t
Početna

 

Intervju - Slavko Šanjević,

predsjednik SUBNOR-a Trebinja


BORCI TRAŽE ISTA PRAVA

 

Kada je reaorganizovan SUBNOR u organizaciju koja, osim boraca nora, obuhvata NJIHOVE potomke i poštovaoce?

- To je na nivou Republike počelo 1996. godine, a statutarno je riješeno dvije godine kasnije. Od tada se redovno svake četvrte godine održavaju izbori. U međuvremenu, SUBNOR je postao član evropske organizacije veterana koji su se borili protiv fašizma. U Trebinju, organizacija u novom kadrovskom sastavu radi od 1996. godine.

 

Koliko članova imate a na koliko članova računate u budućnosti? Posljednja izborna konferencija bila je izuzetno dobro posjećena!?

- Na evidenciji imamo 42 borca NOR-a, ali taj broj nije konačan. Pretpostavljam da ih ima više, pogotovo među stanovnicima koji su izbjegli iz drugih krajeva, a nisu nam se prijavili. Među tim borcima, imamo i devet nosilaca Partizanske spomenice 1941. Vidjeli ste, u  sali našu konferenciju je pratilo oko 200 ljudi. Više nije moglo sjesti. Neki su stajali, a neki nisu ušli, nego su pratili rad, koliko su mogli, iz susjednih prostorija Doma mladih. Naša organizacija u Trebinju trenutno broji 210 članova i ima tendenciju povećanja.

 

Šta smatrate najznačajnijim odlukama prethodne izborne konferencije!?

- Izdvajam naš prijedlog da se borci 1941-45. u svim pravima izjednače sa borcima posljednjeg rata. Sada su u inferiornom položaju nosioci spomenice u RS jer manje primaju nego što se prima u Federaciji, Srbiji, Hrvatskoj i Crnopj Gori. U najtežem položaju su oni borci koji nisu imali radnog staža da prije rata regulišu boračke penzije, nego su po ranijem Članu 80. Zakona o PIO-u i boračkoj zaštiti, primali materijalno obazbjeđenje, koje nije bilo malo i mogli su pristojno da žive. Ta kategorija boraca u RS danas nema ništa.

Predložili smo i zahtijevali da im se vrate stečena prava na nivo koji su imali prije rata.

Zdravstvena zaštita boraca nije na prijeratnom nivou jer su izgubili pravo na banje, ratni-vojni invalidi na liječenje u Igalu, na besplatne lijekove i na sve druge zdravstvene usluge. Na konferenciji, uz ostalo, predložili smo da se borci oslobode participacije i da imaju pravo na besplatne lijekove.

 

Bilo je govora i o zaštiti spomenika...

- Da, mi odavno govorimo o tome. U planu za naredne četiri godine predviđamo da se oprave svi spomenici, kosturnice, biste i obilježja, kao što je to urađeno u Banja Luci. Mi za to pare nemamo, ali nemaju ni udruženja u drugim opštinama, pa se to radi iz budžeta opštine. Uskoro ćemo se obratiti radnim organizacijama koje mogu da nam pomognu, a uputićemo i pismo predsjedniku Vlade jer od njega očekujemo punu saradnju.

 

Na konferenciji bilo je i drugih prijedloga?!

- Mi predlažemo da se epopeja na Sutjesci obilježava istog datuma, tj. na dan proboja kada su pobijeni ranjenici na Tjentištu. Taj datum je uvijek obilježavan od 1945. godine (13. juni). Istina, u ovom poratnom periodu malo smo ga pomicali da bude u nedelju zbog građana, a sada je konačan stav da se ne pomiče, nego da se toga dana obilježava.

Dalje, predložili smo, i naš zahtjev ćemo proslijediti Opštini, da se jednoj ulici u Trebinju da ime Čeda Kapora. Takođe, predlažemo da predstavnik SUBNOR-a prisustvuje sastancima komisije koja se bavi davanjem imena ulicama, objektima itd. Tako, dogodilo se da su na gradskim tablama nestala imena mnogih vezana za NOR bez ikakvog razloga i obrazloženja.

 

I na kraju, jasno ste se deklarisali da SUBNOR nije ni politička partija niti bilo kakva stranka koja ima političke aspiracije.

- Tačno, to nam je naročito važno. Mi smo nestranačka, dobrovoljna, demokratska, društvena i višenacionalna organizacija koja će se zalagati za dobrobit RS i za razvijanje svih njenih institucija. To praktično znači da naš rad ni u jednom javnom aspektu neće imati političke karakteristike. Naravno, naši članovi mogu biti članovi bilo koje političke stranke, po svom nahođenju, i to nema nikakve veze sa njihovim članstvom u SUBNOR-u. Dakle, ideološka komponenta nije bitna, nego su bitne pozitivne tradicije koje SUBNOR baštini, kao što je, na primjer, tradicija antifašizma...

R.