provedbe projekta Gornji horizonti, najavljuju iščeznuće rezervata Hutovo blato, uništenje Neretve koja je hercegovačka arterija, potpuno presušivanje nekoliko manjih rijeka i pretvaranje blagorodnoga čapljinskog i opuzenskog kraja u mrtvu pustinju, što bi uništilo opću kvalitetu života.
Da ne idemo dalje. Narodu, eto, prijeti evidentna i nezaustavljiva kataklizma?!
Istovremeno, Internetom kruži tekst Kruna Kartusa u kome se detaljnije opisuju posljedice izgradnje Gornjih horizonata. Kartus tvrdi da područje delte Neretve u Hrvatskoj već danas trpi posljedice nedostatka vode koje se očituju u zaslanjivanju i pretvaranju plodne neretvanske doline u slanu pustinju.
Za razliku od većine drugih autora, Kartus barata i nekim detaljima, i očito je bolje informisan od onih koji su deltu već pretvorili u Saharu.
- Prema scenarijima stručnjaka - piše Kartus - Neretva bi nizvodno od Čapljine ostala bez velikog dijela vode koja sada omogućava život i ekosustav delte, ostatak sredozemne močvare na popisu svjetski važnih močvarnih i ornitoloških staništa Ramsarske konvenvcije. Hrvatske i BiH ekološke udruge, te brojni stručnjaci su jedistveni - projekt je katastrofa za prirodu, korist ima privatni kapital a izostaje odgovarajuća reakcija vladinih institucija iz Hrvatske.
O kakvom je scenariju riječ teško se može naslutiti. Ne znamo ni koji su to stručnjaci stručnjaci stali iza tog “scenarija“, a ko je kontra? Ko uopšte može znati koliko će Neretva izgubiti vode ispod Čapljine kad nikakvog projekta još nema, niti je bilo kakva izvedbena varijant obnarodovana?!
Kako validnih informacija nema - a ne može ih ni biti jer projekat je još uvijek potpuna fikcija - u igru ulazi i jedno istraživanje koga su sačinili novinari...
To istraživanje (Reportingproject.net) “pokazuje da u Jugoistočnoj Europi vlada tržište zatvorenog tipa koje ne omogućava pravednu trgovinu energijom. Državne firme prednost na tržištu prepuštaju privatnim trgovcima energijom, a troškove privatnog profita plaćaju građani“.
Dalje, govori se, naravno, s pravom (kada se uzmu brojne neracionalnosti unutar elektroprivrednih sistema), kako skupa struja ugrožava poljuljan standard građana, od kojih 50 posto u BiH živi ispod ili blizu granice siromaštva (zarađuju manje od 90 eura a za struju plaćaju trećinu te sume).
U izvještaju se postavlja pitanje zašto proizvođači s viškom energije u regiji (EPRS, NEK, Hidroelektrika) posluju posredstvom trgovaca, umjesto da razviju vlastiti proces trgovanja energijom?
Govori se i ono što znamo o Energy Financing Teamu (EFT), a posebno se podvlači da je ovaj sistem ušao i na hrvatsko tržište, odnosno da je isposlovao od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dozvolu za trgovanje strujom.
Poslovanje sa strujom može biti unosno zato što se ništa ne vidi, struja prelazi granicu bez carine, i sve u svemu, kakvi smo i koliko poštujemo zakone, ovo zaista može biti izvanredna prilika za potpunu “tajkunizaciju“ trgovine električnom energijom, pogotovo u situaciji kada je “istočna struja“ znatno jeftinija od “zapadne“.
Otud, u Hrvatskoj su objelodanjena pitanja ovog tipa: “Zašto HEP struju ne kupi direktno od državnih firmi-proizvođača iz, primjerice, BiH ili Rumunjske, umjesto posredstvom EFT-a“?
Iza ovog pitanja, Kartus podastire sumnju da hrvatski građani plaćaju privatni profit EFT-a? A drugačije i ne mogu, jer je EFT kupio tu jeftiniju energiju na raznim tržištima, ne samo u BiH?!
