Hrvatska Elektroprivreda
i dalje neovlaŠteno uzima
viŠak struje iz sistema HET-a
DOGOVOR ILI TUŽBA
MILORAD DODIK: S OBZIROM NA PROBLEME KOJE IMAMO SA HRVATSKOM, DUG OD 200 MILIONA KM MORAMO RJEŠAVATI DOGOVOROM.
SLOBODAN ŠARABA: BIH TREBA TUŽITI ZAPADNOG SUSJEDA ZA KRAĐU STRUJE.
JOVO MARIĆ: MI TO NE SMATRAMO DUGOM, NEGO ZAOSTALOM OBAVEZOM, KOJU ĆE, NADAMO SE, HRVATI IZMIRITI KROZ ZAJEDNIČKE PROJEKTE.
Već 15-u godinu Elektroprivreda Hrvatske neovlašteno uzima više električne energije, nego što je odlučeno dogovorom, odnosno umjesto 78:22 odsto u korist Hidroelektrana na Trebišnjici, oni su taj odnos pomjerili na 50:50 odsto i taj problem je sa nivoa dvije elektroprivrede (konačno!!) dospio na državni nivo.
Tako je premijer Srpske Milorad Dodik nedavno izjavio da se problem hrvatskog duga, koji je narastao na oko 200 milina KM, mora rješavati dogovorom.
- Za pokretanje sudskog spora nikada nije kasno, ali s obzirom da sa Republikom Hrvatskom moramo riješiti problem plovnosti rijeke Save, te da imamo dodirnih tačaka oko autocesta, imovinskih odnosa, odnosno izgradnje hidroelektrane "Dubrovnik II", problem duga moramo riješiti dogovorom -napomenuo je Dodik.
Sa druge strane, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Slobodan Šaraba je od Vijeća ministara BiH zatražio da se, po hitnom postupku, riješi ovo pitanje putem Međudržavng vijeća dvije zemlje.
- Ako Vijeće ministara BiH, u saradnji sa Vladom Hrvatske, najkasnije do kraja godine ne otpočne, a do sredine naredne ne riješi pitanje raspodjele električne energije na sistemu Hidroelektrana na Trebišnjici - prema ranijem sporazumu između dvije zemlje, naša država treba tužiti zapadnog susjeda - izjavio je Šaraba za sarajevsko "Oslobođenje".
Prema njegovim riječima, u proteklih 15 godina, privreda BiH pretrpjela je štete od čak 200 miliona maraka, te da BiH pripada veliki dio te energije, pa se dalji gubici ne mogu tolerisati.
- Sada je na potezu Vijeće ministara BiH, koje ovo pitanje mora hitno riješiti, jer se direktne štete ne pričinjavaju samo elektroenergetskom sektoru RS, već privrednim kapacitetima cijele države. Radi se o državnom pitanju i ono mora biti posmatrano i rijšeno kao takvo - prenose federalni mediji Šarabine riječi.
U sjedištu Elektroprivrede RS u Trebinju na ovo ističu da su, na neki način, bili primorani da rade po hrvatskom diktatu, da ne bi prosipali vodu, dok ne dođe do regulisanja tih odnosa. Aleternativa toj stepneici je Bokokotorski zaliv, tj, mogućnosti usmjeravanja vode u Crnu Goru, jer su vode Trebišnjice višenamjesnke, kao pitka voda, tehnička voda i drugo. .
- Šteta po tom osnovu nanesena RS je velika, ali to ne smatramo štetom, nego zaostalom obavezom koju ćemo, nadam se, brzo regulisati - pojašnjava Jovo Marić, izvršni direktor za tehničke poslove Elektroprivrede RS i izražava nadu da su na putu da sa EP Hrvatske razjasne te probleme, jer je RS oštećena za oko tri milijarade i 300 miliona kilovat časova za ovaj period od 1993. godine.
- Ovaj problem nadamo se da ćemo premostiti putem nove faze izgradnje HE "Dubrovnik II", čime bismo dobili godišnje oko 320 miliona kilovat-sati nove električne energije i veliko povećanje "vršne energije" za 30 odsto, koja je mnogo skuplja na tržištu - nastavlja on.
