tPočetna
 

38. SJEDNICA SO TREBINJE

HIDROAKUMULACIJSKA SREDSTVA U CENTRU PAŽNJE

NAJNOVIJE SKUPŠTINSKO ZASJEDANJE U TREBINJU OČEKIVANO JE PROTEKLO U ZNAKU IZVJEŠTAJA O TROŠENJU KREDITNIH SREDSTAVA OD HIDROAKUMULACIJSKIH NAKNADA. ZA MNOGE NEOČEKIVANO, ODBORNICIMA SE OBRATIO I TOMISLAV ĆURIĆ KOME JE U NOĆI IZMEĐU 9. I 10. APRILA, PRILIKOM PODMETANJA EKSPLOZIVNE NAPRAVE ISPOD MOTORA KRSTIVOJA MIJOVIĆA, U POTPUNOSTI STRADALA PRODAVNICA BOJA I LAKOVA.

Nemam rezervni posao Tomislav Ćurić

Odbornici su se na ovoj sjednici bavili i rješenjima regulacionih planova naselja Gradina i Mokri dolovi, a razmatrani su i programi rada Civilne zaštite, sporta, programima održanim u okviru manifestacije Trebinjske ljetne svečanosti u prošloj godini, dok je izvještaj o radu Centra za socijalni rad skinut sa dnevnog reda.

Iako na ovoj sjednici nije prošao prijedlog kojim je Jadranka Rosandić, ispred Kluba odbornika SDS-a, zatražila da se na sjednici razmatra i trenutna bezbjednosna situacija u Trebinju, ova tema se nametnula izlaskom za govornicu Tomislava Ćurića, kome je, prilikom podmetanja eksplozivne naprave ispod motora "Kavasaki" Krstivoja Mijovića, u noći 9. na 10. april, u potpunosti uništena radnja boja i lakova u Trebinju, što ga je, kako je rekao, nagnalo da se obrati odbornicima lokalnog parlamenta u našem gradu.

On je ovom prilikom odbornike upoznao sa činjenicom da je za ovaj mali biznis, koji mu je omogućavao jednu prosječnu platu, od banke uzeo kredit koji je tek djelimično otplatio.

"Kao lojalan građanin ovog grada i kao poreski obveznik, došao sam da vas zamolim, neovisno kojoj stranci pripadate, da iznađete mogućnosti da mi pomognete, kako bi ponovo počeo sa radom. Potreban mi je početni kapital da kupim makar onoliko robe koliko je potrebno za ponovno otvaranje radnje", rekao je Ćurić sa govornice u Skupštini opštine Trebinje.

Ćurić je, veoma uzbuđen, na kraju dodao da on sada nema kud, da nema rezervni posao, ali da ipak nije klonuo duhom, vjerujući da će mu pomoći.

"Nadajući se da ovo neće biti pravilo, ali i da ovakvih slučajeva više neće biti, ja ću zamoliti odbornike da se dogovorimo da pomognemo gospodinu Ćuriću onoliko koliko se može, a na to nas, uostalom, obavezuje i osnovna, ljudska, građanska solidarnost", kazao je, potom načelnik opštine dr Dobroslav Ćuk, sa kojim su se na kraju sjednice odbornici jednoglasno složili da mu se, u granicama mogućnosti opštine, dodijeli pomoć.

Ono što je, ipak, izazvalo najveću pažnju odbornika, bio je Ivještaj Odbora Skupštine opštine Trebinje za kontrolu primjene kriterija i namjenskog korištenja sredstava kredita od hidroakumulacijskih naknada.

S tim u vezi je odlučeno da Opština Trebinje, odnosno, načelnik opštine Dobroslav Ćuk, formira stručnu komisiju koja će do narednog skupštinskog zasjedanja predložiti novu odluku o korištenju kreditnih sredstava, koja se dobijaju od naknada za potopljeno zemljište od Hidroelektrana na Trebišnjici.

Nakon sagledavanja stanja na terenu, Odbor za kontrolu i praćenje namjenskog korištenja sredstava kredita koji se dodjeljuju od naknada za hidroakumulacije, izrazio je svoje viđenje provođenja dosadašnje odluke, prema kome dodjela kredita nije dala očekivane efekte, dok je u mnogim slučajevima novac trošen nenamjenski.

Ono što je navedeno kao glavni problem kod dodjele ovih kredita jeste činjenica da se nije ostvario glavni cilj odluke donesene u vezi sa njihovom dodjelom, to jeste, da ljudi koji su uzimali kredite nisu zapošljavani.

"Za neke korisnike kredita koji su sredstva utrošili za podizanje farmi ili plantaža na selu, može se reći da su svoje domaćinstvo podigli na nešto veći nivo u materijalnom smislu, ali se kod većine ovih slučajeva nije ostvario cilj - zapošljavanje.

