Tema broja/Glasa Trebinja
<967> <28.
decembar> 2007.
Evropska zajednica stavila u drugi plan
jadransko-jonski autoput
ŠTA REĆI INVESTITORIMA
Izgradnja jadransko-jonskog autoputa odlaže se u nedogled. U našem regionu o tome se malo govori. Ljudi su valjda svjesni da odluka nije u našim rukama, iako trpimo sve teže posljedice baš zbog činjenice da Jadransko-jonski koridor, kao opcija, i u prostornom i u privrednom smislu koči razvoj ovog područja.
Nepostojanje nikavog validnog, opšteprihvaćenog rješenja, neizvjestan status projekta koči ekonomske procese, počev od trgovine nekretninama, do ulaganja u ozbiljnije privredne projekte. Da skratim: kako ulagati u ovaj region kad još uvijek niko ne zna da li će se njegov novi hotel ili kakav proizvodni pogon naći sto kilometara od puta ili na samom kolovozu.
Svojevremeno, nama iz Trebinja moglo je izgledati da su Crnogorci došli do boljih informacija. Crnogorski ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar govorio je eksplicitno, bez gotovo ikakvih upitnika:
- Jedan od najznačajnijih ciljeva strategije razvoja saobraćaja Crne Gore odnosi se na integraciju njene saobraćajne mreže u saobraćajni prostor Evrope. Izgradnjom tog autoputa Crna Gora bi bila bliža hrvatskim autoputevima, ali i i koridoru Vc, odnosno preko njega koridoru X. Hrvatska odlučno nastavlja izgradnju autoputeva prema Dubrovniku. Albanija je iskazala spremnost da nas prati u izgradnji autoputeva kroz iste ili slične aranžmane koje mi postignemo na našoj teritoriji. Ne bi smjeli dozvoliti da autoputevi dođu do naših granica, a da mi postanemo nedostajuća karika. Naravno, govorim o vremenskom periodu od pet do 10 godina.
U podgoriČKom Monitoru, Lompar je opisao i trasu budućeg autoputa na crnogorskoj dionici...
- Trasa ide od Božaja prema Podgorici, južnim obodom područja Čeva, zatim južnim obodom Grahova i dalje prema granici sa BiH u pravcu Trebinja.
Što se Lompara tiče, nije imao dileme ni oko toga da li graditi tzv. brzu cestu duž jadranskog primorja ili Jadransko-jonski autoput?
- U strategiji je kao prioritet predložena izgradnja Jadransko-jonskog autoputa. Izgradnja brze ceste predložena je kao rekonstrukcija postojeće Jadranske magistrale otklanjanjem uskih grla na primorju. Postupno bi se gradile dionice po trasi brze ceste, a prioritet bi imale one dionice gdje postoje najveći problemi. U prvom redu, zaobilaznica oko Budve, zatim zaobilaznice oko Herceg Novog i Tivta, pa eventualno most preko Veriga, pa dionica između Budve i Petrovca, zatim zaobilaznica oko Bara... Ova izgradnja bi trajala duže, ali bi na kraju ipak rezultirala izgradnjom brze saobraćajnice i rješavanjem problema u saobraćaju na primorju prema utvrđenim prioritetima.
Interesano je da se cesta i autoput već uvode u isvjesnu kontradikciju...
- Sve analize - citiramo ponovo Lompara - govore da se u brzom roku ne mogu realizovati i brza cesta i Jadransko-jonski autoput. Jednostavno, autoput koji se namjerava graditi koncesijom moraće da ima određenu frekvenciju saobraćaja i ako je ne dostigne, država će biti u obavezi da koncesionaru isplaćuje dio sredstava. Brza cesta bi svakako odvlačila dio saobraćaja, koji bi onda država iz budžeta morala da nadoknađuje. Jednostavno, ako postoji frekvencija saobraćaja koja ekonomski opravdava izgradnju jednog od ova dva rješenja, u kratkom roku ona sigurno nije dovoljna da opravda izgradnju oba. Naš prijedlog ne ugrožava autoput, a rješava probleme saobraćaja na najugroženijim dionicama na primorju i na dugi rok, kada se frekvencija saobraćaja poveća, dovodi do realizacije oba projekta.