Porparol EFT-a Nenad Savić, prema Kartusu, kaže da je “ovogodišnja cena onoga što se... naziva istočna struja porasla znatno iznad nivoa cene električne energije koja dolazi iz zapadnog pravca. Tu naravno počinju komplikacije, u koje nećemo ulaziti.
Ipak, uz pominjanje suđenja, nekadašnjeg Ešdaunovog saopštenja o stanju u ERS, uz obilno citiranje onog što je o svemu pisao The Guardian, stvoren je utisak da takav EFT, svojim punim kapacitetom, stoji iza projekta Gornji horizonti. Time, naravno, anulirana je opsežna dokumentacija o ovom projektu koja je sačinjena u SFRJ, a istovremeno se upućuje na dubizonu poziciju ERS u cijelom projektu.
Za to vrijeme, ekološka udruženja reaguju na svoj način.
Prema Ani Musa iz Mostara udružena kampanja hrvatskih i BiH udruga tek se priprema, tvrdeći da je s međunarodnog aspekta, prema ESPOO Konvenciji, neprihvatljivo prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice.
Nedavno, na sve ovo, u Oslobođenju, reagovao je Džejms Naj, izvršni direktor EFT, tvrdeći da ovaj sistem nema nikakve veze sa realizacijom “preostalog dijela“ projekta Gornji Horizonti.
- EFT, takođe, nije nikakav suvlasnik tog projekta. Mi smo u svojstvu finansijera, to jest izvođača, učestvovali u izgradnji dovodnog tunela Fatničko Polje - akumulacija Bileća, koji je završen u avgustu prošle godine. Uložena sredstva Elektroprivreda RS nam vraća, saglasno ugovoru, tokom perioda od sedam godina. Time su se naše veze sa ovim projektom završile, a sva pitanja o njegovoj daljnjoj realizaciji bi trebalo da budu upućena na Elektroprivrede Republike Srpske, Herceg Bosne i Hrvatske, pošto je ovaj projekat isključivo u njihovoj nadležnosti.
Kako stvari stoje sa projektom. Šta je u cijeloj priči izvjesno?
- Izgradnja Gornjih Horizonata - kaže Naj - nije izvjesna u skorije vreme, barem mi tako smatramo. Pored činjenice da postoje značajne nesuglasice između elektroprivreda Republike Srpske, HZHB i HEP o raspodjeli energije iz ovih objekata, prije realizacije je potrebno provesti niz zakonom propisanih istraživanja i analiza kao što su feasibility studije, studije o uticaju na životnu sredinu... Tek nakon toga javnosti se na uvid stavlja projekat i razmatra njegova opravdanost, sa energetskog, ekonomskog i ekološkog gledišta. Ukoliko se ustanovi da je njegova realizacija poželjna i neophodna, tek onda može da počne izgradnja.
- Sve to, naravno, zahtijeva dosta vremena. Što se tiče naše eventualne zainteresovanosti, ne znam da li je to pitanje uopšte relevantno uzimajući u obzir da su Gornji horizonti projekat na koji prava polažu pomenute elektroprivrede. U ovom trenutku postoji mnogo drugih projekata koji su nama interesantniji.
EFT je naručio nekoliko studije o pomenutoj problematici. Šta su te studije pokazale?
- Mi smo 2003. godine angažovali tim stručnjaka sa Imperial Collega u Londonu da provedu kompletnu studiju uticaja transporta vode kroz dovodni tunel Fatničko Polje - Akumulacija Bileća na rijeke Bregavu i Trebišnjicu. Cijela studija se može naći na našem sajtu njnjnj.eft-group.net. Ukratko, ovaj tim stručnjaka je proveo detaljne analize svih relevantnih hidro-geoloških, topografskih, klimatoloških i meteroloških podataka i na osnovu njih pripremio takozvane modele karstnog područja iz kojih su izvučeni zaključci. U pripremi studije primjenjene su tri različite metodologije i sve tri su dale iste rezultate, što ukazuje na pouzdanost podataka. Studija je zaključila da, uz pravilno korištenje sistema, neće biti negativnih posljedica za sliv rijeka Bregave i Trebišnjice, to jest da će se umanjiti rizik od poplava i dobiti značajna površina obradivog zemljišta na poljima Istočne Hercegovine. To se u praksi i potvrdilo. Tunel je u upotrebi od prošlog avgusta, a kao što vidimo, oko Bregave nije nastala Sahara, kako su neki političari upozoravali...
