NAKON PRINUDNE NAPLATE VODE
SVISLAJON INDUSTRIJIALATA TREBINJE
RASPRAVA NA NAREDNOJ SKUPŠTINI
Nakon što je nedavno Vodovod Trebinje blokirao račune Svislajon Industrije alata, a ova kompanija uputila zahtjev Skupštini Opštine Trebinje od koje su zatražili, povodom ovog slučaja, i hitno sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta, počela su da pljušte saopštenja i optužbe.
Jedni su se pozivali na dogovore, drugi na zakon, ali istina je da je izostalo razumijevanje.
Ovo pitanje je stiglo i u Narodnu skupštinu Republike Srpske, gdje se premijer ogradio od ovih dogovora, naglašavajući da je riječ o dva akcionarska društva koji treba da iznađu sami najprihvatljivije zakonsko rješenje.
A, na opštinskom nivou je najprije stiglo saopštenje za javnost Industrije alata, a odmah zatim i konferencija za štampu, na kojoj je javnost upoznata sa novonastalom situacijom vezanom za blokadu žiro-računa ove firme od strane “Vodovoda” Trebinje na ime duga za utrošenu vodu.
NEGODOVAWA MENADŽMENTA SVISLAJON INDUSTRIJA ALATA
Kompanija Svislajon Industrija alata Trebinje je, zahtijevajući hitno sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta u Trebinju, obavijestila javnost da je preduzeće “Vodovod” blokiralo njihove žiro - račune, zbog, kako je na konferenciji za štampu rekao Radenko Drašković, predsjednik Upravnog odbora Industrije alata, prinudne naplate dugovanja za vodu Industrije alata Trebinje, koja iznose milion i 211.000 maraka, čime je poremećeno finansijsko poslovanje preduzeća, što za posljedicu može da ima, kako je naglasio, stečaj i likvidaciju ovog hercegovačkog giganta.
“U postupku privatizacije Industrije alata Trebinje, početkom ove godine, Koncern “Svislajon Takovo Beograd” , sa Vladom Republike Srpske, je postiglo dogovor da se naslijeđeni dugovi prema javnim preduzećima riješe otpisom obračunatih kamata za period prije privatizacije, kao i otkupom glavnice duga od strane novog vlasnika uz popust od 30%”, objasnio je ovom prilikom Rade Bovan, izvršni direktor Industrije alata Trebinje za finansije.
On je rekao da je, prema dogovoru, novi većinski vlasnik Svislajon Industrije alata Rodoljub Drašković, u firmu uložio više od 16 miliona maraka, a da su dogovor o dugovanjima prihvatila sva javna preduzeća, osim Preduzeća za komunalnu hidrotehniku “Vodovod” Trebinje, te da je nakon toga direktor ovog preduzeća samovoljno aktivirao rješenje o izvršenju koje je donio Osnovni sud u Trebinju.
S obzirom da su 16. avusta blokirani žiro računi IAT u svim bankama, a 2. oktobra sa tih računa, kako su tada kazali u Industriji alata, naplaćen iznos od milion, 211.078 maraka, predsjednik Skupštine akcionara, predsjednik Upravnog odbora i generalni direktor firme potpisali su zahtjev za hitno sazivanje sjednice SO u vezi sa prevazilaženjem navedenog probelema.
U Zahtjevu koji su dostavili i sredstvima informisanja, oni su ponovili tvrdnju da su ovom naplatom poremećeni tokovi finansijskog poslovanja Industrije alata, te da, kao posljedica svega, može zaprijetiti stečaj i likvidacija preduzeća, u koje je do sada Koncer Svislajon Takovo uložio 16.037.706,92 KM, u svrhu revitalizacije firme, čime je izvršio svoju zakonsku obavezu i nema zakonske mogućnosti daljeg ulaganja. Takođe, kako je rečeno, dovedena su u pitanje i ulaganja u kulturu i sport od strane ove firme.
Zbog svega toga su u Svislajonu Industrija alata zatražili i to da se cijena vode za njih izjednači sa cijenom vode kao u svakom privatnom domaćinstvu i to retroaktivno, jer je, kako je navedeno, ova firma iz vlastitih sredstava finansirala izgradnju svog sistema snabdijevanja tehničkom vodom.
Uprava kompanije “Svislajon Industrija alata Trebinje” u zahtjevu je, dalje, tražila i preispitivanje poslovanja “Vodovoda” Trebinje, kao i odgovornost i opoziv direktora “Vodovoda”.
Ovom prilikom je saopšteno da je, odlukom Upravnog odbora Svislajon Industrije alata, umjesto njenog dugogodišnjed generalnog direktora Milana Grubača, za v.d. generalnog direktora imenovan dugogodišnji inžinjer, magistar menadžmenta Petar Ivanković, koji je i do sada bio jedan od direktora u ovoj fabrici.
Na traŽenje hitnog sazivanja vanredne sjednice lokalnog parlamenta reagovao je i predsjednik SO Trebinje Nikola Sekulović.
Najprije je predsjednik Sekulović razgovarao sa predstavnicima Industrije alata i njenim sindikalnim aktivistima, “kako bi se opštinsko rukovodstvo upoznalo sa novonastalom situacijom u ovoj firmi”.
Nakon što su informisali predsjednika o svom viđenju problema, alatničari su ponovili svoj stav da se održi sjednica parlamenta i opozove rukovodstvo “Vodovoda”.
