Agencija za razvoj malih
i srednjih preduzeća Opštine Trebinje
predstavlja vam preduzetnika - Jeremija Lojpur
BuduĆnost u plastenicima
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Opštine Trebinje, u saradnji sa Glasom Trebinja, prije nekoliko mjeseci pokrenula je projekat promocije malog i srednjeg preduzetništva na prostoru naše opštine.
U okviru ovih aktivnosti, u svakom broju Glasa, našim sugrađanima predstavljamo po jednog preduzetnika koji, uvjereni smo, može biti primjer svim onima koji žele da pokrenu sopstveni posao a i dodatan motiv onima koji su to već uradili.
Nadamo se da ćemo ovakvom promocijom otvoriti nove puteve u preduzetništvu Trebinja te i na taj način doprinijeti sveukupnom razvoju naše opštine.
|
|
| Jeremija Lojpur |
Za novog sagovornika izabrali smo g. Jeremiju Lojpura, našeg sugrađanina koji živi u lastvanskoj Župi. Ovo je naša druga posjeta ovom vrijednom poljoprivrednom proizvođaču. Jeremija na vlastitom imanju, površine od 45 dunuma proizvodi voće i povrće te posjeduje savremen plastenik, primjereno uređene zemljišne površine i savremenu poljoprivrednu mehanizaciju bez koje je danas nezamisliva moderna proizvodnja.
Sistem navodnjavanja kap po kap je ovdje zaživio pa voda koja služi i za piće natapa plodnu zemlju i služi za proizvodnju voća i povrća. Naš domaćin je u sve ovo uložio dosta truda i energije i nada se da će mu se to isplatiti. Razgovor smo vodili u ambijentu toplog domaćinstva uz neizbježni huk rijeke Sušice koja protiče uz imanja Lojpura.
A. MSP: Gospodine Lojpur, mošete li nam, za početak, u par rečenica, predstaviti posao kojim se bavite.
- Isključivo se bavim poljoprivredom, konkretno voćarstvom i nešto manje ratarstvom t.j. proizvodnjom paprike. Uglavnom sam se orijentisao na proizvodnju jagodičastog voća. Zasadio sam pet dunuma malina što je oko 5.000 stabala, zatim sam ove godina posadio 8.000-9.000 jagoda od toga u plasteniku 2.500 a ove godine očekujem i prvi urod višnje. Wu sam zasadio na 12 dunuma t.j. 800 stabala.
Znači imam ukupno zasađeno 20 dunuma, a ove godine rod jagode očekujem mjesec dana ranije.
A. MSP: Odakle Vam ideja za pokretanje ovakve proizvodnje?
- Ideju sam dobio putujući po bivšoj Jugoslaviji. Živio sam sedam godina u Novom Sadu te sam u Srbiji obišao sva vošarska područja. Po meni je najrazvijeniji, u smislu voćarstva, smederevski kraj gdje pojedinci imaju od 5-50 hektara pod voćem. Zaključio sam da se od uzgoja voća može lijepo i pristojno šivjeti.
U dolini Neretve takođe se dobro živi od poljoprivredne djelatnosti. Rizik ulaganja u poljoprivrednu djelatnost je veći nego u drugim djelatnostima. Dobra rodna godina će sav trud višestruko isplatiti.
Na poslovima računovodstva i komercijale ostvario sam petnaest godina radnog staža, i shvatio sam da je veoma teško naći redovan posao sa tim iskustvom. Ako pronađeš posao, to je privremeno a često se dešavalo da isplate kasne i mjesecima.
Zbog svih tih poteškoća, da bih porodici obezbijedio redovan izvor prihoda, odlučio sam se za jednu dugoročnu investiciju u svoje imanje pa onda u sadnju .
Pribavio sam sredstva, kupio kuću i zemlju, i sada ulažem napore da se svaki pedalj zemlje obrađuje i donosi prihod.
A. MSP: Šta biste izdvojili kao svoju osnovnu ili ključnu prednost u tom početnom periodu?
- Najvažnije je iskustvo koje sam stekao družeći se sa poljoprivrednim proizvođačima iz Srbije i iz doline Neretve. Prisustvovao sam stručnim seminarima, poslovnim savjetovanjima kad god se ukazala prilika.
Mnogo su mi pomogli ljudi od struke kojih i u našem gradu ima i čije znanje više treba iskoristiti. Želja za sticanjem znanja je bila velika pa se nisam libio da pitam, da razgovaram o problemima i da ih rješavam. Mnogo koristim i određenu stručnu literaturu tako da svaki dan ponešto novo naučim i steknem nova saznanja.
Svaki posao za koji se čovjek interesuje može se naučiti. Potrebna je volja i upornost.
A. MSP: Na koje prepreke ste nailazili?
- Ako se mogu nazvati prepreke, to su sredstva za ulaganja. Ja sam dosta uložio u kupovinu zemljišta i kupovinu kuće. Kupio sam svojim vlastitim sredstvima svu mehanizaciju. Dobio sam kredit od Svjetske banke 30.000 KM a za sedam godina vraćam 10.000 KM kamate. Jedna trećina otplate je kamata. Po meni su to za poljoprivredu visoke kamate. Pogodna okolnost je bila što postoji grejs period za otplatu duga od dvije godine. Poznato je da poljoprivredna proizvodnja ima specifično dug proces reprodukcije pa smatram da mu zbog toga treba prilagoditi i grejs period i kamatnu stopu.
