Tema broja/Glasa Trebinja <970>  <29. mart> 2008.
 

40 godina Hidroelektrane Trebinje 1

50 godina Hidroelektrana na TrebiŠnjici



zamajac razvoja

   



Ove godine navršeno je 50 godina od osnivanja Radne jedinice Hidroelektrane na Trebišnjici i 40 godina rada Hidroelektrane Trebinje 1. Tim povodom u velikoj sali HET-a priređena je svečanost na kojoj su prisustvovali Episkop Zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, predstavnici političkog i privrednog života opština Trebinje i Bileća, brojni nekadašnji radnici i neimari, ljudi koji su izgradili ovaj energetski gigant. Prije tačno 40 godina predsjednik SFRJ Josip Broz Tito svečano je pustio u pogon Hidroelektranu Trebinje 1 čime je krunisan višegodišnji trud stručnjaka i radnika raznih profesija, koji su na ćudljivom kraškom tlu, izukrštanom podzemnim vodama završili prvu fazu hidroenergetskog sistema Trebišnjica.

 

Marko Mitrović

Izgradnja Hidrosistema "Trebišnjica" počela je krajem 50 tih godina prošlog vijeka, a prvi kilovati potekli su iz HE Dubrovnik 1965. godine a iz HE Trebinje 1 tri godine kasnije. Prva etapa završena je puštanjem u pogon protočne Hidroelektrane Čapljina 1979. godine i Hidroelektrane Trebinje 2. 1981. godine. Završetkom prve faze izgradnje sistema "Trebišnjica" konačno je riješen problem plavljenja Popovog polja, a formiranjem stalnog vodotoka omogućeno je navodnjavanje i intenzivna poljoprivredna proizvodnja na oko 4 hiljade hektara Trebinjskog, Mokrog i Popovog polja.  Izgradnja hidrosistema bio je trijumf i potvrda domaćeg značaja i sposobnosti naših stručnjaka. Izgraditi branu od 123 metra visine, sa akumulacijom od milijardu i 280 miliona kubnih metara vode u izrazitom kraškom području  bio je hrabar i pionirski poduhvat.

 

Konstruktorski tim "Energoinvesta" iz Sarajeva koji su predvodili profesor Stjepan Mikulec kao šef projekta, zatim profesor Petar Stojić i profesor Ognjen Jokanović uradili su kvalitetan projekat prve faze sistema HET-a. Radove na izgradnji brane Grančarevo  izvodile su tada renomirane firme  "Hidroegradnja" Sarajevo, "Hidromontaža" Maribor, "Elektrosrbija" Beograd. "Geosonda" Zagreb, "Geoistraga" Sarajevo te "Konstrukotr" iz Splita.

 

Prema riječima generalnog direktora HET-a Marka Mitrovića, koji se obratio prisutnima,  izgradnju ovog sistema pratio je veliki entuzijazam svih zaposlenih.

"Ispunjenje rokova te kvalitetno obavljanje poslova bili su prioritet svih radnika... Izgradnja hidrosistema Trebišnjica i puštanje u pogon HE Trebinje 1 bio je izuzetno značajan datum, kako za Trebinje, tako i za čitavu Hercegovinu, jer je pokrenut zamajac razvoja čitavog područja. U proteklih 40 godina rada HE Trebinje 1 je bilo kvalitetno i pogonski spremno  elektroenergetsko postrojenje. Kvalitetna oprema koja je ugrađena, uz stalnu brigu i nadzor, dala je pečat ovom periodu eksploatacije. Brana Grančarevo, centralni objekat sistema HE na Trebišnjici u vrijeme kada je napravljena bila je vrh evropskog građevinarstva i umjeća. U tijelo brane kao i u bokove ugrađen je veliki broj tada najsavremenijih instrumenata koji omogućavaju stalno praćenje  ponašanja brane, iz stanice na Kruni brane sa stalnom posadom. Ovakav pristup posmatranja brane je neophodan iz razloga veličine akumulacije i sigurnosti prostora nizvodno i uzvodno od nje", rekao je Marko Mitrović, direktor HET-a, govoreći na svečanosti povodom ovih jubileja..