Naravno, u ovakvim debatama javile su se i strateške dileme, jer brza saobraćajnica, koja ide brdima iza uskog pojasa na primorju, koncentrisala bi razvoj prema moru...
- Mi mislimo da nije dovoljno razvijati samo taj prostor, i da ga već treba štedjeti. Trasa Jadransko-jonskog autoputa prolazi centralnim dijelom Crne Gore, koji je ekonomski veoma zanemaren. Autoput bi potpuno otvorio taj dio Crne Gore za ekonomsku valorizaciju i obezbijedio razvoj prvenstveno poljoprivrede, kao podrške turizmu, a takođe i industrije i turizma.
SliČne relacije evidentne su i u Hercegovini, sasvim je neizvjesno koja opcija (trasa) bi bila najpovoljnija (da bi se o tome moglo raspravljati, bilo bi potrebno znati mnogo više o uticaju ovakvih saobraćajnica na pobočnu privrednu strukturu).
Stvar, dalje, komplikuje i mogućnost po kojoj bi manji projekat bio skuplji, naime, brza saobraćajnica, zbog niza specifičnosti, bila bi skuplja od auto-puta...
- Autoput prolazi platoom Crne Gore - objašnjava Lompar - na 500 do 700 metara nadmorske visine sa vrlo malo tunela i mostova, dok brza cesta prolazi visinama od 180 do 250 metara, padinama brda koja su ispresijecana usjecima te bi broj mostova i tunela bio mnogo veći, pa je i taj razlog imao određenu težinu.
DA se malo primaknemo Trebinju. Hoće li autoput proći Popovim poljem?
Činjenice govore slijedeće (iako je g. Lijanović svojevremeno tvrdio da je kod Mesića u Zagrebu vidio mapu Koridora): Jadransko-jonski saobraćajni pravac još nije uvršten u vuropsku saobraćajnu mrežu koridora, premda povezuje sedam zemalja (od Trsta do Kalamete u Grčkoj). Jadransko-jonski autoput, koji bi trebao biti dugačak oko 1160 kilometara, prema procjenama koštao bi oko šest milijardi dolara. Poznato je da Hrvatska svoju dionicu od 586 kilometara, vrijednu tri milijarde dolara, gradi vlastitim novcem. Grci grade dionicu Atine do albanske granice, a za nju je zainteresovana i Albanija, koja je već sagradila 40 kilometara, te nastavlja gradnju prema granici s Crnom Gorom.
Susret baltičko-jadranskoga i jadransko-jonskog koridora planira se u trouglu Split - Mostar - Dubrovnik. U izradu zajedničke prostorno-saobraćajne studije trebale su dogovorno krenuti hrvatske i bosansko-hercegovačke regionalne zajednice, čiji prostor dotiču ili će koristiti nove saobraćajnice.
Zajednička studija je izostala. Hrvatska, BiH i Crna Gora još nisu uskladile svoja gledišta kuda će prolaziti budući Jadransko-jonski autoput. Na jednom od sastanaka triju državnih ministara saobraćaja u Trebinju (Božidar Kalmeta, Branko Dokić i Andrija Lompar), podsjećamo: potpisana je zajednička izjava, u kojoj se kaže da će posebna radna grupa odrediti trasu buduće autoceste.
Varijante trase autoputa od Ploča do Dubrovnika analizirali su i u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) iz Zagreba. Po mišljenju pojedinih stručnjaka iz IGH-a, bilo bi najbolje da autoput uđe na teritoriju BiH iza Hutova blata, što se poklapa sa zahtjevima iz Crne Gore i BiH. Oni smatraju da nema razloga da se taj nastavak autoputa spušta preblizu moru, nego da nastavi slijediti logiku autoceste od Zagreba do Splita koja ide iza Velebita i Biokova.
