KRIMINAL - PREKOGRANIČNA SARADNJA
HERCEGOVINA - NARKO RASKRSNICA
HERCEGOVINOM PROLAZE I KRIMINALCI KOJI DROGU NOSE SA ISTOKA, ALI I ONI KOJI, OBILAZNO, PREKO NAŠEG PODRUČJA POKUŠAVAJU DA JE U EVROPU UNESU, NPR. IZ KOLUMBIJE. KADA SE IMA U VIDU KOJI NOVAC CIRKULIŠE U TIM POSLOVIMA, PRIČE O KRAĐAMA AUTA U TREBINJU DJELUJU VIŠE NEGO NEVINO. TVRDI SE DA JE MAFIJA MNOGO ORGANIZOVANIJA OD BALKANSKIH DRŽAVA. A DA LI JE INVENTIVNIJA? I DA LI KONTROLIŠE ČAK I ONE KOJI ISKRENO MISLE DA SU NJENI NAJLJUĆI PROTIVNICI?
Prilikom
debate o bezbijednosti u Trebinju, koju sam detaljno pratio, ne spominje se
okruženje, i to me čudi. Situacija je tako sagledana samo djelimično, sa mnogo
lokalnih mrtvih uglova. Više je nego jasno da je Istočna Hercegovina u cg.
bezbijednosnom krugu.
- Za crnogorske, hercegovački mafijaši još su uvijek priparavnici! - čuo sam nedavno komentar nigdje drugo nego na graničnom prelazu Vilusi .
Kako trenutno stoje stvari u cg-kriminalu? Situacija je uglavnom kao ranije? Novi je jedino onaj zlatiborski sukob srbijanske i crnogorske mafije; nova su, takođe, prestrojavanja izazvana kosovskim događajima; novi je i ruski kriminalni okvir, koji u Crnoj Gori, čujemo, još nije dovoljno identifikovan.
Kad su narkotici u pitanju, nedavno je saopštio rukovodilac odsjeka crnogorske policije za borbu protiv droga Miodrag Laković.
- U Crnoj Gori aktivno je najmanje petnaest grupa koje su dio nekog međunarodnog lanca za krijumčarenje droge.
Laković je podgoričkim "Vijestima" izjavio da crnogorska policija ima podatake o "značajnom broju ljudi" iz Crne Gore koji su uključeni u međunarodi lanac trgovine drogom i naveo da te osobe novcem stečenim od prodaje droge, kupuju nekretnine u Crnoj Gori, počinju legalan biznis ili ga koriste za jačanje neke kriminalne grupe.
Prema podacima policije, najviše stalnih kriminalnih grupa "operiše" u Podgorici, Baru, Rožajama, Nikšiću i Beranama, dok ima i onih koje s vremena na vreme obave neki posao sa narkoticima.
Preko Crne Gore vodi "kokainska ruta" kojom se droga iz Venecuele, Kolumbije i Perua, brodovima doprema do nekih luka na Mediteranu.
"Kokain koji se tako doprema, u manjem dijelu završava u Crnoj Gori, a veći dio se prebacuje do zemalja zapadne Evrope..."
Po Lakovićevim riječima, Crna Gora je i dalje dio lanca koji vodi od Bliskog istoka do zapadne Evrope, a "duže vrijeme aktuelna je i ruta krijumčarenja" marihuane koja dolazi iz Albanije.
Droga dolazi i sa Kosova u gradove na sjeveru Crne Gore, odakle se distrubuira u druge zemlje.
Nedavno, Institut za kriminologiju u Parizu, dao je svoju sliku zbivanja u našem regionu. Stručnjaci ovog instituta analizirali su posebno aktivnost albanske i crnogorske mafije...
- Dokument koji govori o djelovanju albanske mafije u 2007. godini, a koji je urađen u saradnji sa Institutom za procjenu rizika od kriminala, ne navodi vremenski okvir u kome su albanski kriminalci djelovali sa crnogorskim, ali je saopšteno da je šverc cigareta bio "posao države Crne Gore, koji je podržao državni vrh".
- Terenske poslove obavljale su dvije crnogorske kompanije registrovane za poslove uvoza i izvoza. Šverc je sada (odnosi se na prethodni period, op.a.) u velikoj mjeri suzbijen, zahvaljujujući italijanskoj obalskoj straži i finansijskoj policiji koja kontroliše rutu Bar-Bari, tako da je sada pronađeno alternativno rješenje, poslovi su prebačeni na albansku obalu. Saradnja je učvršćena tim prije što albanski i crnogorski kriminalci imaju istog partnera u Italiji: Ujedinjenu svetu krunu (Sacra Corona Unite) (smatra se jednom od najmoćnijih mafijaških organizacija u Evropi i povezana je sa kriminalcima iz zemalja istočne Evrope).
