3. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA
"MEDITERANSKI DANI - TREBINJE 2008."
DOGODINE NOVE MOGUĆNOSTI
PLESOM, PJESMOM I DEFILEOM MAŽORETKI, ONAKO KAKO JE I POČEO, U TREBINJU JE I ZAVRŠEN TREĆI MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, UGOSTITELJSTVA I TRGOVINE "MEDITERANSKI DANI - TREBINJE 2008.". ONO ŠTO JE NAJVAŽNIJE JE DA JE OCIJENJEN BOLJIM OD PRETHODNA DVA.
|
|
| Pobjednici na sajmu Mediteranski dani |
"Na prvi pogled, ovaj Sajam je ostavio utisak kao i prethodna dva, odnosno, pedesetak izlagača nisu napravili iskorak u kvantitetu, jer je i prethodnih godina bilo otprilike toliko štandova, ali kvalitetom je bio daleko bolji, tim prije što smo ovoga puta imali izlagače, moglo bi se tako reći, iz svih krajeva svijeta", ovako je komentarisala Treći međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i trgovine "Mediteranski dani - Trebinje 2008." organizator ove manifestacije Ljiljana Čičković, direktor preduzeća Sajamski grad d.o.o.
Sajam koji je okupio izlagače iz Bosne i Hercegovine i okruženja, te firme iz Rusije i Francuske, odvijao se pod pokroviteljstvom opštine Trebinje i uz pomoć Ministarstva trgovine i turizma, kao i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi RS, bolji je, kako kaže Čičkovićeva, od prethodnih i zbog toga što je, pored bogate i raznovrsne izlagačke ponude, te bogatog kulturno-zabavnog pratećeg programa, a naročito zbog činjenice što su se, paralelno sa Sajmom, odvijale i dvije konferencije, na kojima se razgovaralo o turističkim potencijalima i mogućnostima.
"Imali smo dvije međunarodne konferencije koje su bile plodonosne za same učesnike, što je i bio naš cilj, odnosno, konferenciju o receptivnom turizmu i konferenciju o investicionim mogućnostima", objasnila je Čičkovićeva.
Na prvoj su konferenciji prezentovane turističke ponude na bazi gotovih paket aranžmana, klasifikovanih prema različitim kategorijama turizma, vjerskog, sportskog, zimskog, ljetnjeg, kulturnoistorijskog isl., gdje se naročito govorilo o naporima turističkih radnika u razvoju, odnosno, o počecima rada na avanturističkom i seoskom turizmu naše republike, kao i o vjerskom turizmu, u vezi kojeg je jerej Dražen Tupanjanin iznio stav naše Eparahije o njenom maksimalnom doprinosu u ovom projektu.
Na konferenciji je prezentovan i dokumentarni film pod nazivom "Hercegovina - zemlja otvorenih vrata" u produkciji "Sajamskog grada d.o.o.", a druga tematska cjelina, koja se realizovala u suorganizaciji sa Republičkom agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, odnosila se na realizaciju investicionih planova u pravcu razvoja turizma u RS.
PRIJEDLOZI ZA SAJAM NA OTVORENOM
O Sajmu koji je otvorio član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, a posjetili ga prestavnici 9 evropskih ambasada, što zasigurno zavređuje pažnju, Čičkovićeva kaže da on rješava i najveći problem u rušenju barijera kada je razvoj turizma na ovim prostorima u pitanju, odnosno, ne među insitucijama, nego među samim privrednicima, ugostiteljima, agencijama koje ovaj sajam sada, ipak, počinju prepoznavati kao svoje vlastite mogućnosti, jer, u njihovom gradu, njima na noge, dolaze ljudi iz drugih krajeva, kako bi poboljšali svoje poslovanje.
"U ovom slučaju nije u pitanju samo zabava, već posao, pa je, konkretno na ovom Sajmu, bilo jako korisnih poslovnih susreta, od kojih će se mnogi završiti sa konkretnim ugovorima o poslu, što, naravno, i jeste bio naš krajnji cilj", kazala je Čičković.