Izvršni direktor ERS za tehničke poslove, dalje navodi, da je sa hrvatskom stranom nakon rata razgovarano desetine puta. Bezuspješno!
- Imali smo alternativu da prosipamo vodu, ali nismo mogli da radimo u korist svoje štete, jer bi tako spriječili snabdijevanje pitkom vodom hercegnovske rivijere i jer bi to bilo besmisleno. - pojašnjava ovaj rukovodilac EPRS.
Jovo Marić ističe da treba da postoji dobra volja i da ovaj problem treba artikulisati sa nivoa država i premijera, i državnih organa, ali oni logističku podršku i stručno rješavanje ovog problema treba da donesu stručnjaci elektroprivreda RS i Hrvatske. M.B.
ZAŠTO POLA-POLA, A NE 78:22
- Prema sporazumu dvije Vlade iz 1965. godine, na osnovu učešća u izgradnji, odnosno uloženim sredstvima, dogovoreno je da se raspodjela struje u okviru sistema vrši prema omjeru 78:22 u korist BiH.
Naša zemlja je u izgradnju sistema HET uložila više od 420 miliona tadašnjih dinara, a Hrvatska oko 150 miliopa-pojašnjava ?araba.
On precizira da je 1. novembra 1993. hrvatska Elektroprivreda napravila posebno razvodno postrojenje na HE "Dubrovnik" i time se otkačila sa onog, koje je bilo u Trebinju, a koje je bilo jedinstveno za cijeli sistem. Od tada se iz HE "Dubrovnik" vrši isporuka struje samo sa jednog agregata, a drugi od 105 megavata usmjerava se isključivo za potrebe Hrvatske.
NE PLAĆA NI SRBIJA
Prošle godine poslanik u Parlamentu BiH Hadži-Jovan Mitrović je zatražio od Vijeća ministara, da u razgovorima riješi pitanje plaćanja naknade Elektroprivrede Srbije za potopljeno zemljište, zbog izgradnje HE "Zvornik".
- Naknadu za potopljeno zemljište, Srbija ne plaća od početka rata, zbog čega Zvornik i sjevernoistočna Bosna trpi ogromne štete. Sredstva, koja su dobijali na ime te naknade, trošila su se za izgradnju i obnovu, što je, otkada se ona ne uplaćuju, onemogućeno-navodi Mitrović.
Mitrović navodi da je na rješavanju ovog pitanja instistirao još dok je bio na čelu opštine Zvornik, e da je tada dopise slao Elekltroprivredi Srbije, odnosno Ministarstvu energetike i rudarstva Srbije, ali i Vladi RS, ali da, kako kaže, već 12 godina nakon rata, ni entiteti, ni država nisu zainteresovani da zaštite interese građana.
REAGOVANJE HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE
Činjenica je da HEP s Elektroprivredom Republike Srpske ima otvoreno pitanje u pogledu raspodjele električne energije iz Hidroelektrane Plat. Dakako da je stajalište HEP-a o dugu bitno drukčije od stajališta ERS, a koje je iznio premijer Republike Srpske Milorad Dodik.
Međutim, kad se govori o odnosima dviju elektroprivreda, u HEP-u smatramo da treba govoriti o svim otvorenim pitanjima istovremeno, tj. i o ulaganjima HEP-a u Rudnik i termoelektranu Gacko 1, a koja ERS u cijelosti osporava. Naime, ERS i češka tvrtka ČEZ, osnovale su radi izgradnje TE Gacko 2, tvrtku NERS u koju je ERS unijela kao svoj suvlasnički ulog i čitavu imovinu Rudnika i TE Gacko, negirajući u potpunosti na taj način vlasnički udjel HEP-a. Naime, HEP je osigurao trećinu ukupnih sredstava za izgradnju RiTE GACKO 1. (Radomir Milišić, glasnogovornik)
RADIO SLOBODNA EVROPA
Hidroelektrana Boka?
