KOD MANASTIRA TVRDOŠ
ZASAĐENA ENDEMIČNA VRSTA BORA
DRVO IZ DOBA DINOSAURUSA
Kod
Manastira Tvrdoš, nedavno je posađena jedna specifična vrsta bora (Wollemia
nobilis), koja je do 1994. godine bila poznata samo po fosilima koje su
arheolozi otkrivali, a te godine ju je gotovo slučajno otkrio David Noble,
zaposelnik australijskog nacionalnog parka Volemi, tako da je biljka dobila
naziv po njegovom prezimenu i nazivu parka.
Iako on nije biolog, niti stručnjak iz oblasti šumarstva, otkrio je na području dubokih kanjona ovog parka, kako je tada prenijela štampa, skupinu od oko stotinjak njemu nepoznatih i zanimljivih stabala, za koje je pretpostavio da se radi, kako je rekao, o nečemu neobičnom, vrijednom istraživanja.
Mnogi su naučnici tada ovaj događaj opisali kao najdramatičniji povratak u život u istoriji prirode, jer, drvo pripada porodici biljaka staroj i do dvjesto miliona godina i jedna je od najstarijih i najrjeđih vrsta u svijetu.
Miroslav Banjac, inžinjer šumarstva, koji je radio u Herboratumu u Sidneju, donio je, prije dvije godine, svom kolegi sa studija, magistru Jugoslavu Brujiću, asistentu na Šumarskom fakultetu u Banjaluci, jednu malu sadnicu ovoga drveta, visoku 20 centimetara, a ovaj je za nju u svojoj kući stvorio mikroklimu kao u australijskom kanjonu Volemi.
Milovan Bokić, stručni radnik za uzgoju šuma u Centru za gazdovanje kršom, kaže da u cijeloj Republici Srpskoj jedino jug Hercegovine klimatski odgovara postojbini ovog bora, a, s obzirom da tlo oko Manastira Tvrdoš ima dosta vlage, sadnica je donesena i zasađena upravo na ovo mjesto.
Volemija je, dodaje on, četinar sa šišarkom, koji naraste i preko 20 metara, a mogućnost ove biljke je da izbacuje mnogobrojne izdanke, tako da je, tvrde naučnici, na jednom stablu izbrojano čak 160 izdanaka, pa se pretpostavlja da je upravo ova sposobnost spasila volemiju od izumiranja.
Pretpostavlja se da bi najstariji primjerci mogli imati oko 1000 godina, te da je ova vrsta bila široko raširena na pradavnom kontinentu Gondvani, dok je Australija još bila povezana s Antarktikom, pa su mediji tada pisali da je pronalazak volemije ravan pronalasku živog dinosaurusa.
Lokacija na kojoj se Wollemia nobilis nalazi, jedna je od najstrože čuvanih tajni, a samo nekoliko naučnika vidjelo je ovo drvo u njegovom prirodnom staništu, čije uzgojene mlade sadnice, širenjem po svijetu, povećavaju šanse za dalje preživljavanje ove vrste.
U avgustu 2006. godine, u zadarskom parku "Vladimir Nazor" posađeno je jedno ovakvo drvo, kao donacija australijske Vlade i, koliko je poznato, za sada su Trebinje i Zadar jedini balkanski gradovi koji su se pridružili globalnom nastojanju za zaštitu opstanka ove endemične biljne vrste na ovaj način...