Iako su i drugi učesnici Sajma koji su bili i na prethodna dva, isticali da je ovaj bio najbolji, odmah nakon Sajma su se, kada su utisci bili još "vrući", javljali i neki zanimljivi prijedlozi o tome kako bi se on moga još više unaprijediti, a među njima je, svakako, najzanimljiviji onaj koji je dao Mladen Tadić iz prijedorskog hotela "Monument", istakavši da bi iduće ovakvo okupljanje moglo biti i na otvorenom.
"S obzirom da sam ja prvi put u Trebinju, zadivljen sam njegovom ljepotom, pa mi je odmah palo na pamet da je Sajam mogao biti na otvorenom, tim prije što je ovdje većina dana lijepa i topla.
Možda bi već idući mogao da se odvija u Starom gradu, a da alternativa, ukoliko bude kiša, kao što je ovaj Sajam bio kišovit, bude ova Sportska dvorana. Jer, Stari grad je, ipak centar grada, a opet je ambijentalan.
Ja lično nisam bio ni na jednom sajmu na otvorenom, ali sam mnogo pozitivnih stvari i dobrih impresija čuo o sajmovima pod vedrim nebom, kojima su prisustvovale moje kolege, poput Engleske, gdje se ovakve manifestacije odvijaju upravo u starim ambijentima na otvorenom", objasnio je Tadić.
Kada bi se u ambijentalnoj cjelini Starog grada ili bilo koga drugog mjesta u gradu, adaptiranog u svrhu ovakve menifestacije, postavili kameni kreveti i stan za tkanje ćilima, torbi, serdžada, to nimalo ne bi bilo neobično.
Takav jedan ambijent imalo
je ove godine na Sajmu "Kolo srpskih sestara", čiji štand je bio izuzetno posjećen, iako nije sadržao ni pršut, ni kajma, ni ribu, ni cicvaru, već samo jedan stan, za kojim je sva tri dana Sajma tkala naša sugrađanka Milena Peško, koja, kako kaže, tka otkako zna za sebe, a u samom Kolu srpskih sestara, gdje su, osim nje, još dvije tkalje, šesnaest godina.
"Iako smo učestvovali i na prva dva, na ovom Sajmu smo prošli najbolje, jer smo dobili dosta narudžbi, najviše iz jednog motela u Doboju, za koji su naručene tkanice, torbice i slično. Još kada su na našim mladim momcima i djevojkama iz KUD-a "Alat" vidjeli vez, svi su se oduševljavali", kaže Jelena Odavić, predsjednica Kola, kroz koje je, dodaje ona, prošlo oko 400 žena i djevojaka, obučavajući se u vezenju i tkanju.
Vaso Masleša, dugogodišnji član, a sada jedan od rukovodilaca KUD-a "Alat", čiji su štand, preko puta "Kola", osim mladića i djevojaka u narodnim nošnjama ukrašavali i njihovi pehari i diplome, kaže da su za etno nasljeđe ovog kraja zainteresovani iz svih krajeva svijeta, te da su nezibježan dio te tradicije i narodne igre Hercegovine i svih naših krajeva.
"Nije tako davno bilo kada su pred našim ugostiteljskim objektima najviše pažnje stranih izletnika, mahom iz Dubrovnika, privlačili nastupi KUD-a "Alat", tako da smo i mi, po narudžbi, odlazili nastupati u Dubrovnik ili Herceg Novi. Dakle, velika šansa ovog nevidljivog izvoza, odnosno, trebnjiskog turizma, leži i u njegovanju narodne igre i pjesme, zbog čega smo mi ovdje da se predstavimo", dodaje Masleša.
TURISTIČKA RUTA OD TVRDOŠA DO CRKVINE
Dražen Milić, budući akademski slikar iz Trebinja, vlasnik mini galerije u Starom gradu, pored tkanica i šarenica, imao je na Sajmu najljepše suvenire grada na Trebišnjici, od Crkvine, do Tvrdoša, od Starog grada, do starog Klobuka, ali je sve to, zaključuje ovaj mladić, turisti potrebno i uživo pokazati, a da mu, pri tome, bude zbavno i ugodno.
"Evo, ova francuska firma ima idealno rješenje za povezivanje svih naših znamenitih mjesta", pakazuje nam Milić štand francuske firme "Stil" koja se bavi prizvodnjom turističkih vozova.
