tPočetna

 

2. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA,
UGOSTITELJSTVA I TRGOVINE "MEDITERANSKI DANI"

HRANA I VINO – DOBRI ADUTI

Služeći se novim iskustvima, koristeći neka nova znanja, ali ispravljajući i greške prošlogodišnjeg, prvog po redu, Međunarodnog sajma turizma, ugostiteljstva i trgovine, ovogodišnji Mediteranksi dani u Trebinju su okončani sa dosta boljim rezultatima, vidljivim u svim segmentima sajamskih dešavanja.

Ovo su zaključili svi oni stručnjaci, ali i obični posmatrači koji su bili na obje ove manifestacije, a zaključak je to i Ljiljane Čičković, direktora preduzeća Sajamski grad, koje je i organizator ovogodišnjeg Sajama.

Ona je nakon sajma potvrdila da se u Trebinju u tri sajamska dana, 27. 28. i 29. oktobra okupilo više od 150 turističkih radnika sa područja BiH i regiona, te oko 60 izlagača sa prostora nekadašnje Jugoslavije, što je dosta više u odnosu na prošlu godinu, zajedno sa brojnim ekspertima i stručnjacima.

Ono što je, nakon svega, ocijenjeno zanimljivim, osim štandova na kojima je prikazana brojna, uglavnom turistička ponuda, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Slovenije, bila su predavanja koja su imala edukativni karakter i koja je Čičkovićeva ocijenila kao jedan od glavnih ciljeva Sajma.

"Cilj Sajma nije samo puka turistička ponuda, ono što se nudi na štandovi, mada je i toga, naravno, bilo, već smo gledali da to zaista bude jedna manifestacija koja će unaprijediti trebinjski turizam, pa smo organizovali brojna predavanja na temu svih vrsta bavljenja turizmom koje se mogu ostvariti u ovim krajevima, sagledavajući, uz angažovanje brojnih eksperata, sve aspekte podizanja ove privredne grane na veći nivo, kazala bih, na nivo  koji to Trebinje zaslužuje. Zbog toga su sa nama, pored stručnjaka iz Republike Srpske,  bili i eksperti iz Slovenije, ali i Sjedinjenih država, Japana, Srbije".

Ljiljana Čičković

TREBINJE KAO DIO REGIOANLNE ASOCIJACIJE

Jedna od ovih predavača, sa bogatim iskustvom u bavljenju turizmom, bila je i Edita Krunić, koja je tur operator u Americi, gdje ima i vlastitu firmu, jednu od vodećih na američkom kontinentu kada su u pitanju ture specijalnoga interesa.

Gospođa Krunić, koja je sa ovih prostora emigrirala sa roditeljima u Ameriku prije tridesetak godina, u Trebinju je, kako je kazala, bila prvi put tek prije dva mjeseca, ali je, dodaje, odmah prepoznala potencijal ovog grada kao jedne izvanredno zanimljive turističke destinacije.

Objašnjavajući da su "ture specijalnog interesa" upravo ture koje pokrivaju vjerski turizam, seoski turizam, kulturni turizam, pa i gurmanski turizam (ono  čime su se, u stvari, bavili eksperti svih ovih dana u našem gradu) ona kaže da u Trebinju, da bi se ozbiljno počeli baviti ovim poslom, ima  mnogo da se radi.

"Jedan dug i naporan put je pred vama ovde. Ipak, treba da budete vođeni jednom inspiracijom da od svoga grada možete napraviti jednu vrhunsku turističku destinaciju, koja bi i zbog geografskog položaja, i zbog bogate kulturno istorijske prošlosti, i zbog prirodnog ambijenta, a svakako i religioznog značaja, bila veoma atraktivna", objasnila je ona.

Gospođa Krunić je veoma zainteresovana da pomogne Trebinju, a jedan od razloga za to, osim što je iz ovih krajeva i što je radila kao savjetnik USAID-a za razvoj seoskog turizma i na edukaciji kadrova u turizmu u Srbiji, jeste i taj što smatra da ovo područje "mora da se razvija kao dio jedne regionalne inicijative, odnosno, to je jedan od načina da Trebinje što brže postane poznato u svjetskom turizmu".

"Trebinje će kao samostalan entitet imati mnogo teži i duži put, nego da se razvija kroz jednu jaku, strateški osmišljenu regionalnu asocijaciju, a indikacije su takve i iz okolnih zemalja, kod kojih takođe postoji jedno veliko zanimanje za regionalnu inicijativu", istakala je Krunić.

Ona je za maj naredne godine najavila održavanje Regionalnog samita turizma u Beogradu, gdje bi, sa dolaskom tur operatora i medija iz zapadne Evrope i Amerike, bila formirana turistička asocijacija jugoistočne Evrope čije bi sjedište, kako je istakla, "za početak bilo u Beogradu, a nadamo se da će se kasnije centrala preseliti ovde u Trebinje".

Interesantan učesnik ovih seminara, koji su se na Drugom međunarodnom sajmu turizma najviše bavili seoskim turizmom, o kome su se rasprave vodile sva tri sajamska dana, bila je gospođa Šeri Fudžinuma, ekspert za promociju i marketing projektnog tima Vlade Japana koji radi na razvoju turizma u BiH, a koji trenutno djeluju na dvije teritorije, sjeverna Pliva - Jajce - Šipovo i južna Blagaj - Podveležje - Nevesinje.

Ona je nakon Sajma istakla da se okvirno upoznala sa onim što se u Trebinju nudi i planovima našeg grada u budućem razvoju turizma, istakavši da je njeno učešće dobro iskustvo za njihovu ekipu, gdje su se upoznali sa našim vinima i domaćom hranom, ali i onom konkretnom turističkom ponudom sa kojom se, kako je dodala, za ovo kratko vrijeme koje je provela u Trebinju,  nažalost, mogla upoznati jedino na Sajmu.

