MINERALI, STIJENE I FOSILI
U organizaciji Muzeja Hercegovine i Gimnazije "Jovan Dučić", profesori i učenici ove škole su, zajedno sa muzejskim radicima, u izložbenoj sali Muzeja prezentovali postavku "Minerali, stijene i fosili", kojom je ova ustanova kulture započela ovogodišnju sezonu izložbi.
|
|
| Dragoslav Banjak |
IzloŽba koja je pokrenuta na inicijativu profesora Gimnazije, magistra geografije Dragoslava Banjka, jednog od autora ove neobične postavke, realizovana je, kako je rekao koautor, kustos Muzeja Hercegovine Zoran Mijanović, kao nastavak saradnje sa ovom srednjoškolskom ustanovom, čiji su eksponati iz prirodnjačke zbirke ranije prikazivani na istom ovom mjestu.
Većina minerala i stijena koje su izložene pripadaju Gimnaziji "Jovan Dučić", dok su fosili prikazani zahvaljujući poznatom trebinjskom prirodnjaku, pokojnom profesoru Stevu Čučkoviću, koji je imao svoju privatnu zbirku vrlo bogatu fosilima i darovao je Muzeju.
TreĆi segment izložbe predstavljao je dio stalne postavke Muzeja Hercegovine, "Kamenov cvijet", koju je umjetnik Radovan Ždrale darovao Trebinju, a, s obzirom da je riječ o figurama od poludragog kamenja, cilj autora je, kako kažu, bio upravo taj da se pokaže šta se, obradom ljudske ruke, može napraviti od ovakvog kamenja.
Na izloŽbi je prikazan samo dio, i minerološke zbirke, i zbirke stijena i fosila, jer je publika, osim dijela stalne postavke Radovana Ždrale, mogla da vidi oko 80 minerala i stijena koje su vlasništvo Gimnazije "Jovan Dučić" i nekoliko njih koji potiču iz privatne zbirke profesora Miodraga Samadžića, stručnog savjetnika za geografiju u republičkom Pedagoškom zavodu, a to je, opet, samo dio sveobuhvatnijih zbirki.
Profesor Banjak kaže da zbirka ove vaspitne ustanove broji 792 komada ruda i 87 kristalnih modela, koji se već osamedeset godina koriste kao veoma zgodno nastavno sredstvo na časovima geografije u ovoj školi.
On je objasnio i to da je zbirka, prema dokumentima, u posjedu Gimnazije bila još prije Drugog svjetskog rata, 1928. godine, a da li je ranije postojala i kome je pripadala - sa sigurnošću se ne zna.
"Samo porijeklo zbirke nije sasvim poznato, barem ja nisam uspio da dođem do nekih konkretnih podataka. Moguće je da potiče još iz austro-ugarskog perioda, mada ne znam za koju je inistituciju mogla da bude vezana.
Ta pretpostavka proizišla je odatle što je veliki broj natpisa naziva minerala i stijena bio na njemačkom jeziku, a i inače, sami oni potiču sa prostora koji je pripadao Autro-Ugrarskoj monarhiji, uglavnom iz Češke, a ima nešto i iz Mađarske, Slovenije, Poljske i sl.", kaže Banjak.
Svi oni koji su očekivali da im se kaže trebinjski ili hercegovački lokalitet sa koga su ove stijene i minerali, bili su razočarani, jer, kako tvrdi profesor Banjak, u Hercegovini se ne bi ni moglo sakupiti mnogo vrsta minerala, tako da je nerealno očekivati da se uopšte organizuje neka slična izložba sa našim autentičnim mineralima.
"Ipak, ne bi bilo teško realizovati projekat sakupljanja tih hercegovačkih minerala, koliko god malo da ih ima, jer, to se može odraditi sa najprimitivnijim mogućim alatom, dlijetom i čekićem, uz, naravno, stručno lice koje će rukovoditi projektom.
Što se, pak, učenika tiče, teško bi bilo da oni to rade sami, jer bi u velikom broju slučajeva teško bilo izvršiti neke detaljnije analize i provjere da bi se zaista bilo sigurno o čemu se radi", dodaje on.
BuduĆi da, kako kaže, svaka novina u nastavi privuče posebnu pažnju učenika, pa su i trebinjski gimnazijalci donosili profesoru šarene kamenčiće sa morskih plaža ili sa sela, tražeći dodatne informacije, primijećeno je, dakle, i njihovo veliko interesovanje za ovaj način izvođenja nastave, pa, kako dodaje profesor, ni organizacija ove izložbe nije predstavljala problem jer je imao njihovu pomoć.
Cilj izložbe u Muzeju Hercegovine nije bio da se predstave neki rijetki ili skupocjeni minerali ili rude, već da se da presjek mineraloških grupa i fosila, pa je njome obuhvaćeno po nekoliko predstavnika iz svake grupe minerala, gledajući na njihov hemijski sastav, iako ima i poludragog kamenja, poput jednog neobrađenog safira, nekih primjeraka iz zbirke "Kamenov cvet" itd. V.D.