DEMOGRAFSKA KRETANJA
CIFRE KOJE GODINAMA OPOMINJU
Kada se ukrste datumi i brojevi, trend je više nego očit i u Trebinju. Godine 2001. rođeno je 349, a umrlo 305 građana. Godine 2005. rođeno je znatno manje (276), a umrlo znatno više (355). Da ova kretanja treba razmotriti ozbiljnije i da se nekako mora reagovati, govori i, za naše prilike visok broj razvedenih brakova u 2005. godini (22:147).
Rast ukupnog prihoda u Hercegovini evidentno nije dovoljna demografska stimulacija. Prirodnog priraštaja nema, trendovi su negativni. Ona stara izreka kako Hercegovina cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli, u poratnom periodu nema pokrića.
Taj zaključak lako je izvesti iz službenih statističkih podataka za regiju Trebinje.
Berkovići i Gacko demografski izuzeci
U istočnom Hercegovine, u periodu od 2001. do 2005. godine, prirodni priraštaj imale su samo opštine Berkovići i Gacko.
U Berkovićima se rađa sve manje beba (2001. fodine - 39, a 2005 - 26), ali se manje i umire (2004 - 6, 2005 - 20). Berkovići su zanimljivi i po tome, iako su u pitanju fenomeni niskih cifara, što se primjećuju velika odstupanja u polu novorođenih. na primjer, 2001. godinr rođeno je gotovo tri puta više dječaka, nego djevojčica, a godinu kansije broj djevojčica bio je duplo veći?!
U Gacku blago pada broj novorođenih: 2001. godine - 97, 2006 - 106, a 2005 - 91. Slično je izbalansiran i broj umrlih (od 84 u 2001. do 86 u 2005). Dakle, manje se rađa, ali manje se i umire. Do kada to tako može, teško je i pretpostaviti.
LJubinje i Nevesinje - kontinuiran pad
U LJubinju priraštaja nema, ili, kako statističari kažu, priraštaj bilježi negativni stopu. Godine 2001. u ovom gradu rođeno je smao 30, a 2005. godine - 26 beba. Bilanse je evidentno loš, jer u istom periodu broj umrlih kretao se u rasponu od 44 do 46. Situacija za alarm, ako u ovakvim slučajevima od alarma ima ikakve koristi?!
Ista pojava u Nevesinju iskazuje se većim ciframa. U ovom gradu 2001. godine rođene su 153 bebe ali je istovremeno umrlo 170 Nevesinjaca. Godine 2004. debalans je bio još očitiji: rođeno 127. umrlo 164?! Iste godine, rođeno je znatno više djevojčica nego dječaka (73:54).
Tamni demo-raspon u Bileći
Bileća je posebna priča. Godine 2005. zabilježila je izuzetno visok demografski minus (-27). Godine 2001. u Bieći je rođeno 145 a umrlo 127 građana. balans je tada bio positivan. Tako je bilo i naredne 2002. godine (148:120), ali od 2003. stanje se mijenja (120:134), da bi 2005. taj tamni demografski raspon postao još veći: 98 rođenih, 123 umrla.
Da pojava ima zaista prijeteći sadržaj potvrđuje pad inače malog broja sklopljenih brakova (2001 - 56, 2005 - 42).
Negativan rekord zabilježen u Trebinju 2005. godine
U Trebinju, o istim problemima, govore viši brojevi. Demografski minus 2005. godine bio je zaista velik (-81).
Kada se ukrste datumi i brojevi, trend je više nego očit. Godine 2001. rođeno je 349, a umrlo 305, a 2005. rođeno znatno manje (276), a umrlo znatno više (355). Da ova kretanja treba razmotriti ozbiljnije i da se nekako mora reagovati, govori i visok broj razvedenih brakova u 2005. godini (22 od 147 novosklopljenih).
Naravno, slična je situacija i u mnogim drugim gradovima RS (na primjer u Foči gdje je demografski pad gotovo dramatičan od 2002. godine, ili u Gradiškoj u kojoj je 2005. stopa priraštaja bila -188), a ima i fenomena koje je teško komentarisati (npr. u Bijeljini, 2005. godiine bilo je 567 sklopljenih, a 127 razvedenih brakova).
Ukupno, RS je 2001.bila u demokragskom plusu. Imala je prirodni priraštaj 265, da bi 2005. pala u dubok minus (-2.641).
DEMO-ISKUSTVA
Kako je demografske stresove Hercegovina preživljavala ranije? Očito, mnogo bezbolnije nego danas, jer je priraštaj io znatno veći.
Prema Klaićevom proračunu, 1876. u Hercegovini je živjelo 185.421 stanovnika. U periodu 1895-1910. u okrugu Mostar stvarni porast stanovništva bio je 47.527. U istom periodu iseljeno je 14.503 stanovnika, ali je, i pored toga, baš u Hercegovini zabilježen najveći prirast stanovništva u BiH (28 procenata u okrugu Mostar, u okrugu Travnik 19,18, u okrugu Banja Luka 18,47, Sarajevo 18,08, Tuzla 15.15,99).
Najveće gubitke stanovništva u Hercegovini pretrpio je kotar LJubuški (13,8), Gacko (13,2), Trebinje i LJubinje (po 13 posto). Tri četvrtine od ukupnog broja emigriralo je u Ameriku. Godine 1910. od 10.247 odsutnih stanovnika, samo je 2.429 bilo u "ostalim zemljama".
Amerika Os. zemlje Ukupno
Bileća 1.131 285 1.416
Gacko 481 184 665
Ljubinje 1.105 129 1.234
Ljubuški 1.466 299 1.765
Konjic 4 149 153
Mostar 501 569 1.070
Nevesinje 424 118 542
Stolac 671 254 925
Trebinje 2.035 442 2.477
SVEGA 7.818 2.429 10.247
U toku prvog svjetskog rata Hercegovina je doživjela biološku katastrofu, i počela da zaostaje u porastu stanovništva i u odnosu na BiH i u odnosu na Jugoslaviju. Da je prirast bio kao u Bosni, 1931. u Hercegovini bi živjelo 20.569 stanovnika više.
Uzrok ove pojave, jednim dijelom je i u poslijeratnoj kolonizaciji (1931. Hercegovina je imala 305.630 stanovnika, a 1948 - 308.720, što znači da je rat odnio desetogodišnji priraštaj. Za tri decenije ovog vijeka izgubljen je dvadesetogodišnji priraštaj, ne računajući građanski rat 1992 - 1995).