Na mapama koje pokazuju puteve narkotika iz Albanije, Crna Gora je navedena kao jedna od tranzitnih država, preko koje pošiljke narkotika putuju dalje ka nama. Više od 90 odsto heroina koji se prodaje na ulicama evropskih gradova, dolazi iz Avganistana i Pakistana. Analiza pariskog Instutita objašnjava važnost strateškog položaja Crne Gore i ulogu albanske mafije.
Kao Što je crnogorska mafija uspjela da izmijeni rute za šverc duvana, tako je i albanska uspjela da iskoristi crnogorsku luku Bar za dostavljanje na italijanske plaže koje kontroliše Ujedinjena sveta kruna. To je urađeno zato što je u Albaniji pokrenuta velika antimafijaška akcija, koja je kriminalnu djelatnost učinila znatno komplikovanijom. U izvještaju se navodi da je vlada Salji Beriše ranije pokrenula akciju eliminacije organizovanog kriminala.
- Nasuprot vladi Salji Beriše, crnogorska vlada nije pozicionirana nasuprot mafiji, već je njen pomagač. Indikativno je što je dio luke Bar zatvoren za javnost, a rezervisan je za tranzit cigareta koje se prebacuju ka raznim odredištima, šleperima, vozovima i drugim prevoznim sredstvima - često se konstatovalo u medijima.
Inače, albanska mafija se smatra jednom od najorganizovanijih i najopasnijih kriminalnih struktura u Evropi. Prema analizama međunarodnih bezbjednosnih službi, ima preko 100.000 registrovanih kriminalaca.
Sveta ujedinjena kruna, piše Draško Đuranović, za svoju bazu odredila je crnogorsku luku Bar jer je procijenila da dobro može iskoristiti situaciju (rat, sankcije, blokada).
Počela je, uz koordinaciju svojih italijanskih i crnogorskih kompanjona, da rukovodi moćnim švercom cigareta, koristeći crnogorske luke Bar i Zeleniku kao glavne punktove za utovar robe koju su, potom, brzi gliseri transportovali do Brindizija, Barija i drugih luka na italijanskoj obali. Posao se, uglavnom, odvijao po sljedećoj proceduri. Avionima "Antonov 12", u vlasništvu jedne bjeloruske privatne kompanije, iz luke Burgas svake noći na podgorički aerodrom dopremane su velike količine cigareta (uglavnom "Marlboro" i "Rothmans") koje su sljedećeg dana fiktivno, papirima, tobože izvožene za Albaniju, a u stvari prebacivane na crnogorsku obalu. Tu su se ubacivale u velike (do 12 metara duge) italijanske glisere i prebacivale u skladišta na italijanskoj obali, obično za Brindizi ili Bari. Cigarete su dalje liferovane za italijanske gradove i dalje za Evropu. Interesantno, ova komplikovana operacija odvijala se nesmetano: u javnosti nije poznato da je crnogorska policija uspjela da osujeti makar jedan transport robe, iako je na istovaru robe bila angažovana prava mala armija fizičkih radnika iz Podgorice, koji su za jednu noć rada dobijali i po 70 maraka, što se smatralo ekstra dnevnim honorarom za crnogorske prilike.
Za tri godine posao se prilično zahuktao: procjenjuje se da je godišnji promet, samo od šverca cigaretama, iznosio najmanje 1.500 milijardi lira (oko milijardu i po maraka). I pored čestih urgencija, pa i protesta italijanske policije, crnogorski organi reda nikako nisu uspijevali da uđu u trag ovom švercu.
Drugi program italijanske državne televizije (RAI DUE) emitovao je, sredinom ljeta prošle godine, nekoliko emisija u kojima su javno prozvani državni organi Crne Gore "da ne žele, ili neće" da sarađuju sa italijanskom policijom, a Crna Gora je proglašena "nedodirljivim bastionom italijanske mafije".
Uz biznis cigaretama procvjetali su i drugi, "prateći" poslovi - šverc oružja, organizovana prostitucija, kao i trgovina djecom.
Na uporna traženja italijanskih vlasti da crnogorska država izruči italijanskim vlastima italijanske građane za kojima je raspisana međunarodna potjernica - nije bilo odgovora...
U italijanskoj štampi tih dana mogu se naći procjene da je skoro polovina šefova lokalnih bandi Svete ujedinjene krune utočište našlo u Crnoj Gori. Osim toga, prema dostupnim informacijama u Crnoj Gori su utočište našli i članovi druge tri mafijaške organizacije: Koza nostre, Kamore i Nadragete.