 

Prof. Ognjen Jokanović

"U periodu od 40 godina rada agregati u HE Trebinje 1 su radili ukupno 355.760 sati i proizveli ukupno 15 milijardi i 126 miliona kilovat časova električne energije, a čitav sistem HE na Trebišnjici, 71 milijardu i 667 miliona kilovat časova električne energije, što je, poređenja radi priblično kao 14 godišnjih bilansa Elektroprivrede RS. Hidroesistem "Trebišnjica" zahvaljujući brani Grančarevo i akumulaciji "Bileća" daje visokokvalitetnu električnu energiju jer može u relativno kratkom periodu, da za slučaj potrebe, angažuje veliku snagu pa je zajedno sa HE Đerdap i HE Bajina bašta smatran kao jedan od najkvalitetnijih elektroenergetskih sistema na prostorima bivše SFRJ. Uporedo sa održavanjem postrojenja na HE Trebinje 1 obzirom na period eksploatacije blagovremeno se počelo razmišljati o modernizaciji i revitalizaciji postrojenja kroz projekat obnove elektroenergetskih postorojenja BiH program Ponjer 1, 2 i 3 finansiran od strane Svjetske banke pa je HE Trebinje 1 početkom 2000. godine ušla u projekat modernizacije i revitalizacije. Dio projekta se finansirao vlastitim učešćem . Kroz te projekte zamjenjen je dio opreme koji je bio najprioritetniji kao što su nove savremene zaštite, novi moderni sistemi praćenja proizvodnje, novi savremeni sistem upravljanja i pobude. U toku su pripremni radovi za eventualnu zamjenu primarne opreme(turbine, generatori, transformatori i sl) tako da bi do 2012. godine HE Trebinje 1 trebala biti elektrana sa potpuno novom ili revitalizovanom opremom, čime će se omogućiti  i dalje pouzdan i siguran rad elektrane i u narednih dvadesetak godina", napomenuo je Mitrović.

 

"Brojnim istraživanjima, detaljnim analizama, a sve u cilju formiranja optimalne koncepcije višenamjenskog korištenja voda sliva rijeke Trebišnjice, na bazi vodoprivredne osnove iz 1958. godine i njene novelirane verzije iz 1967. godine, proistekao je 1976. godine Osnovni projekat iz koga je proizašla koncepcija hidrosistema "Trebišnjica" koji se sastoji od sedam hidroelektrana, šest akumulacija, šest tunela, ukupne dužine 60 km i tri kanala, ukupne dužine 75 km.Ovo, pak, znači da su od sedam planiranih hidroelektrana na osnovu Osnovnog projekta, do sada, izgrađene četiri hidroelektrane" istakao je generalni direktor Hidroelektrana na Trebišnjici.

 

Govoreći o planovima ovog energetskog giganta u narednom periodu Mitrović je rekao:

"Iako nije prilika da se govori o ekonomsko-tehničkim aspektima Gornjih horizonata, nemoguće ne pomenuti čitav niz pozotivnih efekata koji se dobijaju realizacijom ovog projekta ili, bolje rečeno, završetkom treće faze izgradnje sistema, a posebno u oblasti: hidroenergetike, poljoprivrede, vodoprivrede i vodosnabdijevanja. Naša nastojanja su da, uvažavajući sve potrebne aspekte, što prije dođe do realizacije izgradnje treće faze sistema na čemu ćemo svakako intenzivno raditi.

 

Obraćajući se prisutnima na svečanosti u Hidroelektranama na Trebišnjici, načelnik opštine Trebinje doktor Dobroslav Ćuk je rekao da sa ponosom proslavljamo još jedno dugo i uspješno trajanje.

