tPočetna

MUZEJ HERCEGOVINE - USTANCI U HERCEGOVINI
POD VOĐSTVOM LUKE VUKALOVIĆA

HERCEGOVAČKI USTANAK U SLIKAMA I DOKUMENTIMA

U okviru "zgusnutog" programa rada Muzeja Hercegovine, gdje su se ove godine, pored redovnih muzejskih aktivnosti, češće nego je to uobičajeno, odvijale brojne izložbe, promocije knjiga, performansi, jer je ovo pedeset peta godišnjica rada i postojanja ove ustanove, krajem novembra je u izložbenoj sali Muzeja prikazan  arhivski materijal koji se bavio ustancima Vojvode Luke Vukalovića.

Izložba, koju je njen autor i autor teksta kataloga izdatog ovim povodom, istoričar i kustos Muzeja Hercegovine Zoran Mijanović, nazvao "Ustanci u Hercegovini 1852 - 1862. pod vođstvom Luke Vukalovića", sadržala je oko 50 eksponata, fotografija, dokumenata, pisama, kao i dijelova odjeće i oružja iz toga vremena.

Cilj izložbe je, kako nam je nakon njenog otvaranja, objasnio Mijanović, da se da posebno svjetlo na ovaj period istorije hercegovačkog kraja koji je do sada bio zapostavljen, a riječ je o vremenu koje predstavlja uvod u veliki Hercegovački ustanak iz 1875 - 1878. godine, a kome je dat veliki značaj.

"Možda smo svi mi iz Muzeja ovom izložbom ispravili jednu malu istorijsku nepravdu koja je učinjena vezano za ličnost Luke Vukalovića i hercegovačke ustanke koji su, kada je u pitanju istoriografska literatura, bili slabo obrađeni, izuzev doktorske disertacije dr Dušana Berića", rekao je on.

Koristeći se pri postavci, kako i sam autor reče, najviše arhivskom građom koja je sačuvana u Arhivu Muzeja Hercegovine u Trebinju, Branko Antelj, stručni saradnik Arhiva, koji je izložbu i otvorio, objasnio je da su u pitanju, prije svega, arhivske zbirke istoričara Mirka Radojičića i Đorđa Aleksića koji su ovaj materijal poklonili našem Muzeju".

IstiČuĆi da je ovaj desetogodišnji period bio, u stvari, najozbiljniji ustanički pokret u Turskom carstvu sredinom 19. vijeka, Antelj kaže da se cjelokupna ova izložba i taj period mogu pratiti i pomoću kataloga izdatog za ovu priliku, a čiji je autor takođe Mijanović, gdje se objašnjava početak, tok i slom ustanka sa 39 ilustracija i spiskom literature i izvora.

Govoreći kasnije o izložbi koju je postavio, Mijanović je naglasio da ona predstavlja samo uvod u ono što Muzej tek treba da uradi, a to je stalna postavka "Hercegovački ustanak 1875 - 1878.", što je, priznaje on, veoma obiman projekat koji traži i više zalaganja, i više finansijskih sredstava,  a to Muzej Hercegovine može uraditi jedino uz pomoć šire društvene zajednice, odnosno, opštine Trebinje i Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi RS, jer za takvu obimnu postavku ova ustanova nema ni adekvatan prostor.

"Postavkom Velikog hercegovačkog ustanka 1875 - 1878. Muzej Hercegovine bi kompletirao sve svoje postavke i, slobodno mogu da kažem, bio jedan od najreprezentativnijih muzejskih ustanova, ne samo u Republici Srpskoj, već i cijeloj Bosni i Hercegovini", rekao je Mijanović.

Tehničku postavku eksponata izložbe, koja u Muzeju Hercegovine ostaje otvorena do sredine decembra i koju je finansiralo Ministarstvo prosvjete i kulture u Vladi RS, uradio je Tihomir Kijac...

V.D.