tPočetna

 

PČELARSKA ZADRUGA ŽALFIJA

OTVORILA TRI PROIZVODNE TRAKE

POČETAK DOBROG POSLA

U PČELARSKOJ ZADRUZI ŽALFIJA ODNEDAVNO SU U FUNKCIJI LINIJA ZA STERILIZACIJU I PROIZVODNJU SATNIH OSNOVA, ZA PROIZVODWU POGAČA I LINIJA ZA PAKOVANJE MEDA.

PROJEKTOM VRIJEDNIM 200.000 MARAKA ZAPOČINJE SASVIM NOVO DJELOVANJE ŽALFIJE.

Miloš Kažović

U okviru Pčelarske zadruge “Žalfija” u Trebinju, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS Radivoje Bratić i načelnik naše  opštine dr Dobroslav Ćuk otvorili su radni objekat u kome se nalaze tri proizvodne linije, za sterilizaciju i proizvodnju satnih osnova, linija za proizvodnju pogača i linija za pakovanje meda.

U pitanju je projekat vrijedan oko 200.000 maraka, koji je najvećim dijelom finansiralo Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, u saradnji sa Svjetskom bankom, od čega je opština Trebinje učestvovala sa oko 40.000 maraka i Nevladina organizacija UKODEP iz Italije sa oko 50.000 KM.

Shavatajući pčelarstvo kao ozbiljan biznis u ovom kraju, zadruga je i formirana kako bi njeni članovi lakše obezbjeđivali repromaterijal i kako bi se obezbijedilo lakše povezivanje svih pčelara koji djeluju na ovom prostoru radi zajedničkog istupa na tržište.

U PLANU IZGRADNJA PČELARSKOG CENTRA

“Negdje od 7 do 8 hiljada građana istočne Hercegovine učestvuje u procesu pčelarenja u pašnom periodu, odnosno, kada su pčele na paši. Trebinje je, naravno, najjače, sa najvećim brojem pčelara, i na području naše opštine ima negdje od 14 do 16 hiljada pčelinjih društava”.

Kažović dodaje da je oko 70 odsto bilja na jugu Hercegovine ljekovito bilje, zbog čega ovo podneblje ima izuzetne prednosti u daljem razvoju pčelarstva i proizvodnji ekološki prepoznatljivog meda za šire tržište, ali da je, iako za hercegovački med zbog njegovog kvaliteta tržište uvijek postoji, pa  proizvođači sa ovog područja svoj med plasiraju od Hercegovine, preko Bosne i Srbije, ipak evidentan problem nedostatka organizovanog otkupa meda, gdje bi bila i veća sigurnost ulaganja.

 Ovaj problem će, kako dodaje, biti riješen izgradanjom Pčelarskog centra za ovu regiju u Trebinju, a projekat će realizovati “Žalfija” u saradnji sa italijanskim partnerima, gdje će se od kooperanata vršiti organizovano preuzimanje meda, koji će na  licu mjesta biti pregledan i sertifikovan, spreman za plasman na tržište susjednih zemalja.

U Regionalnom centru za pčelarstvo  u Trebinju bi, pored linija za preradu i pakovanje meda, sa potrebnim laboratorijama i linijama za preradu i pakovanje voska, te proizvodnju šećernih pogača, bio formiran i centar za istraživanje meda, muzej pčelarstva, stolarska radionca za pravljenje ramova i sličnih stvari nephodnih u pčelarstvu, kao i sala za degustaciju i prodaju meda, te niz neophodnih pratećih objekata.

“Italijanska vlada je za ovaj projekat izuzetno zainteresovana, pa je u nekoliko navrata slala i svoje eksperte u Hercegovinu, sa kojima smo razgovarali o centru koji bi zauzimao oko 900 metara kvadratnih, a cjelokupan projekat bi finansirala italijanska Vlada sa 65 procenata, dok bi preostalih 35% trebala finansirati lokalna zajednica”, objašnjava Kažović.

Italijani su u više navrata uzimali uzorke meda sa ovih prostora i traže se načini da se ovaj proizvod brendira, a do sada je, u okviru SINET programa, koji italijanska Vlada provodi u saradnji sa nevladinom organizacijom UKODEP iz ove zemlje, vršena i edukacija na stotine pčelara iz ovih krajeva, kao i obuka onih koji žele da se bave ovim poslom.

Pored Italijana, ozbiljni kandidati za otkup našeg meda su i Norvežani, na čijim trpezama med nije uobičajena namirnica, ali se u posljednje vrijeme koristi sve više.

“Mi smo već bili dogovorili izvoz meda za Norvešku, pa smo neke količine probali slati, ali, nažalost, institucije Bosne i Hercegovine nisu u stanju sa svojom opremom i sa znanjem ispratiti izvoz meda, tako da nam se taj med vratio sa granice Slovenije.