Uprkos najavama da je sastanak predstavnika vlada i elektroprivreda Crne Gore i Republike Srpske trebalo da bude svojevrsno ozvaničenje gradnje hidrocentrale Boka, koja bi koristila vodu iz Bilećkog jezera, dogovor o tom projektu još nije izvjestan.
Konačna odluka oko ovog projekta biće poznata u predstojećem periodu, ali Crna Gora je odlučna da iskoristi svoje pravo iz tog jezera, čak i u slučaju da se dogovor ne postigne, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Sastanak predstavnika vlada i elektroprivreda Crne Gore i Republike Srpske koji se prethodnih dana najavljivao skoro kao puko ozvaničenje gradnje hidrocentrale Boka odložen je zbog, navodno, tehničkih razloga.
Pored toga, pomoćnik crnogorskog ministra za ekonomski razvoj Miodrag Čanović je za naš program rekao da dogovaranje o tom projektu sa Republikom Srpskom, a vjerovatno i Hrvatskom, tek predstoji:
- Ova ideja o Boki je odavno prisutna u Crnoj Gori i mi smo u raznim varijantama to do sada prezentovali. Međutim, s obzirom da nijesmo uspjeli da se dogovorimo sa Republikom Srpskom oko zajedničkih voda dok smo bili u zajedničkoj Jugoslaviji, mi sada kao nezavisna država imamo pravo na osnovu međunarodnih ugovora, ravnopravno da podijelimo te energetske potencijale".
Postoje li neke značajne sporne tačke koje bi ipak mogle da dovedu u pitanje realizaciju čitavog projekta?
- Mora se razgovarati sa Republikom Srpskom, a i Hrvatska ima namjeru da radi Dubrovnik II. I ta ideja postoji i vjerovatno će se i o tome razgovarati. Ne mogu da vam kažem ništa. Vidjećemo stav. Do sada je bio negativan.
Ovim projektom bi se obezbijedilo da Crna Gora počne da koristi vodu iz Bilećkog jezera čijih se 40% površine, odnosno 30% zapremine, nalazi na području nikšićne opštine. Projektom je predviđeno da se voda iz jezera cijevima sprovede do zaleđa bokokotorskog grada Risna gdje bi bila instalirana podzemna elektrana. Izgradnja bi trajala 5 godina, koštala bi oko 250 miliona eura, a proizvodila bi 1,3 milijardi knj/h električne energije. Uz dodatno ulaganje od oko 45 miliona eura riješio bi se problem vodosnabdijevanja Boke Kotorske i primorja uz mogućnost izvoza vode. Ipak, najvažnije je što bi realizacija ovog projekta za Crnu Goru praktično značila eliminisanje problema manjka struje. Crna Gora je decenijama pokušavala da realizuje ovaj projekat, ali bez uspjeha. Sticanjem nezavisnosti okolnosti su se promijenile i Crna Gora će pokušati da se dogovori sa susjedima. šta ako dogovor izostane?
- Dogovorićemo se ako budemo mogli. Ako ne budemo, mi imamo pravo da koristimo našu vodu na našoj teritoriji. Vidjećemo koja će odluka da se donese".
Ekološki sektor koji je do sada vrlo aktivno pratio i oštro kritikovao aktivnosti države u vezi gradnje novih postrojenja za proizvodnju struje sada reaguje pozitivno, ali sa izvjesnom dozom rezerve uslijed nedostatka detaljnijih podataka. Aleksandar Drljević, direktor Zelenih Crne Gore smatra da se projekat hidrocentrale Boka, prema za sada raspoloživim informacijama, može ocijeniti kao prihvatljiv:
- U postavci stvari kakve su sad u Crnoj Gori, u nedostatku energije, od svih ponuđenih moguće je rješenje da bi baš ovo imalo najmanje negativnog uticaja, ali za sada imamo samo informacije koje su iz medija, tako da bi se u zauzimanju nekog konačnog stava da li ima negativnog uticaja ili ne trebalo pozabaviti detaljnije samom studijom uticaja tog objekta i nekim tehničkim detaljima u vezi sa tim projektom. Generalno je to sigurno projekat koji ima najmanje negativnog uticaja na životnu sredinu, barem prema ovim podacima kojima za sada raspolažemo".
Esad Krcić