Gospodin Žan Filip Biron je iz Pariza na ovom Sajmu bio predstavnik dvije firme, od kojih se jedna bavi popločavanjem i uređenjem puteva i aleja ukrasnim ciglama, a druga proizvodnjom turističkih vozova, kaže da već godinama dolazi na ove naše prostore, pa se tako obreo i u Trebinju, gdje će, kako nam je rekao, pokušati da ostvari neke poslovne kontakte.
"Ova organizacija mi je omogućila da uspostavim brojne kontakte, a da bi se konkretizovali mora se više diskutovati", rekao je gospodin Bižon.
Prije početka Sajma je, objašnjava, obišao Trebinje i ustanovio veoma dobru rutu kojom bi jedan turistički voz mogao da se kreće i objedini sve znamenitosti starog, pa čak i novog Trebinja.
"Taj put bi mogao da polazi sa Crkvine, da se spusti do Starog grada, odakle bi jedno određeno vrijeme pratio rijeku, i da dođe do manastira Tvrdoš, gdje bi se, osim razgledanja mjesta, moglo probati vino koje je, usput budi rečeno, odlično. Odatle bi se voz mogao popeti na staru cestu i, preko naselja Zasad i Mostaći, vratiti se u grad.
Lokalne vlasti, turistički radnici, odnosno, svi oni koji mogu biti zainteresovani za ovakav jedan projekat, osim što znaju da je u pitanju krupan poduhvat, moraju znati gdje bi se još taj voz mogao zaustavljati i, naravno, proširiti svoju rutu. To, svakako, moraju biti frekventna turistička mjesta, gdje će ljudi moći nešto da vide, ali i da kupe.
Ja mogu dati savjet i prijedlog, ali, građani ovog grada treba da odluče i da za to apliciraju", objasnio nam je Bižon.
On kaže da, ako je dobro isplanirano kuda taj voz treba da ide, onda tu ne igra ulogu cijena voza, jer on će zasigurno donositi svoj profit i veliku zaradu ovome gradu, jer, najprije, ovo će biti jedna turistička atrakcija koja će privući turiste, a, osim toga, dodaje on, voz se može koristiti i u druge svrhe.
"Ovdje je veliki broj sunčanih dana, pa se i voz dobar dio godine može koristiti u turističke svrhe, a van sezone u komercijalne svrhe, odnosno, da se koristi poput autobusa za gradsku vožnju", objasnio je.
Francuska ekipa na ovom Sajmu izrazila je mišljenje da odmah nakon Sajma treba razgovarati o tome šta je bilo i te informacije prenijeti gostima koji su bili ovdje, ali i onima koji žele da dođu ovdje.
U svakom slučaju, i posjetioci i učesnici razmišljaju isto - da Sajam ide nabolje, a to je pokazao i za mnoge najatraktivniji dio manifestacije "Gastro šou", na kome je najviše nagrada osvojilo gatačko preduzeće "Ugostiteljstvo i turizam a.d.", a čiji su domaći specijaliteti, odnosno, domaći kajmak i sir, podrobac, jagnjeće pečenje ispod sača, cicvaru sa medom, salatu od luka, mladog kajmaka i srijemuše, te pite od loja i srijemuše, kao i proju, sarajevski i beogradski eksperti za jela, koji su bili u žiriju Sajma, ocijenili izvanrednim, a gastro šou još boljim.
"Sve ovo je ponos kuhinje gatačkih motela i hotelom, čiji su najčešći gosti ljudi iz Srbije i centralne Bosne, koji su, doduše, imali problem sa putnom komunikacijom preko Čemerna, ali će, evo, uskoro i ona početi da se rješava", reče nam na kraju Milorad Okiljević, direktor preduzeća "Ugostiteljstvo i turizam a.d." iz Gacka.
Pored gatačkog "Ugostiteljstva i turizma a.d.", prvu nagradu je osvojio i Restoran "Šoja" iz Zvornika za najbolja jela, dok su najbolje uređenim i najposjećenijim štandovima, pored gatačkog, proglašeni "Žućanica Fest" iz Tivta i Restoran "Šoja" iz Zvornika...
VESNA DUKA