tPočetna


 

Intervju: Marko Mitrović, direktor ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje


MANJAK STRUJE, A VIŠAK RADNIKA

- PRIJE DVA MESECA NASLIJEDIO SAM GUBITAK OD PREKO SEDAM MILIONA MARAKA I 87 NOVIH RADNIKA, PRIMLJENIH U PRVA TRI MJESECA OVE GODINE.

- DODATNI NAPORI DA  OD HET-a NAPRAVIMO ORGANIZOVANU I PROFITABILNU CJELINU PRILAGOĐENU TRŽIŠTU.

 

G. Mitroviću, tek dva mjeseca ste na čelu jednog velikog i značajnog elektroenergetskog sistema u RS i BiH. I tek što ste preuzeli dužnost prvog čovjeka HET-a, dočekala vas je dosta složena situacija čega smo svjedoci ovih dana.

Molim vas, pojasnite našim čitaocima-koliko je u ovoj godini primljeno novih radnika? Je li tačna ona "gradska priča" da otpuštate radnike, koje je navodno primio SDS, a primate nove iz SNSD? Imate li podršku menadčmenta HET-a,opštinskih struktura, uprave Elektroprivrede RS i nadlečnog ministarstva da se raspetlja taj "gordijev  čvor"?

- Podaci govore sami za sebe. U prva tri mjeseca ove godine, tačnije do 12. aprila, kada sam preuzeo dužnost, u HET je primljeno 87 novih radnika, od čega šest na neodređeno vrijeme i tri radnika na ugovor o obavljanju pripravničkog staža. Najviše njih, čak 55, primljeno je po ugovoru o radu-na određeno vrijeme, zatim, po ugovoru o volonterskom radu primljeno je 16 i 7 radnika po ugovoru o djelu.   

U periodu poslije 12. aprila ove godine primljena su 23 radnika i to 21 po ugovoru o radu na određeno vrijeme i dva radnika na neodređeno vrijeme.

Zbog nepoštovanja zakonske procedure kod prijema određenog broja radnika do 12. 04. 2007. godine, republička inspekcija rada i zaštite na radu, kaznila je 30. maja ove godine Hidroelktrane na Trebišnjici sa 2.000 KM, a odgovorno lice, tj. mene kao aktuelnog direktora, sa 100 KM.

Razmatrajući sve aspekte vezane za zatečeno stanje, uprava HET-a je zaključila da je jedino moguće rješenje u ovom trenutku - da se za radnike koji su primljeni na određeno vrijeme, ne produže ugovori o radu, iako svjesni da među tim ljudima ima onih sa izraženim socio-ekonomskim problemima..

Na posljednjem Kolegiju direktora Eletroprivrede RS, održanom 18. juna ove godine u Banjaluci, iz kabineta generalnog direktora ERS, a u okviru Prijedloga mjera i aktivnosti za smanjenje troškova poslovanja, predlaže se zabrana prijema novih radnika (pod tačkom jedan) i smanjenje broja radniika (pod tačkom dva). U okviru istog Prijedloga, zaključeno je da za radnike na određeno vrijeme, kao i za radniike angažovane po ugovoru o djelu u HET-u predstane radni odnos.

Moram da naglasim da među radnicima, kojima nije produžen ugovor na određeno vrijeme, ima i članova SDS-a, kao i SNSD-a, tako da bilo kakve priče o drugačijem odnosu nisu tačne, a ni dobronamjerne.

 

Sigurno je da će i ovakva situacija imati negativan uticaj na poslovanje firme. Za razliku od nekoliko prethodnih, hidrološki veoma povoljnih godina, ova godina nije vam naklonjena - padavina malo, jezera poluprazna, kvarovi na HE "Dubrovnik"... Kakav je proizvodni i poslovni bilans u prvih pet mjeseci ove godine?

- Svakako da toliki broj, da kažem angažovanih radnika, opterećuje poslovanje HET-a. Na dan 31. 03. 2007.  iskazan je gubitak od  7.240.000 KM, što dovoljno govori samo za sebe. Na takav rezultat svakako je objektivno uticala hidrološki veoma nepovoljna godina, zatim pomenuti kvar na HE "Dubrovnik", kao i nepovoljan plasman proizvedene električne energije u HET-u, odnosno nedostatak izvoza.

Do 12. aprila, Hidroelektrane na Trebišnjici ad. Trebinje su ostvarile svega 32 procenta planirane proizvodnje u prvom tromjesečju. Prije nekoliko dana, tačnije 21. juna, kumulativni plan je ostvaren sa 54 procenta.

Moram reći da je u prvih pet mjeseci tekuće godine ostvaren prihod od "samo" 6.916.046 KM, a poređenja radi, u istom periodu prošle godine prihodovano je 26.175.800 KM!

