osvrt - Časopis "Izvornik" – Gajdobra
HERCEGOVINA U SREDIŠTU PANONIJE
Časopis "Izvornik" iz Gajdobre, jedan od najmlađih izdanaka Vukove zadudžbine u Srbiji i srpskim zemljama, u svom novom i sadržajem bogatom dvobroju podsjeća nas da upravo protiče 62. ljeto kako su žitelji krševitih krajeva istočne i centralne Hercegovine počeli u masovnijem broju da nastanjuju prostore Podunavlja i pitome panonske ravnice.
Bilo je to neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Oskudan i tegoban život podno Veleža, Prenja i Čemerna, na platou Dabra i južnije, uz kamenite uvale i visove duž Popovog polja, i ranije je, tokom mnogih decenija, usmjeravao ljude ovog podneblja da se sele i raseljavaju na razne strane.
Sticajem ekonomsko-socijalnih prilika i istorijskih okolnosti, dogodilo se tako da je nekad malena i slabo poznata Gajdobra na jugu Bačke vremenom prerasla u jedno od najznačajnijih ekonomskih i kulturnih središta doseljeničke populacije u Vojvodini. Ovo je sredina iz koje je poteklo desetine veoma uglednih imena u srpskoj prosvjeti, kulturni i umjetnosti. Danas u Vojvodini gotovo da nema fakulteta, instituta, arhiva, muzeja, naučnih i kulturnih ustanova u kojima nema kadrova iz ovog gradića nedaleko od Bačke Palanke i Novog Sada.
Decenijski stvarana i brižljivo održavana kulturna klima u ovom mjestu, kojeg nastanjuju uglavnom doseljenici iz Hercegovine i manjim dijelom iz Krajine, rezultirala je osnivanjem Ogranka Vukove zadužbine Beograda i Srbije, u okviru kojeg je ubrzo pokrenut i časopis "Izvornik".
Pred nama je upravo odštampani dvobroj ovog časopisa za 2006/22007. godinu, koji na 450 (!) stranica donosi obilje pisane građe: književnih prikaza, osvrta, naučnih razmatranja, studija, memoarskih zapisa, autentičnih kazivanja ljudi iz starog kraja i drugih zanimljivih priloga.
Glavninu sadržaja ovog dvobroja "Izvornika" čine prilozi kojima se obilježava 150 godina od rođenja Nikole Tesle (1856). Poglavlje naslovljeno "Nikola Tesla, svetac nauke" sadrži 14 autorskih priloga. Podsjećanjima i prikazima naučnih radnika priključena su kazivanja pojedinih filozofa i književnih stvaraoca, među kojima: J. J. Zmaja, Alekse Šantića, Desanke Maksimović, Pere Zupca.
Poglavlje o Tesli kao istinskom svecu nauke počinje njegovim originalnim napisima, koji su krajem 19. i početkom prošlog vijeka objavljivani u američkim časopisima. Wegovi tekstovi: "Lekovita moć elektriciteta" (New York Citi Journal, 9. oktobar 1898), "Razgovor sa planetama" (Collier's Weekly, 9. februar 1901), "Kako kosmičke sile utiču na naše sudbine" (New York American, 7. februara 1915), "Bajka o elektricitetu" (Manufacturer's Posebnu vrijednost ovog broja čine izvorna, autentična kazivanja, najstarijih hercegovačkih i krajiških doseljenika u Bačku sredinom prošlog vijeka, neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Dvojica Šutića, Mitar i Ratko, pedantno su bilježili njihove ispovijesti i podsjećanja. To su dragocjeni zapisi, jer su sagovornici govorili izvornim jezikom kraja iz koga su potekli, prisjećajući se starih običaja, opisujući kako se u vrijeme njihove mladosti živjelo u porodičnim zajednicama, kako se nekad oblačilo, slavilo, kakvi su bili odnosi između mlađih i starijih i drugo.
Profesor Milovan T. Bošković, u tekstu "Gajdobra - istorijski tragovi i svedočanstva" osvjetljava najraniju prošlost Gajdobre i juga Bačke, a Dragana Vuković daje stručni prikaz o urbanističkim i graditeljskim karakteristikama ovog područja, kao i o urbanom razvoju Gajdobre.
Jedno poglavlje u ovom dvobroju "Izvornika" posvećeno je srpsko-slovačkim kulturnim vezama, o čemu iscrpno piše Samuel Boldocki. U tekstu "Učešće Slovaka u stvaranju nekih temeljnih vrednosti srpske kulture" Boldocki podsjeća da na prostorima današnje multietničke i multikulturalne Vojvodine, bivše južne Ugarske, Srbi i Slovaci žive zajedno i sarađuju već više od 260 godina. Spojili su ih istorijska i politička zbivanja, ali i zajednički nacionalni interesi. To je naročito bilo izraženo tokom 19. vijeka, kada je započeo proces nacionalne emancipacije ova dva naroda, da bi se aktivna saradnja i kulturno prožimanje nastavilo i tokom narednih decenija.
O višedecenijskoj saradnji i osvjedočenom prijateljstvu ova dva naroda u Vojvodini piše i Nebojša Kuzmanović. On podsjeća da se od kraja 17. pa sve do prve polovine 20. vijeka više od 2.500 srpskih kulturnih poslenika i stvaralaca - pisaca, filozofa, prosvjetitelja i naučnika - školovalo u Bratislavi, Košicama, Kežmarku, Modri i drugim slovačkim mjestima. To nam govori da je veliki broj naših učenih ljudi stekao obrazovanje ne samo u Beču, Budimpešti ili na njemačkim univerzitetima, već i u Slovačkoj.
"Izvornik" u svom dvobroju za 2006/2007. godinu objavljuje i više drugih zanimljivih priloga iz različitih oblasti.
Dragiša SPREMO