zaŠto oazu pretvaramo u pustinju
PridvoraČki krak rijeke Trebišnjice vijekovima je služio svima a posebno mještanima Mjesne zajednice Pridvorci za navodnjavanje polja, pokretanje mlina, pojenje stoke i kupanje u vrijeme ljetnjih vrućina (plaže: Mlini, Bračkovića brijeg, Geljova jama). Za vrijeme jesenjih kiša, ponekad i vrlo rano dok su usjevi još na njivama, dešavale su se poplave i ugrožavala ljetina.
Zemlja u pridvoračkom polju, zbog mogućnosti navodnjavanja, imala je višu cijenu. Svaka njiva je u gruntu, pored površine imala upisane pripadajuće sate vode (ronda) na pripadajućem kolu (dolapu za navodnjavanje). To se kupovalo zajedno sa zemljom!
Takođe, u sudu je bila definisana raspodjela voda na Rastocima (Begov jaz). Tačno se znalo koliko vode treba da teče Pridvoračkim (30%), koliko Ćatovića, a koliko glavnim krakom.
Početkom svakog ljeta organizovala bi se zajednička popravka begovog jaza, koji bi zimske velike vode više ili manje oštetile, tako da se ponovo uspostavi uobičajeni protok vode Pridvoračkim krakom i tako omogući rad mlina i dolapa!
Izgradnjom sistema Hidroelektrana na Trebišnjici, riješeni su problemi poplava i Begovog jaza, ali su poremećeni prirodni proticaji i onemogućen normalan rad dolapa i mlina. U to vrijeme mještani su pokrenuli sudski spor protiv Hidroelektrana, koji je unaprijed izgubljen.
Preovladala je svijest da zemlju treba oduzeti od zemljoradnika i formirati Kombinat, a umjesto dolapa izgraditi moderni sistem za navodnjavanje. Tako je napravljena Crpna stanica na Pridvoračkom kraku koja i danas radi i veliku količinu vode pumpa u dotrajale i ukopane kanale, tako da se mali dio iskoristi za navodnjavanje.
Vrijeme je pokazalo, da je savremeni sistem za navodnjavanje manje efikasan od dolapa. U dvadeset prvom vijeku, kad ljudi pretvaraju pustinje u oaze uz minimalnu potrošnju vode u jevtinim sistemima, kap po kap, mi Bogom danu i prirodnu oazu pretvaramo u pustinju, nedomaćinski se odnoseći i prema zemlji i prema vodi!
Dok se na svim nivoima zaklinjemo u ekologiju zaštitu životne sredine, formiramo i plaćamo ekološke i komunalne inspekcije i projekte, dotle Pridvorački krak umjesto da bude ogledalo i ponos Trebinja i Pridvoraca, nebrigom je pretvoren u gradsku deponiju, baruštinu i leglo komaraca i zaraze, a prirodno korito rijeke na više mjesta suženo i uzurpirano.
Posljednjice takvih odluka danas su očigledne: Kombinat se ugasio, a konfiskovana zemlja prodata je u bescijenje novopečenim bogatašima, poljoprivreda je zamrla, polje je većim dijelom u ledini, mladost je napustila sela, a sve više napušta i gradove u Hercegovini.
U vrijeme sveopšte i ubrzane privatizacije za očekivati je privatizciju HET-a, a budući vlasnici neće imati obavezu da rješavaju navedene probleme.
Ovim putem želimo da potaknemo pažnju Opštinskih vlasti i nadležnih institucija i zahtijevamo da se hitno preduzmu slijedeće mjere:
- da nadležna komunalna i ekološka inspekcija izvrši uviđaj, identifikuje ko odlaže otpad i uzurpira korito rijeke, preduzme odgovarajuće zakonske mjere,
- da se u saradnji sa HET-om riješi trajno raspodjela vode na profilu Begovog jaza i omogući stalan protok vode u ljetnim mjesecima. To podrazumijeva prethodno čišćenje korita i opravku svih jazova kako bi voda nesmetano tekla preko kaskada cijelom širinom rijeke i time spriječila taloženje eventualnih otpadaka, suvog lišća i slično. (Opraviti oštećene"kuline", i vremenom postaviti dolape kao turističku atrakciju).
- da se u saradnji sa HET-om, angažovanjem sredstava koja se izdvajaju Opštini na račun potopljenog zemljišta, riješi pitanje navodnjavanja, ne samo Pridvoračkog polja, slobodnim padom iz akumulacije Gorica, zatvorenim sistemom koji bi omogućio navodnjavanje, kap po kap, i prskanje pod pritiskom. Dok se to ne realizuje i stvore uslove za gašenje Crpne stanice, da se voda koja je potrebna za njen rad nadokanadi iz glavnog toka rijeke Trebišnjice, na Rastocima, kako se ne bi dešavalo da se prekida proticaj kroz Pridvorački krak nizvodno od Crpne stanice, dok ona radi, što je sada slučaj!
- da se uredi obala i osvijetli šetalište do Geljova mosta i od Milišića mosta do Bare, kako bi se pojačala inspekcija i spriječilo noćno odlaganje smeća u rijeku.
Predsjednik Savjeta MZ Pridvorci
Tomo Prcović