Oglašavajući se nakon ovog sastanka, Sekulović je izrazio žaljenje što nije postignuto kompromisno rješenje ova dva akcionarska društva, podvukavši da Skupština opštine Trebinje u ovom slučaju nema nikakve nadležnosti.
Ovo pitanje se našlo i na Kolegiju Skupštine koji utvrđuje dnevni red odborničkih zasjedanja, a koji je održan odmah nakon sastanka predsjednika SO Trebinje Nikole Sekulovića sa predstavnicima Industrije alata.
I Kolegij izrazio razočarenje što se ove dvije firme nisu mogle dogovoriti, naglašavajući, pri tom, da SO Trebinje, ranije, nije učestvovala ni u kakvim pregovorima između Vodovoda i IAT, niti u postupku privatizazcije Industrije alata, te da ne mogu i ne žele preuzimati ulogu nikakvog sudije, pogotovo što im to ni po čemu ne pripada.
“Međutim, imajući u vidu da se radi o firmama naše opštine, za čiji rad je zainteresovana lokalna zajednica, želja je svih da se ovo pitanje razriješi na najbolji mogući način”, istakao je Sekulović.
Takođe, Kolegij je odlučio da se na narednoj redovnoj sjednici SO Trebinje, koja će se održati 5. novembra, raspravlja o opravdanosti postojeće cijene vode u našem gradu, pa će to biti prilika da se u okviru ove tačke dnevnog reda oglase i predstavnici oba preduzeća.
REAGOVAnjA VODOVODA
Nakon toga se i Javno preduzeće za komunalnu hidrotehniku “Vodovod” A.D. Trebinje oglasilo Saopštenjem za javnost, u kome, između ostalog, stoji:
Dug za utrošenu vodu o kojem je riječ, sa dijelom pripadajućih zakonskih zateznih kamata u visini ok 1.211.078,30 KM, datira iz perioda počev od decembra 2001., pa zaključno sa junom 2006. godine. Za čitavo ovo vrijeme, uredno su ispostavljane fakture za isporučenu vodu, na koje nikada nisu izjavljivani prigovori. Krajem svake poslovne godine sačinjavali smo Izvode otvorenih stavki i putem istih međusobno vršili sravnjenje potraživanja, tako da nikada nije bilo spora o postojanju i visini duga. Naravno da je naš poslovni interes zahtijevao redovnu naplatu predmetnih potraživanja, ali, imajući u vidu krajnje nepovoljan ekonomski ambijent i posebno poslovne teškoće Industrije alata, nadležni u našem preduzeću i opština Trebinje kao osnivač, maksimalno su vodili računa o objektivnim mogućnostima realizacije tih potraživanja, pa se do krajnjih granica odlagala prinudna naplata. To što je glavni dug u međuvremenu narastao do iznosa od 985.116,27 KM ponajmanje je krivica ovog preduzeća, kaže se u ovom Saopštenju i dodaje:
Javnosti je poznato da je tokom prethodne godine Vodovod organizovan kao akcionarsko društvo, što nužno diktira i drugačiji odnos prema poslovanju preduzeća, njegovoj imovini i poslovnom odnosu prema drugim subjektima. Ovo proističe iz proste činjenice da je dužnost svih organa u takvim okolnostima da vode računa isključivo o potrebi urednog snabdijevanja vodom svih potrošača i o inte
resima samih akcionara. I pored toga, učinili smo sve da pitanje duga Industrije alata riješimo sporazumno, pa smo u tom smislu zajednički razmatrali više varijanti, ali je svaka od njih bila limitirana pravilima zakonitog i savjesnog poslovanja.
U svojim dosadašnjim istupima Industrija alata je svjesno propuštala da obavijesti javnost o veoma bitnoj činjenici da sporni naplaćeni dug predstavlja samo prosti zbir dostavljenih faktura za isporučenu vodu, sa zakonskim zateznim kamatama tek od dospjelosti posljednjeg računa na dan 9.7. 2006. godine. Dakle, najveći dio pripadajućih zakonskih zateznih kamata uopšte nije bio obuhvaćen izvršnim postupkom.
U vrijeme restruktuisanja privrede, svojinske transformacije i opšteg insistiranja na uspostavljanju tržišnog modela privređivanja, začuđuje pozivanje menadžmenta Industrije alata na davno odbačene principe dogovorne ekonomije, intevencije Vlade i drugih organa vlasti u poslovanje privrednih subjekata, te na ulaganja tog preduzeća u kulturne, sportske i slične institucije sa područja trebinjske opštine koje nemaju direktne veze sa JP “Vodovod” Trebinje i spornim potraživanjima.
I dalje je u našem preduzeću država većinski vlasnik, pa je preko predstavnika državnog kapitala u njegovim organima država imala mehanizme da riješi predmetni spor vansudskim putem, zbog čega su nezobiljni navodi Industrije alata iz Obavještenja dostavljenog sredstvima informisanja 5.10. 2007. godine, gdje se insistira na Javnom saopštenju predsjednika Vlade RS.
Takođe je krajnje neozbiljno i nekorektno izlaziti izvan svojih nadlženosti tražeći kontrolu finansijskog poslovanja našeg preduzeća i na taj način se grubo miješati u rad nadležnih revizijskih institucija i organa.
Uostalom, sve što su prethodnih dana iznosili u sredstvima informisanja predstavnici Industrije alata, mogli su sa puno više efekta iznijeti u formi prigovora na rješenje o izvršenju, koju su zakonsku mogućnost, iz njima znanih razloga, propustili”, stoji na kraju saopštenja JP “Vodovod”...