MeĐutim, vremena i prilike su se znatno izmijenile - podsjeća Đuranović. Šverc cigareta za svega tri godine dostigao je takav nivo da je i veliki proizvođač cigareta, američka kompanija "Filip Moris", zatražila od italijanske Vlade da se hitno prekine lanac šverca iz Crne Gore. Interesi krupnog kapitala pokrenuli su akciju širokih razmjera, uz učešće Interpola, čiji su službenici boravili u Crnoj Gori. Uz to, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma Crna Gora se obavezala na poštovanje međunarodnih standarda. Za ponovno učlanjenje u međunarodnu zajednicu morale su se prinijeti neke "žrtve" (Đuranović).
Ponovo su počeli politički pritisci na vlast u Crnoj Gori. Crnogorskoj državnoj delegaciji je, prilikom jedne posjete Bariju, jasno predočeno da se lanac šverca mora prekinuti, bez obzira na to ko je i kako u sve to umiješan. Italijanski ministar unutrašnjih poslova Đorđo Napolitano javno je, prije par mjeseci, izrazio nadu da će se u akciju konačno uključiti i crnogorska policija.
Serija hapšenja koja je potom uslijedila pokazala je da su u Crnoj Gori "molbu" italijanskog ministra najzad shvatili ozbiljno. Očigledno da je vladajuća elita procijenila da je vrijeme skrivanja prošlo: u vrlo kratkom roku uhapšen je dio italijanskih građana "na privremenom radu" u Crnoj Gori, koji su očigledno bili svojevremeno "markirani" od policijskih inspektora. Uhapšeni su Antonio Vitale, zvani "Marokanac", a, nema sumnje, "karabinjeri" su očigledno imali sve neophodne podatke kada će se Benedeto Stano (takođe član Sacra Corona Unite) uputiti iz Crne Gore za Italiju.
NaČelnik policije Brindizija Đorđo Oliva, na konferenciji za štampu poslije hvatanja Antonija Pagana, izrazio je nadu da će ista sudbina zadesiti i druge italijanske "mafioze" nastanjene u Crnoj Gori. Prema posljednjim podacima italijanski bosovi naglo su shvatili da Crna Gora više nije "terra promessa": neki od preostalih "uglednih" članova Svete ujedinjene krune (Frančesko Prudentino, Santo Vantađato, Karmino Taurisano i Frančesko Sparaćo) brže-bolje su potražili nove lokacije za stanovanje, najvjerovatnije u susjednoj Albaniji i Grčkoj.
HapŠenje bosova puljanske mafije, poznatih po organizovanom švercu cigareta iz Crne Gore, uzbudilo je duhove u susjednoj Italiji: za svega nekoliko dana potpuno je slomljena glomazna mašinerija međunarodnog šverca cigaretama čija je osnovna baza bila na Crnogorskom primorju.
Nakon svega toga, i crnogorska vlada povukla je nove poteze...
Unutar crnogorskog MUP-a formiran je Ured za borbu protiv organizovanog kriminala a odlučeno je i da se postavi specijalni tužilac za borbu protiv mafije. I pored toga, crnogorska vladajuća struktura ponavljala je da u Crnoj Gori nema organizovanog kriminala...
Đuranović podsjeća da je u jednom trenutku izgledalo da je državni vrh definitivno dao "zeleno svjetlo" za akciju uklanjanja kompromitovanih državnih službenika. Ali, i to je bila akcija sa ograničenim dejstvom.
Đukanović čak uočava da je jedan "inauguralni govor novog premijera Mila Đukanovića bacio prvu sjenku na priču o koordiniranoj državnoj akciji. Đukanovicć je govorio o konstruisanoj aferi i čak zaprijetio da će svi "učesnici ove montirane afere biti optuženi i osuđeni".
Đuranović donosi mnogo dokaznog materijala da su korupcija i kriminal debelo ušli u sve pore društva. Riječ je o mračnom teretu prošlosti: od početka ratova devedesetih godina prošlog vijeka Crna Gora je postala prava meka za brojne vrste šverca, od nafte i naftnih derivata, ilegalnih novčanih transakcija do takozvanog tranzita cigareta za Italiju i Evropsku uniju.
Italijanski mediji su procijenili da je tokom 1993. i 1994. godine ukupan promet cigareta preko Jadranskog mora bio fantastičnih milijardu maraka, od čega se prema Crnoj Gori odlivalo oko 300 miliona maraka, što u budžet, ne manje u - privatne džepove organizatora posla.
Tokom posljednje dvije godine famozni "tranzit cigareta" je naprosto ugašen, crnogorska vlast je "dopustila" stranim ekspertima apsolutnu kontrolu punjenja budžeta i, generalno gledano, moglo bi se reći da je zvanična Podgorica poprilično uradila da skine sa sebe hipoteku "posljednje oaze pokrovitelja kriminala" (Đuranović).