Jedan od razloga manjeg ostvarenja prihoda svakako je cijena ostvarena za domaći konzum, koja je za prva tri mjeseca u 2006. godini veća za 37,8%, u odnosu na isti period u 2007. godini.

Zbog toga, Uprava HET-a vodi intenzivne aktivnosti na prevazilaženju nepovoljnih tokova poslovanja.

 

Ovog proljeća i ljeta Bilećko jezero je odjednom prekriveno algama i dobilo je modrozelenu boju, što je zabrinulo ribolovce, ljubitelje prirode, a građani su posumljali i u kvalitet vode za piće. Primjećujemo da se alga povlači, pa ipak - je li očuvan kvalitet vode i ima li znakova za uzbunu, šta kažu vaši stručnjaci?

- Sredinom maja ove godine došlo je do zamućenja bilećke akmulacije. Analiza fizičko-hemijskih parametara, koje je uradila naša stručna služba, pokazala je da nije došlo do odstupanja, osim prozirnosti vode, koja je iznosila metar i po, a koja u ovo doba godine obično iznosi od četiri do osam metara. Svi nutrijenti (fosfati, nitrati, nitriti i amonijak) bili su u granicama propisanim za vodu prvog ili drugog kvaliteta, što znači da nije postojalo ozbiljno organsko zagađenje.

Uzorkovanje i ispitivanje vode nastavili smo u kontinuitetu, a da bi potvrdili naš nalaz, pozvali smo i kolege iz laboratorije u Herceg Novom, koji su, takođe, pronašli pomenutu algu  iz roda Ceratium (Ceratium hirudinella). Uzorak je upućen i na Biloški fakultet u Novom Sadu, gdje se nalaz prof. dr. Zorice Sivčev poklopio sa dva prethodna. Tada je rečeno da je kod ove alge česta pojava vodenog cvijeta, da se ona nalazi u čistim vodama i  nije indikator zagađenja.

Ciklus bujanja ove alge može trajati do mjesec dana, koliko je u ovom slučaju i trajao. Alga se povukla, ne ostavljajući nikakave posljedice po jezero. Pošto je bila skoncetrisana u gornjem, toplom sloju jezera, alga nije dospjela u donje jezero,te nije mogla ugroziti izvore pitke vode. To, takođe, važi i za Bileću, koja se snabdijeva iz bušotine ispod nivoa dna jezera.

 

Ove godine Elektroprivreda Hrvatske je u Trebinju predstavila studiju izvodljivosti HE "Dubrovnik II".U okviru nje, najavljeno je da će se raditi i ekološka studija, u kojoj će učestvovati i stručnjaci HET-a. Ima li prvih koraka na tom planu?

- Projekat HE "Dubrovnik II" je vrlo interesantan za HET, a samim tim i za Mješoviti holding Elektroprivreda RS, pogotovu što je  to elektrana, koja je bila planirana u osnovnom konceptu razvoja sistema Hidroelektrana na Trebišnjici.

Hrvatska Elelktroprivreda je napravila projekat idejnog rješenja pomenute elektrane, koji je na nivou  dvije Elektroprivrede (Hrvatske i RS) interno revidovan. S obzirom na prijedlog rješenja, sagledana je ekološka problematika,  te je na osnovu dogovora, predviđena izrada ekoloških studija, vezanih za područje koje pokriva HET i za priobalje Jadranskog mora.

U izradu pomenutih studija, biće uključeni stručni kadrovi Elektroprivrede RS i HET-a.

 

Da li se nešto mijenja u položaju HET-a unutar  Elektroprivrede RS? I kako gledate na najavljeno poskupljenje električne enegije u našoj Republici?

 

- Unutar same Elektroprivrede RS proces prestrukturiranja je u toku i, na osnovu odluke Vlade RS  od 6.9.2006. godine, započeo je proces formiranja Mješovitog holdinga ERS, kao pretpostavke kvalitetnijeg i boljeg rada  energetskog sektora u RS.  Naše zavisno preduzeće HET ad Trebinje samo je dio  mješovitog holdinga. Treba podsjetiti da ERS svakodnevno planira i upravlja proizvodnjom, prognozira potrošnju električne energije u RS, satno izravnava sopstveni bilans električne energije, planira i obezbjeđuje rezervu u sistemu. Dakle, odluke u smislu proizvodnje su na menadžmentu Elektroprivrede RS.

Određivanje cijena električne energije nije u nadležnosti HET-a, ali pri njihovoj eventualnoj korekciji, uvažavaće se ekonomske zakonitosti u poslovanju.