Nakon sastanka bh. mediji optužili su ministra prometa i komunikacija u Vladi BiH Branka Dokiæa da "provodi suptilnu politiku saobraćajne izolacije središnjeg dijela BiH". Strelice prema ministru Dokiću - izvijestili su hrvatski mediji - odapeo je i Šefkija Čekić, dekan Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, izjavivši da Dokić pokušava izolovati BiH i da je usmjerio dobar dio novca za izgradnju autoputa Banja Luka - Gradiška.
Navodimo sve ove finese i nesporazume, da bi detaljnije ilustrovali situaciju, odnosno da bismo vidjeli gdje smo danas u projektu koji se najavljauje, i podvlačimo - koži razvoj kompletne regije.
Danas, izvjesno, malo je onih koji imaju jasnu sliku, onih koji imaju i novac i neupitna saznanja gdje bi ga u prostornom smislu najbolje bilo situirati.
No nismo problem smao mi. I naše evro-okruženje prosto je u cijelu stvar unijelo niza dubioza...
PodsjeĆamo, prvo smo čuli (ili nam je neko tako prenio vijest) da će Evropska zajednica podržati izgradnju Jadransko jonskog autoputa.
Nakon te informacije, prođe malo vremena pa se onda najavi da u zajedničkoj evropskoj politici razvoja saobraćajnih pravaca EU vraća status prioritetnog saobraćajnog koridora pravcu Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skopje - Solun.
EU je donijela odluku koja će - saopšteno je nedavno u američkim izvorima - nesumnjivo na duže staze odgoditi realizaciju koncepta Jadransko-jonske autoceste. Riječ je o vraćanju među kontinentalne prioritetne saobraćajne smjerove tzv. koridora X, o kome se u našem susjedstvu govori sve više.
Ovaj koridor - ističu isti izvori - bio je doslovno zaboravljen za vrijeme sukoba na Balkanu, no sada je došlo vrijeme, ocijenjeno je u Evropskoj Uniji, za njegovo oživljavanje. Odluka znači da će se u modernizaciji koridora koristiti povoljni krediti (evropskih financijskih institucija) namijenjeni unapređivanju strateški značajnih saobraćajnih pravaca, te poticati ulaganja privatnog sektora. Takođe, većina evrospkih zemalja, a i admnistracija u Briselu, smatraju da će se povratkom koridora među kontinentalne prioritete pridonijeti ubrzanju privrednog oporavka, povezivanja i stabilizacije regije jugoistočne Evrope.
U ovaj koridor ulazi 2.260 km autoputa i 2.445 km željezničke pruge, trećina pravaca je, ugrubo, modernizovana, koridor je kompletiran ubacivanjem solunske luke. Princip Evropske unije je da učestvuje u finansiranju samo glavnih, dogovorenih kontinentalnih saobraćajnih koridora. To automatski znači da je vraćanjem "desetke" među prioritete, ideja Jadransko - jonskog autoputa, pošto nije ugrađena u dogovorenu zajednižku evropsku politiku, osuđena na status drugorazredne i njeno će se finansiranje stoga ograničiti na skuplje i teže dostupne izvore.
Kad se podvuče crta, ničeg izvjesnog nema na vidiku. Pitamo se kad je već tako, kad je projekat nominovan pa uklonjen, kako uopšte u ovom regionu ući u proces strateškog i svakog drugog planiranja? Kako budućim investitorima odgovoriti i na najjednostavnije pitanja vezana za namjenu i tretman pojedinih subregiona? Kako nekom savjetovati gdje da gradi hotel, gdje apartmansko naselje, gdje turistički rezort, gdje nekakav proizvodni pogon, da ne govorimo o putnim spojnicama nižeg ranga ili o željeznici koja je, takođe, bila predmet regionalnog dogovaranja?