I pored toga, protesti su veoma česti? Teško je razlučiti šta je površna ekološka igra, jedan javni trening, a šta izvjestan plan. Naj valjda zato i ponavlja...
- Bregava nije presušila. Dakle, nalazi studije su tačni. Primjetno je da do sada ti kritičari nisu iznijeli ni jednu ozbiljnu i stručnu zamjerku na nalaze ove studije. Naravno, razlog za to je što se radi o ozbiljnom naučnom radu čiji su nalazi potkrepljeni jasnim dokazima i koji su zasnovani na egzaktnim analizama.
G. Naj govori da se projekat izvodio u negativnoj javnoj atmosferi. Kaže da su se izvođači radova susreli sa pravom kakofonijom kritika od strane raznoraznih ekoloških organizacija.
- Situacija je bila zaista apsurdna, pa su neki političari nadovezali tvrdivši... da je sve to dio nekakvog paklenog plana da se sa tih prostora otjeraju Bošnjaci. Projekat je pri tom imao sve građevinske dozvole, koje su izdale nadležne institucije u Sarajevu. Ipak, imajući u vidu specifičnost situacije, željeli smo da izbjegnemo bilo kakvu sumnju u opravdanost projekta, pa smo odlučili da angažujemo nezavisne stručnjake da daju dodatni sud o njegovom uticaju na režim podzemnih voda. Nakon konsultacija, došli smo do profesora Honjarda NJheatera sa Imperial Collegea u Londonu, koji je za ovaj projekat okupio tim sa kojim sarađuje dugi niz godina.
Da li je riječ o plaćenoj studiji u najgorem smislu riječi? Naj je odgovorio više nego jasno...
- Činjenica da smo mi platili ovu studiju ni na koji način ne može da umanji njene nalaze. Nadležne institucije u BiH su smatrale da, pored nalaza njihovih stručnjaka, dodatna studija nije neophodna, tako da, sem nas, nije ni postojao niko drugi ko može da je finansira. Osim toga, Imperial College iz Londona i profesor NJheater nisu gradili svoju vrhunsku reputaciju da bi je bacili zbog nekakve studije koju je naručio EFT. Svako ko sugeriše tako nešto ispoljava neosnovan cinizam. Smatram da je sa naše strane bilo veoma korektno da smo preuzeli na sebe trošak finansiranja jedne takve studije, iako nismo morali. Čovjek bi pomislio da bi organizacije koje se bave zaštitom životne sredine pozdravile tako odgovoran pristup razvoju.
Nije tajna da su Gornji horizonti nominovani i potvrđeni kao osnovni i najperspektivniji resurs Istočne Hercegovine. Debalans u vodama naše je prirodno “nulto stanje“ i nismo baš juče odlučili da tu činjenicu vrijedi osmotriti i, ako je moguće, iskoristiti.
Konačno, to što je uradio HET, uradio bi i svaki domaćin na svom imanju (zimske vode sačuvao bi za ljeto, i, usput, na njima nešto zaradio koristeći ih za još nešto, osim za zalijevanje).
Mi to na ovim stranama znamo: iako smo izgubili Trebišnjicu, iako svim onim što smo dobili nismo uvijek gazdovali ni pametno ni odgovorno, ostaje utisak da je sistem ipak toliko solidan i samoodrživ da je, kroz sve ove godine, otrpio nas ovakve kakvi smo, i još uspio da konkuriše drugim mnogo sofisticiranijim sistemima, a i da se, bez velikih teškoća, uklopi u svjetsku cijenu električne energije.
Iako bi još mnogo toga moglo da se kaže, ostaje utisak da mnogi iz pokreta PROTIV govore prazne glave i hladnog srca.