 

Pored vas, ko sada čini novi menadžment HET, i ima li promjena i novina u unutrašnjoj organizaciji rada? S obzorom na ljetni period, kako se proizvodnja odvija i kad odmaraju radnici ove firme?

- Upravu HET-a čini direktor i izvršni direktori za tri direkcije i to: Direkcija za proizvodnju i tehničke poslove, a v.d  direktora je LJubomir Zotović, diplomirani inženjer građevine,  zatim Direkcija za ekonomske, pravne i opšte poslove, a v.d dikrektora je LJubo Vuković, diplomirani pravnik, i Direkcija za upravljanje sistemom, a v.d direktora je Blagota Marković, diplomirani inženjer elektrotehnike.

Uprava trenutno radi na određenoj preraspodjeli poslova, kao i na promjenama u unutrašnjoj organizaciji rada. Godišnji odmori se sprovode  na osnovu planiranih potreba po pojedinim organizacionim cjelinama i bez ugrožavanja bilo kojih radnih aktivnosti, a pogotovu procesa proizvodnje.

 

I na kraju, vaša očekivanja i prioriteti do kraja godine? Jeste li bili svjesni veličine, složenosti i značaja ovog sistema za Trebinje i RS u cjelini, prilikom preuzimanja dužnosti? I kako vidite HET ad u godinama koje dolaze?

- Svakako da je riječ o značajnom i velikom sistemu. Prioritet je ozdravljenje poslovanja, što neće biti nimalo lako. U okviru toga, najvjerovatnija je i racionalizacija broja zaposlenih (iako i bukvalno, postoje svakodnevni zahtjevi za zapošljavanjem), kao moguće mjere, za poboljšanje rezultata poslovanja. Ne smije  se dozvoliti da HET postane "socijalna" ustanova, a pri tom ne voditi računa o realnim ekonomskim pokazateljima u poslovanju. To jednostavno moramo prihvatiti svi kao činjenicu.

Već početkom idućeg mjeseca slijedi stručna rasprava na temu projekta "Gornji horizonti", i to u koordinaciji resornog ministarstva, Elektroprivrede RS i HET ad Trebinje, što znači da se u tom pravcu i vode određene aktivnosti. Svakako da razvojni projekat "Gornji horizonti" zaslužuje posebnu pažnju, ali  je isuviše malo prostora, da bi se značajnije iskazala problematika vezana za njegovu realizaciju.

Iskreno, nisam očekivao ovakve i ovolike probleme, kako na unutrašnjem, tako i na "spoljašnjem" planu prilikom preuzimanja dužnosti. Primjera radi, od "unutrašnjih" problema ne mogu da ne pomenem činjenicu da su dvije posljednje raspodjele stanova u HET (2000.  i 2003. godine) kompletno - u sudskim sporovima.! Samo ova problematika zahtijeva značajno angažovanje, a gdje su ostali problemi?

HET, čiji je značaj nesumnjiv za cijelu Republiku, jedino želim da vidim kao organizovanu i profitabilnu cjelinu, prilagođenu trčišnim uslovima privređivanja.

Razgovarao:

Milivoje Beštić 

 


 

Elektroprenos BiH

Na pitanje da li je konačno prekinuta "pupčana vrpca" Razvodnog postrojenja i HET-a, i šta za njih znači formiranje Elektroprenosa BiH, Mitrović kaže da je organizaciono i po pitanju kvaliteta isporučene enrgije, Razvodno postrojenje bilo značajna cjelina u sastavu HET-a.

- Sa stanovišta poslovanja naše firme, bilo bi bolje da je Razvodno postrojenje još uvijek u sastavu HET-a, iako u profitnom smislu to ne bi imalo značaja. Svakako da je izdvajanjem Razvodnog postrojenja i formiranjem Elektroprenosa BiH, u tom  trenutku, došlo do smanjenja broja zaposlenih u našoj firmi - pojašnjava direktor ZP HET ad Trebinje.


 

Elektroprenos BiH

Na pitanje da li je konačno prekinuta "pupčana vrpca" Razvodnog postrojenja i HET-a, i šta za njih znači formiranje Elektroprenosa BiH, Mitrović kaže da je organizaciono i po pitanju kvaliteta isporučene enrgije, Razvodno postrojenje bilo značajna cjelina u sastavu HET-a.

- Sa stanovišta poslovanja naše firme, bilo bi bolje da je Razvodno postrojenje još uvijek u sastavu HET-a, iako u profitnom smislu to ne bi imalo značaja. Svakako da je izdvajanjem Razvodnog postrojenja i formiranjem Elektroprenosa BiH, u tom  trenutku, došlo do smanjenja broja zaposlenih u našoj firmi - pojašnjava direktor ZP HET ad Trebinje.