Problem je bio u tome što propratna dokumentacija, odnosno, papiri i sertifikati za izvoz, nisu bili u redu, pa je med vraćen.

Šanse da se ovaj problem riješi sastoje se u tome da mi moramo naći verifikovanu kuću koja će dati adekvatne sertifikate, a takve na području naše republike nema, već bi takvu sertifikatorsku kuću mogli naći jedino na prostoru susjednih država, što je veoma skup proces. Zato je jedina naša šansa u tome da država Bosna i Hercegovina uredi svoje institucije na način da one budu verifikovane sa sertifikatima, odnosno, da mogu izdavati takva validna dokumenta da bi poljoprivredna proizvodnja, i to eko proizvodnja, mogla da ide na tržište”, objašnjava dalje Kažović.

EKO MED ŠANSA ZA RAZVOJ

On tvrdi da kada kaže “eko proizvod”, to ne predstavlja samo frazu koja se u posljednje vrijeme često i previše rabi, čak i zloupotrebljava, jer, ovo je kraj sa provjerenim kvalitetom meda.

“Pa, već sam rekao da biljna pčelinja paša, koja je produkt i ovog podneblja, ali, uveliko, i gotovo netaknute prirode, uslovljavaju da on važi na prostorima bivše Jugoslavije kao jedan od najkvalitetnijih medova, jer, u principu, naučno je to i dokazano, sve biljke sa kojih ovdje pčele uzimaju nektar jesu ljekovite, poput žalfije, kadulje, zanoveti, drače, vrijeska, livade, a sve to mu, osim kvaliteta, daje i specifičnu aromu”.

U Pčelarskoj zadruzi “Žalfija” u Trebinju ocjenjuju da je 2006. godina bila veoma uspješna za proizvođače meda, naročito u toku proljetnog i ranog ljetnog perioda, a, prema procjenama u ovoj zadruzi,  iz oko 40.000 košnica sa područja regije istočne Hercegovine, u prošloj je godini proizvedeno oko 650 tona visokokvalitetnog hercegovačkog meda.

Ova godina će, doduše, zbog suše biti sa manje prinosa, ali, prema studijama koje su radili stručnjaci “Žalfije”, u Hercegovini je inače iskorišteno svega 10 do 15 procenata  biljnog prirodnog nektara, odnosno, kapaciteta medonosnih, ljekovitih biljaka kojima inače obiluju ovi krajevi.

Kažović ističe da, kada bi se ta iskorištenost povećala na 30 procenata, zajedno sa povećanjem broja košnica i pčelara, proizvodnja meda bi se sa 650 tona, koliko je iznosila prošle godine, povećala na oko 2.000 tona godišnje.

To su, tvrdi on, prevodeći ovaj med u novac, milioni maraka.

To je, u stvari, čist, živ novac koji bi došao na područje Hercegovine, a dobijao bi se za proizvod za koji, kako kaže, ne treba apsolutno ni jedan elemenat  uvesti iz inostranstva.

To bi, dodaje, bio izvoz samo zdrave hrane, koja bi donosila zdrav novac za ovo područje.

Da taj projekat nije na ekstenzivnom nivou proizvodnje, kakavo je nekada pčelarenje bilo, govori i podatak da sve opštine istočne Hercegovine imaju pčelarska udruženja, a održavaju se i kursevi dobre pčelarske prakse sa specijalistima iz zemalja okruženja, ali i iz Francuske, čiji su tehnički eksperti obučavali dvadesetak pčelara-trenera, pa oni sada svoje znanje prenose ostalim pčelarima cijele regije juga Srpske, kako bi ovo podneblje dostiglo nivo evropske proizvodnje meda.

“Mi u Žalfiji vjerujemo da će ova zadruga, uz razumijevanje i lokalne zajednice, i Vlade Republike Srpske, i uz pomoć Svjetske banke, dostići takav nivo da ćemo biti inicijatori razvoji pčelarstva na području istočne Hercegovine i da ćemo biti ona instutucija koja će pčelarima, kroz prodaju meda, vratiti uloženo i dati im ekonomski efekat”, kaže Miloš Kažović.

Sudeći po obećanjima koje je ovom prilikom dao ministar Bratić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi RS će  pomagati ovakvim i sličnim projektima, a obećao je i to da će on sam, zajedno sa lokalnim vlastima i privrednicima, učiniti sve da Trebinje dobije pravi pčelarski centar, a to je potvrdio i načelnik Ćuk, istakavši da su vino i med glavni hercegovački i trebinjski brendovi, za čije unapređenje će se, zajedno sa turizmom, i ubuduće zalagati opštinske vlasti...

V. Duka