Konačno, zar ne mogu aktuelnu aroganciju zamijeniti jednim racionalnim uslovom i jednostavno saopštiti - Gornji horizonti - da! Ali, samo pod uslovom da svi izlazni parametri koji se tiču Neretve i drugih na bilo koji način obuhvaćenih zona - budu mjerljivi i prilagodljivi!?
Da ne idemo dalje, pa pitamo šta je pokazalo vrijeme, da li je na izvoru Omble u Dubrovniku manje vode i da li bi Dubrovčani pristali da se odreknu HE Dubrovnik zato što slatka voda hladi onu slanu okolo - u Platu?
U tom smislu, zar nije više nego cinizam što se u cijeloj priči ne pominje Pumpna elektrana Čapljina, ali i druge elektrane na nižim kotama koje su već nastale ili će nastati kao posljedica sakupljanja vode na Gornjim horizontima (recimo Dubrovnik II). Konačno, zašto se na sličan način ne tretiraju postojeće elektrane na Neretvi?!
Sve u svemu, moguće da sve ovo nije isuviše politički obojeno. Možda su, nekim slučajem i sasvim netipično za ovo vrijeme, političari sasvim u drugom planu, a, na Gornjim horizontima mišiće pokazuju dangube koje ionako ne znaju šta će sa svojim, pa se koriste našim vremenomć!
M.N.
dozvole su stigle iz sarajeva
Kritičari projekta sumnjaju i u ono što već piše na papiru...
- Iz te kritike - kaže Džejms Naj, izvršni direktor EFT - proizilazi da su ugledni profesori i stručnjaci iz Londona, Atine i Beograda falsifkovali svoje nalaze, pošto njima nije stalo do katastrofe koja će nastati iskopavanjem tog tunela. Priznaćete, malo je neozbiljna ta teza. Tim koji je predvodio profesor NJheater je u gotovo istom sastavu u posljednjih desetak godina proveo niz istraživanja za potrebe Evropske unije, a ko je sačinjavao taj tim nije nešto u što smo se miješali. Nama je bilo bitno da su ga potpisale institucije kao Imperial College, a njihova reputacija i ugled su najbolji garant kvaliteta i vjerodostojnosti nalaza. Ne zaboravite da je građevinsku dozvolu za završetak ovog projekta 1996. godine izdao Abdul Huzbasic iz Republičke uprave za vodoprivredu u Sarajevu, a vodoprivrednu saglasnost je izdao republički Komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, takođe iz Sarajeva.
Sve u svemu, koliko Gornji horizonti mogu uticati na donjeć
- Uticaj cijelog sistema Gornji horizonti na režim podzemnih voda je sagledan u studiji koja datira iz 1987. godine, koju su provele nadležne institucije iz tadašnje Jugoslavije. Tu studiju je odobrila i Svjetska banka. Po njoj, projekat Gornji horizonti je ekološki prihvatljiv, drugim riježima nema opasnosti za pomenute rijeke i Hutovo blato. Međutim, da ne bi ispalo da ja sada branim taj projekat, naša je pozicija da je potrebno uraditi novu studiju, koja će biti u skladu sa novim zakonskim odredbama, relevantnim direktivama EU i nizom međudržavnih konvencija. Samo takva studija može dati jasan odgovor na vaše pitanje i omogućiti konstruktivnu debatu. Ako takva studija zaključi da će se izgradnjom Gornjih horizonata dolina Neretve pretvoriti u Saharu, onda tog projekta očigledno neće biti.
Šta je u ovom trenutku smetnja projektu, koliko ima značaja sve to što rade nevladine organizacije, da li su već postavljeni neki limiti?!
- Na ovim prostorima postoji veliki broj nevladinih organizacija, od kojih su mnoge iskrene u svojim namjerama i motivima. Učešće ekoloških organizacija u razvojnim projektima je potrebno i poželjno jer omogućava užešće javnosti i osigurava da realizacija tih projekata bude u skladu sa zajedničkim interesima o očuvanju životne sredine, koji su definisani zakonima.