Neka lica, podižući kredite uz nedovoljno dobru procjenu i neadekvatan biznis plan, doveli su sebe u gori položaj nego što su bili prije podizanja kredita. Sada su u situaciji da ne mogu vaćati kredit, niti su se po tom osnovu zaposlili, a ni kredit nije proizveo bilo kakve pozitivne efekte.

Jedan broj lica je, bez konsultacija sa bankom ili Kreditnim odborom, kreditna sredstva utrošio mimo biznis plana, u neke druge svrhe, ali u okviru djelatnosti koje se kreditiraju", stoji u Izvještaju Odbora za praćenje utroška ovih kredita.

Odbor je izvršio kontrolu oko 40 korisnika kredita, dok, kako kažu, desetak njih nisu uspjeli ni pronaći, niti stupiti u kontakt.

Prema riječima odornika Duška Kolaka, koji je i predsjednik pomenutog odbora, veliki broj kredita još nije kontrolisan, ali se pretpostavlja da ni kod njih stanje neće biti bitno drugačije od ovih do sada kontrolisanih.

On je kazao da su postignuti efekti daleko ispod očekivanih, a da se procjenjuje da je broj stvarno zaposlenih lica na ovaj način ispod 10%, odnosno, da nema mnogo onih koji uplaćuju doprinose.

Odbornik SNSD-a Zdravko Butulija, koji je i na ranijim sjednicama ukazivao na nenamjenska trošenja ovih kredita, rekao je da bi postojeću odluku trebalo staviti van snage do donošenja nove, dok se Jadranka Lečić iz SDS-a zapitala kako se moglo desiti da osoba koja ne živi u Trebinju, ili uopšte ne spada u kategoriju nezaposlenih, može dobiti ovakav kredit.

Socijalista Manojlo Ćuk je na ovu temu istakao da se ne smije zaboraviti i činjenica da je veliki broj pčela onih pčelara koji su se, dobijanjem ovih sredstava tek počeli baviti pčelarstvom, uginuo i da im se u okviru nove odluke nekako trerba pomoći.

Ono što je, do donošenja nove odluke za sada izvjesno jeste činjenica da je do sada, iz prihoda ostvarenih od naknada za korištenje prirodnih resursa, od novembra 2003., kada se počela primjenjivati ova odluka, u kasu opštine Trebinje izdvojeno preko sedam miliona maraka od Hidroelektrana na Trebišnjici, ali se mali dio tih sredstava izdvojio zaista za samozapošljavanje.

Dosta pažnje na ovom zajedanju su privukle i odluke o usvajanju regulacionih planova Mokri dolovi i Gradina, koje su radili i izložili mladi stručnjaci iz "A.D. Projekta" iz Banjaluke.

SDS je takođe predlagao da se opština Trebinje obaveže da će ubuduće ovakve planove davati i na svome sajtu, kako bi se građani o svemu mogli bolje upoznati, ali ni ovaj prijedlog nije prošao, a cjelokupan regulacioni plan oba lokaliteta je usvojen.

Bez mnogo diskusije su usvojeni i program rada Civilne zaštite opštine u ovoj godini, dopunjena je i izmijenjena Odluka o mjerama zaštite od požara i Program razvoja sporta opštine Trebinje za 2008. godinu, kao i informacija o programima održanim u okviru manifestacije "Trebinjske ljetne svečanosti" u prošloj godini, gdje su po mjesecima data sva kulturna događanja u 2007. godini.

Iako su odbornici SDS-a tvrdili da je opština ionako prezadužena i bili protiv odluke o novom zaduženju, na ovoj je sjednici ipak usvojen prijedlog za kreditno zaduženje opštine Trebinje radi finansiranja izgradnje i modernizacije saobraćajnica, trotoara i trgova sa potrebnom infrastrukturom.

Usvojen je i prijedlog odluke o utvrđivanju prosječne konačne građevinske cijene metra kvadratnog korisne stambene površine na području naše opštine iz prethodne godine...

V.D.

REGULACIONI PLANOVI GRADINE I MOKRIH DOLOVA

Planovi su, kako je rečeno, osnova za utvrđivanje opšteg interesa za izgranju objekata i za izvođenje drugih radova u smislu Zakona o eksproprijaciji, a obuhvataju površinu od oko 22 hektara na Gradini i oko 25,72 hektara u Mokrim dolovima.

Prema ovoj odluci, navodno postoje i dijelovi zemljišta koji su sporni, a jedno takvo mišljenje iznio je i Božo Vlačić koji tvrdi da je na mjestu njegovog objekta parking prostor.

Iako je Srpska demokrtatska stranka, u vidu amandmana, po ovim pitanjima tražila da se odluka usvoji parcijalno, odnosno, da se usvoji onaj dio plana koji nije sporan, a drugi da se doradi, odbornici to nisu prihvatili, jer je dato objašnjenje da odluka mora da se usvoji cjelokupna ili da se odbaci.