Ipak, crnogorska opozicija tvrdi da je Crna Gora "posljednji bastion mafiokratskog režima u regionu".
Dr Srđan Darmanović, direktor Centra za ljudska prava iz Podgorice, jednom prilikom je istakao da je, u poređenju sa dosadašnjom situacijom u Srbiji, crnogordska svakodnevica nešto bolja, ali... Crna Gora je daleko od iskorjenjivanja problema kriminala ili korupcije...
- Ovdje nije postojala ta eksplozivna veza između ratnog kriminala i organizovanog kriminala kao u Srbiji. Rekao bih da je ovdje prisutan klasičan oblik takozvanog ortačkog kapitalizma. To je situacija kada Vlada ili određeni uticajni ljudi u njoj, omogućavaju pojedincima ili firmama državne monopole, na račun toga, enormne profite. To je oblik korupcije koji razara sistem.
Prema istraživanju Centra za demokratsku tranziciju, više od 73 odsto ispitanika smatra da korupcija postoji u Crnoj Gori dok svega 2 odsto tvrdi da je nema. Prema stavovima anketiranih, korupcija u Crnoj Gori je najrasprostranjenija u oblasti carina, a potom slijede: državni vrh, državni mediji, opštinske službe...
Uz sve naše probleme (korupcija, kriminal) u BiH, u RS, pa i u Istočnoj Hercegovini, mogućnost da ne trpimo direktan prekogranični uticaj crnogorske mafije veoma je mala.
U jednom periodu, protestvovali smo protiv granice na Vilusima?! Da li će nas i jedna i druga mafija natjerati da zatražimo još veću, deblju i nepropusniju granicu i na Vilusima i na svim drugim graničnim prelazima?!
T.K.
ALBANSKA MAFIJA
Albanska mafija se strukturalno sastoji od 15 klanova, a svaki od njih ima čvrste teritorijalne baze. Strukture u Albaniji sarađuju sa onima na Kosovu a novac zarađen od šverca droge, dijelom se koristi za finansiranje terorističkih organizacija.
- Najviše klanova djeluje u glavnom gradu Albanije, Tirani, ali gangsterski establišment dotiče i druge gradove - navodi se u izvještaju pariskog instituta, koji objedinjava kriminalne strukture iz te zemlje i onih u kojima žive Albanci u termin "albanofonska" mafija.
Korist
Crnogorska mafija, ali i srpska, kosovska, mafijaške strukture u Makedoniji i Grčkoj, imaju koristi od sve većeg pritiska Vlade u Albaniji na organizovanu kriminalnu mrežu u toj zemlji, kaže se u izvještaju pariskog Instituta za kriminologiju.
- Kao rezultat, pomenute kriminalne strukture imaju velike koristi od umiješanosti u kopnene puteve heroina koji idu preko Crne Gore, do teritorija koje one kontrolišu - navodi se u dokumentu.
nasilje se nastavlja
Marko Nicović, član Međunarodne asocijacije šefova policije na aktuelne prilike reaguje ovakvom izjavom:
- Ubistvo jednog od šefova crnogorske policije Slavoljuba Šćekića pokazuje da se mafija više na obazire na establišment, u čijim strukturama ima jake veze. Te veze mafija ima i u policiji i crnogorska vlast je na velikom ispitu. Sudar sa mafijom mora biti žestok i dugotrajan.
Nicović je kao primjer naveo i ubistvo austrijskog policajca u Beču, poslije koga je cijeli državni sistem Austrije krenuo u obračun sa mafijom i postigao uspjeh.
- Crnogorska vlast doživjela je veliki šamar kada je ubijen šef policije koji je radio na rasvjetljavanju važnih kriminalnih slučajeva. Crna Gora problem ne može riješiti sama, neophodna joj je pomoć međunarodnih organizacija, kao i Srbiji.
Podsjećajući da je u Srbiji samo prošle godine izvršeno deset naručenih ubistava, on je naglasio kako se nešto slično sada dešava i u Crnoj Gori i izdvaja novac u iznosu od pet do 50 hiljada EUR za ubistvo.
- Zbog velikog siromaštva, lako je među mladim ljudima regrutovati ubice - upozorio je Nicović, ističući da kriminalci i u Crnoj Gori i u Srbiji posjeduju tehniku za prisluškivanje telefonskih razgovora i raznu drugu opasnu opremu.
On smatra kako će bogatstva kojima podzemlje raspolaže biti veliki problem za čitavi region - Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, ocjenjujući da se nasilje može prelivati i dalje.