"S obzirom na sve što smo vidjeli, ne samo ovdje, već u cijelom južnom području Bosne i Hercegovine, postoji mogućnost buduće saradnje i razvoj, ali je, prije svega, potrebno da sama opština Trebinje i Turistička zajednica Republike Srpske izrazi želju prema našoj ambasadi ili vašoj Vladi koja će na taj način djelovati", objasnila je gospođa Fudžinama.

SVE ZAVISI OD NAS SAMIH

Na pitanje da li, ako postoji mogućnost saradnje, postoji i mogućnost dolaska, ne samo japanskih, nego inače stranih turista u Trebinje, ona je odgovorila da to zavisi od onoga kako će se sve to "upakovati" i promovisati sve ono što na ovome području posjedujemo. 

"To sve zavisi od vas samih, od ljudi koji djeluju na ovom području, na koji način će oni privući turiste i šta će od svojih kapaciteta i resursa iskoristiti da bi pozvali, prihvatili i zadržali turiste ovdje na ovom području. Sudeći po onom što sam konkretno vidjela, šanse postoje", istakla je ona.

Svi učesnici su sa turizmom, kao mogućoj profitabilnoj grani privrede na ovim prostorima, povezivali agro i eko turizam, kao i botanički turizam, koje je i Darija Žnidaršič iz Slovenije  navela kao potencijale ovog područja.

Naročiti naglasak je bio na proizvodnji zdrave, autohtone hercegovačke hrane i vina, čija je prezentacija u restoranu "Alfa" bila dosta posjećena.

Da hercegovačka kuhinja zaslužuje da zauzme višu reprezentativnost nego je sada ima potvrdio je i ovaj Sajam, na kome su poznavaoci hrane i vina ponuđene hercegovačke specijalitete ocijenili vrhunskim.

Na ponudi su bili najkvalitetnija jagnjetina sa zanoveti, sa ražnja i ispod sača, cicvara, bravetina, uštipci, sir i kajmak, planinski, livadski i med od kadulje, te vina lastvanskih, tvrdoških i trebinjskih podruma, koja je i somelier, stručnjak za vino i hranu iz Slovenije Barbara Privodžič Leka, takođe ocijenila izvanrednim, dajući, pri tome, instrukcije kako se koje vino treba piti i koliko su teška.

Ipak, vino i vinski put su zauzeli posebno mjesto na sajamskim savjetovanjima, za koje je rečeno da su u pitanju "ponude na kućnom pragu, veoma značajne za korištenje potencijala, oživljavanje vinskih krajeva i zapošljavanje u ovom regionu".

Jedan od učesnika ovog seminara bio je i Radovan Vukoje, suvlasnik Vinarije Vukoje, koji je istakao da se razgovaralo o mogućnostima produžavanja Vinske ceste kroz istočnu Hercegovinu, kojoj se uskoro, osim Vinarije Vukoje, pridružuje i još nekoliko trebinjskih vinara.

"Ovo je velika perspektiva razvoja našeg kraja, jer gost koji ovdje dođe očekuje da proba nešto autohtono, naše, a to bi u startu trebala biti hrana i vino, ako je suditi po starim majstorima hotelijerstva Italijanima, čija stara poslovica kaže da moraš probati hranu i vina jednog kraja, kako bi upoznao ljude tog kraja", kaže Radovan.

Vinari su se na Sajmu mogli upoznati sa činjenicama da se mora voditi računa najprije o tome kako se vino mora služiti, kako se i u šta mora točiti i slično, kako bi se ostavio utisak na turiste.

Veliko interesovanje na Sajmu izazvala je i promocija turističkog materijala, odnosno dva filma, "Moja Hercegovina" i "Istočna Hercegovina - zemlja otvorenih vrata", projekat firme Sajamski grad koji je realizovala firma Herceg press iz Trebinja, na kome su predstavljeni i oni detalji Hercegovine koji se na prvi pogled možda i ne vide i koji se turistima moraju nametnuti propagandnim materijalima poput ovog.

Svi sajamski dani su bili propraćeni i bogatim kulturno-zabavnim  programom, uz učešće kulturno-umjetničkih drušatava "Alat" i "Hercegovina" iz Trebinja, "Zelengora" iz Gacka, potom Ženaske izvorne grupe iz Wevesinja, mladih muzičkih nada iz Qubinja i Berkovića, zatim mažoretki iz Trebinja i Tivta, plesnih klubova "Maris" i "The Faces" iz Trebinja, djece iz trebinjskih vrtića, što takođe, kako je kazala i Čičkovićeva, može biti dio turističke ponude Trebinja.

Kao specijalni gosti Sajma nastupili su  trubači Bojana Ristića iz Guče, kao i bubnjari iz Slovenije i grupa "Vitezovi od Dobojske tvrđave"...

V.D.

BUKET ZLATNIH RUŽA

Na sveČanosti obilježavanja 27. septembra, Svjetskog dana turizma, koja je održana u sarajevskom Domu mladih, Trebinje je osvojilo četiri značajna priznanja iz oblasti turizma.

Opštini Trebinje su dodijeljene dvije Zlatne turističke ruže, u kategoriji Priznanje jedinici lokalne samouprave i za Najuspješniju mikro destinaciju.

Na svečanosti obilježavanja Svjetskog dana turizma, čije su radno -  promotivno obilježavanje inicirali i pokrenuli javni servisi RTRS i RTV BiH, Trebinju su dodijeljena još dva vrijedna priznanja, jer su Zlatne ruže dobili i Vinarija Vukoje u kategoriji vinara i vinogradara, kao i ugostoteljaski objekat Obala u kategoriji restorana.