A. MSP: Šta je to što biste mogli izdvojiti u dosadašnjoj proizvodnji? Koji su, u proizvodnom smislu, Vaši najbolji rezultati?
- U prošloj godini akcenat sam bacio na proizvodnju malina, proizvodnju paradajza u plastenicima i proizvodnju dinje odnosno pipuna kako ga mi popularno nazivamo. Sve ukupno je iznosilo oko 20 tona. Smatram da je to veliki prinos za početak. Imao sam problema u plasmanu pipuna, i to je sada za mene jedno iskustvo više. Za sav rod maline i paradajza lako sam pronašao kupca.
A. MSP: Kako bi naša (opštinska) Agencija mogla da Vam pomogne u budućem periodu?
- Predstavnici Agencije su me posjetili u nekoliko navrata. Prvi put ste mi uručili Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi koje je izdalo Ministarstvo za poljoprivredu. Ja nisam imao informaciju o Pravilniku tako da sam bio prijatno iznenađen navedenom aktivnošću Vlade. Sad tačno znam za koje se kulture predviđaju premije i regresi.
Agencija bi trebala da iznađe načina da preduzetnike iz poljoprivredne djelatnosti blagovremeno izvještava o svim novim informacijama koje se donose. Za nas je vrlo važno kad i gdje se pojavljuju sredstva koja se plasiraju u poljoprivredu, koje su institucije zadužene za njihovu distribuciju, koje su kamatne stope itd.
A. MSP: I Vas ćemo pitati, da li imate savjet za Opštinu kako da unaprijedi preduzetništvo u Trebinju?
Poljoprivredna proizvodnja na području trebinjske opštine je slabo razvijena. Zato je i tražnja za poljoprivrednim proizvodima velika. Tržište se snabdijeva uglavnom iz doline Neretve. Postoji veliki nesrazmjer u proizvodnji i potrošnji poljoprivrednih proizvoda, a pošto mnogo više trošimo, dolazi i do značajnog odliva živog novca. Kako pokriti debalans? Zamislite šta bi se desilo kad bi taj kapital ostao ovdje?
Opština bi mogla nekim mjerama i sugestijama poticati mlade ljude da se bave proizvodnjom hrane. Dobro je poznato da mi imamo ogroman potencijal u proizvodnji hrane: radnu snagu, izvanredne klimatske pogodnosti, zatim mogućnost navodnjavanja. Pogledajte samo kapacitete Popovog i Petrovog polja, sve to leži neiskorišteno. Organizovanjem poslovnih savjetovanja od strane stručnih lica, promocijom profitabilne proizvodnje, prikladnim seminarima, organizovanjem ekskurzija - studijskih putovanja treba animirati mlade ljude da se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Mogla bi Opština i Agencija učiniti nešto da se vrši organizovan otkup i po mogućnosti organizovan izvoz poljoprivrednih proizvoda. Obezbijeđen plasman i određena cijena bi bili dobra orijentacija ljudima za bavljenjem poljoprivrednom djelatnoššu.
A. MSP: Imate li neke sugestije Vladi? Kako da pomogne preduzetnicima?
- Bez podsticaja i podrške nema razvoja poljoprivrede ni stočarstva. Entuzijazam i angažovanje nekolicine ljudi i Vlade je urodio plodom pa su određena područja dobila vodu za navodnjavanje.
Tako treba ići i dalje. Treba stvarati uslove koji obezbjeđuju da se rizici kod ulaganja smanjuju.
Protežiram plasteničku proizvodnju. Trebaju nam povoljni krediti sa kamatnom stopom ispod 4 odsto. Grejs period treba da bude primjeren kulturi koja se uzgaja. Troškovi sjemena i goriva treba da se regresiraju. Vlada treba da napravi godišlji bilans potreba za određenim poljoprivrednim proizvodima i da onda vrši njihov otkup. Treba se zaštititi od neprimjernog uvoza a posebno robe sumljivog kvaliteta.
A.MSP: Za kraj, imate li savjet za građane u Trebinju koji imaju želju da se bave preduzetništvom?
- Ja sam odlučio da se bavim ovom vrstom djelatnosti i mislim da nisam pogriješio.
Proizvodnja hrane je strateški interes svake zemlje pa se nadam da će se to shvatiti i kod nas. Pročitao sam da je uvoz hrane ogroman. Kad-tad ćemo biti primorani da se oslobodimo takvog uvoza. Zamislite samo kad bi bili u stanju da hranu izvozimo. Koliko bismo bili u mogućnosti nezaposlene radne snage da angažujemo i koliko bi samo porodica riješilo svoju egzistenciju. Na taj način bi postali bolje i srećnije društvo.
Svako ko ima raspoložive resurse i dobre uslove za njihovo korištenje a zna da je tršište za njegove proizvode obezbijeđeno, nek prikupi hrabrosti i otpočne sa proizvodnjom.
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Opštine Trebinje,
Nemanjina br.7,
89 101 Trebinje
Tel.+ 387 59273 280
Faks+ 387 59 273 281
e-mail: msptb@teol.ne
t