tPočetna

REGIONALNI RAZVOJNI TALASI

s periferije u centar

DA LI SE TREBINJE SA PERIFERIJE JEDNE DEZINTEGRISANE

EKONOMSKE REGIJE, POMJERA U CENTAR JEDNOG NOVOG

EKONOMSKOG PROSTORA KOJI JE VEĆ POČEO DA SE DEFINIŠE...

Početak izgradnje druge faze TE Gacko, više nego sve priče do sada, aktuelizovao je izgradnju putne infrastrukture u Hercegovini. Sa ovakvim statusom Čemerna, naravno, ne smije se ni pomisliti na izgradnje nove elektrane.

Tako, Istočna Hercegovina, pored Koridora VC, i pored svega onog što se govorilo o izgradnji Jadransko-Jonske ceste, ušla je u jedan novi saobraćajni kontekst - koji je vezan za elektro-energetski razvoj.

Saobraćajna deblokada konačno bi trebala da bude izvjesna.

U ovom trenutku, ono što će se dešavati na putevima, lebdi u evropskim vodama, ali jedna druga stvar, vezana za željeznicu, ostaje bilateralna i neizjesna, iako dobrih najava trenutno ne manjka.

Kao što je poznato, dvije susjedne države, BiH i Crna Gora, na nivou ministara, postigle su dogovor o izgradnji južne željezničke “međudržavne horizontale“ - pruge Nikšić-Trebinje-Čaljina. Mediji su izvijestili da je potpisan “ministarski dogovor“, papir koji sam po sebi, osim namjera, ne otkriva mnogo (naravno, u našim uslovima).

U međuvremenu, ova pruga pominjana je u više prilika. Pominjali su je i stručnjaci, ali i političari. NJima to, jasno, dobro dođe, mada ima i kalkulacija kakoBiH “igra igru” za hrvatske oči“, kako bi uklonila svaku mogućnost za malo ambizioznija pogađanja oko luke ploče sa hrvatske strane (u sklopu debata oko razgraničenje u zoni Neuma).

Naravno, možda su ukomponovane i još neke “note“, međutim, kako sada stoje stvari, najveći interes iskazala je Luka Bar, a s njom i crnogorska vlada.

Mediji izvještavaju da se upravo crnogorska vlada potrudila da pomenuti sporazum ne ostane mrtvo slovo na papiru...

- Svjesno koliku bi financijsku dobit od saobraćajnog povezivanja sa BiH akumulirala prije svega luka Bar, crnogorsko Mnistarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija posebno se angažovalo na dovršetku studije o ekonomskoj opravdanosti projekta, kako bi lakše pronašli potencijalne strane investitore za gradnju željezničke pruge do Čapljine.

U tom kontekstu, prosto je izletila i jedna izjava o monopolu koji nikom nije ugodan, a o kome se odavno ne ćuti...

Naime, pomoćnik ministra saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija CG Srđan Vukčević tvrdi da će novi željeznički smjer prema BiH otvoriti luku Bar prema novim tržištima, čime bi luka Ploče izgubila dosadašnju monopolsku poziciju prema BiH. Upravo je nepostojanje dobrih saobraćajnih komunikacija između Crne Gore i BiH razlog zbog koga luka Ploče, tvrdi Vukčević, ima status monopolista prema privrednim subjektima u BiH.

Kako stvari stoje, crnogorska strana prednjači i pokazuje više nestrpljenja (koga nije bilo u pitanjima oko puta Trebinje-Herceg Novi!?).

Iako ne insistira na nikakvim rokovima, crnogorska strana šalje poruke da je potrebno započeti posao što prije.

U međuvremenu, Nebojša Radmanović posjetio je Crnu Goru, pa je i tom prilikom bilo iječi o gradnji željezničke pruge Nikšić-Trebinje-Čapljina. Sasvim precizno, i tom prilikom, saopšteno je da se razmatra korišćenje luke Bar za potrebe privrede BiH. Naravno, bila je to prilika da se iskažu i širi interesi sa obje strane, a ne samo interes Luke Bar i Mittal Steela iz Zenice.

Gdje smo u cijeloj priči mi sa našim prostorno-planskim opcijama? Ako vas već neki spoljašnji trendovi guraju u centar jedne nove ekonomske regije, nije li vrijeme da država počne da funkcioniše vertikalno, i da se upita kakva je svrha i funkcija planiranja, prostornog i svakog drugog, na regionalnom nivou, ako ovakvi projekti ulaze na velika državna vrata, bez prethodnih dogovora i saglasnosti?

Konačno, ako se stvari ne sinhronizuju, ako nova saobraćajna rješenja ne budu prilagođena na lokalnim i regionalnim nivoima, možemo li doći u situaciju da, opet, bacamo pare na svu plansku dokumentaciju, uračunavajući i strategiju razvoja, koja se trenutno radi?!

R.

KOMŠIJSKI DOGOVOR

Na državnom nivou, između Crne Gore i BiH, bar kad je saobraćaj u pitanju, nema nepodudarnosti niti konfliktnih gledišta. BiH neće da bude osuđena samo na luku Ploče, a Crna Gora traži nove partnere za luku Bar.

Uz sve to, i državne administracije kao da traže malo svježeg vazduha ili diplomatske relaksacije u posloviima koji nisu tek puki verbalizam.

Otud, predsjednicima Radmanoviću i Vujanoviću nije bilo teško da postignu saglasnost u kojoj se precizira obostran interes u domenu saobraćaja. Za oko posmatrača, u posljednjim razgovorima, za nijansu, jače je bio podvučen interes BiH za korišćenje luke Bar kao slobodne carinske zone, nego interes Crne Gore da luci Bar približi nova tržišta. U svakom slučaju, i tom prilikom naglašeno je  da treba intenzivirati razgovore o saobraćajnoj povezanosti Crne Gore i BiH.

Istom prilikom, kao o prioritetima, govorilo se o putevima Herceg Novi - Trebinje i Nikšić-Sarajevo.