Danas, eto, s jedne strane imamo trendove koji rezultiraju rastom cijena nekretnina, ali, istovremeno, imamo i potpunu suspenziju bilo kakvog pokušaja da se sagleda prostorna budućnost Hercegovine. Ovaj drugi trend, nema sumnje, obara cijenu nekretnina.
Dakle, na sceni su dva suprotna procesa, koji zbunjuju i nas kao građane, ali i sve one koji imaju namjeru da ulažu novac u Jadransko zaleđe.
Nema sumnje da je vrijeme da se i sa državnog nivoa traže neka razjašnjena u evro-institucijama, a, svakako, i da se, maksimalnim autoritetom s iste razine, ubrza rad na studiji koja bi definisala pomenute spojne tačke autoputa u Hrvatskoj, Hercegovini, i Crnoj Gori?!
Pojavila se i nova mogućnost - tzv. Jadransko-jonska inicijativa - geopolitička asocijacija u kojoj se nalaze sve zemlje regiona, uključujući i Srbiju i Makedoniju, države koje nisu zainteresovane za ovaj projekat. Naše predstavnike u toj grupaciji, nema sumnje, trebalo bi pozvati na razgovore o konkretnim pitanjima u južnu Hercegovinu.
E.G.T.
Koridori nisu dovoLJni
O koridoru X i njegovom uticaju na regionalni razvoj više informacija možete pronaći u tekstu Marije Maksin - Mićić (UTICAJ TRANSEVROPSKIH SAOBRAĆAJNIH KORIDORA NA REGIONALNI RAZVOJ I AGLOMERACIONE SISTEME.
U ovom radu polazi se od pretpostavke da se uticaj transevropskih transportnih koridora različito manifestuje na interregionalnom, intraregionalnom, makro i mezoregionalnom planu, odnosno da se povećava sa snižavanjem regionalnog nivoa.
Polazeći od iskustava evropskih zemalja, ukazuje se na moguće pristupe istraživanju pozitivnih i negativnih efekata transevropskog saobraćajnog koridora. Jedno od pitanja je da li i koliko oni mogu da utiču na razvoj makro i mezo regionalnih cjelina u pogledu kretanja, rada, stanovanja, raspodjele i specijalizacije funkcija naselja i sl.
Stav je da transevropski i magistralni infrastrukturni koridori predstavljaju jedan od značajnih preduslova i podsticaja za razvoj, ali da ne mogu sami po sebi da generišu očekivani razvoj, bez podrške odgovarajućih mjera i instrumenata različitih politika. Kao jedna od mjera predlaže se izrada analize prostornog uticaja za transevropske i magistralne transportne koridore u procesu sektorskog planiranja i pripreme tehnike dokumentacije.
Onima koji žele više da s einformišu o ovoj temi, preporučujemo slijedeći izvor: EUROPEAN ROAD TRANSPORT 2020: A VISION AND STRATEGIC RESEARCH AGENDA, koji je dostupan na Webu.
autoput trasom iznad popova polja?!
PRIJE dvije godine mediji su informisali da je Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH usvojilo najpovoljniju trasu autoputa na koridoru 5C i njeno reklapanje sa Jadransko-jonskim autoputem koje se situira u zonu od Ploča do Počitelja. Ova zona, navodno, najbolje odgovara interesima obje države i stoga je jedno od mogućih i vjerojatno najboljih rješenja.
Od Počitelja trasa Jadransko-jonskog autoputa vodi sjevernije od parka prirode Hutovo blato, te potom istočnije padinama iznad Popova polja. Ova varijanta bi osigurala brzi spoj na čvor Ploče, a nepovoljan ekološki, socijalni, ekonomski i drugi uticaj na prostor kojim prolazi bi bio znatno ublažen jer jedna trasa autoputa zadovoljava dva saobraćajna koridora.