Ekolozi se, po pravilu suprotstavljaju razvoju koji ima značajan uticaj na okolinu, kao što je služaj sa Gornjim horizontima i to rezonuje kod određenog broja ljudi. Neki političari, sa druge strane, taj sentiment gledaju da eksploatišu za svoje lične i partijske ciljeve.
- Problem nastaje kada i jedni i drugi počnu da alarmiraju javnost apokaliptičnim upozorenjima koja su zasnovana na, najblaže rečeno, paušalnim procjenama. Pri tom, niko od tih politižara i ekologa građanima ne objašnjava kako će im obezbijediti energiju za koju i sami stvaraju potražnju, koliko ovu državu košta nerazvijanje energetskih potencijala, to jest šta ova država dobija izgradnjom novih elektrana.
Mr.sc. Vedran Jurić, dipl.ing.
PROTIV VJETRENJAČA
Rijetko je koji projekt u javnosti RH i BiH izazvao toliko neprincipijelne i stručno neutemeljene kritike, malograđanske provenijencije. Medijski prostor dao je oduška u promoviranju potpunog nepoznavanja problematike za koju je svladati potrebna suradnja više struka, a za komentiranje koje se ipak nalazi nepodnošljivom lakoćom postojanja bezbroj stručnjaka koji istodobno komentiraju hidroenergetiku, hidrologiju, hidrogeologiju, biologiju, ekonomiju, pravo i politiku, noseći tako i babe i žabe u svojoj argumentacijskoj torbi, a da su pritom svog šarlatanstva sasvim neodgovorno vjerojatno i svjesni, no jednom odapeta riječ će počiniti tisuću puta štetu prije negoli se demantira, a što je još neizvjesnije - prije negoli se stručno razmotri. I što je laž veća to je vjerojatnija rezignacija istine koja naivno u svojoj samobitnosti čeka da se hram laži u sebe uruši.
Uvjeren sam da najveći broj "stručnjaka" koji kritiziraju projekt Gornji horizonti ne poznaju najelementarnijih cinjenica o tom projektu, njegovom historijatu i kontekstu u kojem je nastajao. Oni, i mediji koji ih neutaživo opslužuju, medutim, obraćaju se još manje informiranoj publici, pa ih arsenal laži i obmana kojima se služe uopće ne brine. Kad je neuk razotkrio lašca?
Štoviše, halabučkim govorom ulice i mržnje na sve i svakoga koji predstavlja ovaj projekt gubi se svaka platforma za argumentirani dijalog i nezavisno istraživanje. To je orkestrirano sasvim nekim drugim motivima do sramotne prepoznatljivosti, ali za one najneupućenije istovremeno i prilično nemarno zaogrnuto ekološkom sviješću i zabrinutošcu za sliv Neretve.
Radi toga se ne treba čuditi što nema dijaloga između "strana" ni na jednoj razini na kojoj bi on bio nuždan, potrebit i civilizacijski dobrodošao. I na kraju jedna elementarna činjenica koju nitko nikad ne spominje u svojem dušobrižništvu za deltu Neretve. Kako na režim voda Neretve djeluju hidroelektrane na samoj Neretvi, na njenom gornjem i srednjem toku? Kako to da je neizgrađeni projekt Gornji horizonti na slivu Trebišnjice dobio neusporedivio veću pozornost glede procjene utjecaja na sliv Neretve od utjecaja više desetljeća postojećih hidroelektrana na samoj matici rijeci Neretvi?
RijeČju, kako to da je delta Neretve ugrožena a da projekt Gornji horizonti ne postojić Postoje ožito tome drugi, puno prisutniji razlozi o kojima se ne halabuži jer nije medijski probitačno. Onima koji mogu pratiti crtu elementarne logike bit će jasno i da ustvari pitam: kad bi se preko noći odustalo od svake nakane za izvedbom Gornjih horizonata, na što bi se tada usmjerila "borba" za deltu Neretve? Na ništa? Na nešto drugo, isto tako nepostojeće? Ali, od kuda bi tada stizali novci ekološkim udrugama za tu "borbu" protiv vjetrenjača?