 

"Trebinje prije 40 godina, prije Hidroelektrana na Trebišnjici bilo je sredina slična ostalim hercegovačkim mjestima. Gradić lijep, ali bez neke jasnije ekonomske budućnosti. A danas, danas je Trebinje svojevrstan privredni, sportski, zdravstveni, obrazovni, kulkturni i duhovni centar ovog dijela RS...

 

"Najveće zasluge što je to tako, pored tek stasavanja ondašnjeg industrijskog giganta Industrije alata Trebinje, pripadaju svakako preduzeću koje proslavlja ovaj vrijedan jubilej. Zaslugom HET-a Trebinje i čitava istočna Hercegovina dobili su respektabilan razvojni zamajac. Najznačajniji prirodni resursi ove regije izgradnjoim sistema Hidroeletrana na Trebišnjici, stavljeni su u službu bržeg i svestranijeg  ekonomskog razvoja i napretka u najširem smislu. Hidroelektrane na Trebišnjici već decenijama predstavljaju okosnicu razvoja opštine i regije. One su nekako postale i zaštitni znak našeg grada. Jer u svakom smislu Trebinje je HET a HET je Trebinje, rekao je načelnik Ćuk. Prema njegovima riječima nepobitna je činjenica da su mnogi projekti vrijedni i značajni za grad i čitavu istočnu Hercegovinu, realizovani uz ogromnu pomoć i podršku ovog preduzeća.

Načelnik Ćuk je na kraju izrazio uvjerenje da će i sadašnji menadžment nastaviti tim putem, i da će HET i dalje biti nosilac sveukupnog ekonomskog razvoja Trebinja i Hercegovine.   

Okupljene je pozdravila i Branislava Milekić generalni direktor Elektroprivrede RS...

- O veličini i ugledu ovog preduzeća ne treba puno govoriti, o tome ovdje govori broj prisutnih prijatelja Hidroelektrana na Trebišnjici. Imati ovoliko prijatelja, moguće je samo kada generacije rukovodilaca i svih zaposlenih u ovom preduzeću vode domaćinsku i časnu poslovnu politiku. Ovdje se o tome uvijek vodilo računa. Uvaženi domaćini, imate našu punu podršku, sa nama i našim poslovnim partnerima, da održimo dobar ambijent u Trebinju i ugled ovog preduzeća u Trebinju i izvan njega.

Na nama i našoj generaciji su novi izazovi, moramo biti spremni na odgovor, dočekajmo 50 godina jubileja pred novim hidroenergetskim objektima na slivu rijeke Trebišnjice.

 

PRISUTNIMA se obratio i profesor Ognjen Jokanović. U svom izlaganju on se prisjetio poleta i entuzijazma  tadašnjih graditelja brane u Grančarevu.

- Ja sam diplomirao krajem 1953. godine, zaposlio se u Energoinvestu a četiri godine kasnije su mi rekli da ću raditi na ovom projektu nakon čega sam postao jedan od glavnih rukovodilaca ovog projekta. U to vrijeme su postojale dvije škole. Američka, koja se bazirala na racionalnom pristupu i italijanska koja je imala više umjetničko filozofski karakter. Sagledavajući sve te slike odlučio sam se na italijanski koncept po kome sam radio. Ukupno sam napravio 24 idejna rješenja, projekta koji su kasnije usavršavani",  rekao je Jokanović.  

Povodom 40 godina rada HE "Trebinje 1" dodijeljena su i priznanja predsjedniku RS Rajku Kuzmanoviću, premijeru Miloradu Dodiku, ministrima Miloradu Bratiću i Rajku Ubiparipu, predsjedniku Narodne skupštine RS Igoru Radojičiću, predstavnicima HE "Dubrovnik" i opštinama Trebinje, Bileća i Nikšić. 

Posebna zahvalnica uručena je profesoru Ognjenu Jokanoviću iz Sarajeva.

Na svečanosti je prikazan film o gradnji HE "Trebinje 1" a položeno je i cvijeće na spomenik za sedam radnika koji su izgubili život prilikom gradnje ove brane.

R.M.