Tema broja/Glasa Trebinja <971>  <26. april> 2008.
 

TURISTIČKE MOGUĆNOSTI
JADRANSKOG ZALEĐA
 

kako ispriČati priČu

Konferencija na temu turističkih mogućnosti jadranskog zaleđa održana je pod motom koji glasi: “Onaj ko posjeduje staru baštinu, koja je ostala od predaka, mora je obrađivati i uživati i od nje živjeti. A nije časno da je potrati i potroši bez velike nevolje, već  kako nalaže stari zakon i običaj, da je ondje ostavi gdje je i našao“ Poljički statut,  1440.
 

Gordana Radovanović prezentira mogućnosti razvoja ruralnog turizma u Popovom Polju

Cilj mostarske konferencije o mogućnostima razvoja turizma u jadranskom zaleđu bio je (citiramo organizatore):    valorizacija i zaštita nesumnjivih turističkih potencijala ove regije   te stvaranje integralnog turističkog proizvoda. Ovako markiran cilj doveo je i domaće, ali  i   stručnjake iz Hrvatske, Slovenije,  Italije,  Mađarske, Crne Gore, Srbije. Zaleđe je, inače, definisano u svom logičnom geografskom okviru na području od Trebinja do Bihaća...

"Jadransko zaleđe gledano s bosanskohercegovačke strane, je prostor  koji ima iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni potencijal, što je dragocjena ostavština koja se mora očuvati i zaštititi. Riječ je o području koje karakterizira raznovrsnost prirodnih pogodnosti, povijesne i kulturne baštine, i koje upravo na tim temeljima može izgraditi prepoznatljiv turistički proizvod odnosno razvijati ruralni turizam... Područje našeg interesa i razvojna  šansa regije jadranskog zaleđa je ruralni turizam koji u sebe uključuje i turizam na seljačkim gospodarstvima, lovni, ribolovni, ekoturizam, sportsko-rekreacijski, edukacijski, avanturistički, kamping turizam, gastronomski i enogastronomski, turizam zaštićenih dijelova prirode, kulturni  i naravno vjerski turizam - rekao je Ministar turizma FBiH Nevenko Herceg.

Herceg je, takođe, podsjetio da evropska politika, čijoj zajednici težimo, u  zagovara regionalni koncept povezivanja i privrednog razvoja...

"Multilateralna suradnja uz uvažavanje pluralizma interesa pravi je put ka konkurentnosti našeg gospodarstva... Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost pojedinačnih sadržaja svakog od ovih područja moguće je pretočiti u atraktivne turističke sadržaje koji se međusobno nadopunjuju u zajednički doprinose prepoznavanju regije Jadrana i jadranskog zaleđa kao kvalitetne, integralne i poželjne turističke destinacije".

Cordula Wohlmuther, zamjenice predsjednika Svjetske turističke organizacije za Evropu, iznijela je svoje duboko uvjerenje da će ova konferencija biti prekretnica, ne samo u razvoju turizma regije jadranskoga zaleđa, nego i u našim odnosima sa Svjetskom   turističkom organizacijom.

Gospođa Wohlmuther je informisala da se  mediteranske zemlje sve više orijentišu  na razvoj zaleđa kako bi dovele što više turista na more.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske  Branko Grgić  istakao je da je  trend u svijetu da se turistička ponuda jedne zemlje oslanja na turističku ponudu druge zemlje te da Hrvatska i BiH imaju šanse zajednički razvijati turističke programe.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Qubo Jurčić podvukao je značaj  zajedničkog nastupa Hrvatske i BiH u turističkim ponudama jer za turiste, posebno iz dalekih zemalja, ovo  je  destinacija sredozemlja a ne zemlje pojedinačno.

Dr Dora Smolčić Jurdana je naglasila  da   upoznavanje različitih kultura  budi sve više interesa  turista.

- Neposredno vezano uz ponudu kulturnih sadržaja u okviru turističkog proizvoda destinacije, treba napomenuti i  značaj vjere kao pokretača čovjeka još od najdavnijih vremena. Kulturni turizam i vjerski turizam u stvarnosti  se često prožimaju. Svjetska turistička organizacija je procijenila da se oko 37% svih  turističkih putovanja odnosi na kulturni turizam i da se tržište povećava  po stopi  od 15% godišnje.

Za vjerski turizam tipična je diferencijacija između dvije ciljne grupe turista. Jedni su vjernici koji putuju inspirisani istinskim vjerskim motivima, a druga je grupa turisti koji putuju iz želje za upoznavanjem vjerskih centara kao sastavnoga dijela svoje opšte kulture.

Dr Božo Skoko je istakao da je svijet danas jedno tržište, pa se svaki grad i svaka regija moraju takmičiti  sa svim ostalim za svoj udio u svjetskom turističkom, potrošačkom ili ulagačkom kolaču.  Posljednjih decenija imidž je stekao nadmoć nad činjenicama i realnošću pa ljudi odlučuju sve više na temelju dojma... U svemu tome čarobna riječ je brendiranje, riječ koja u sebi spaja mnogobrojne promotivne tehnike  ali i razumijevanje identiteta.

- Gradovi i regije moraju postati svjesne svoga zahtjevnog okruženja - poručio je Skoko - te jasno definisati ko su i što žele, što mogu ponuditi svijetu,  zbog čega bi nekome bile važno i zašto bi ih se posjećivalo...

Svak ko želi dio turističkog kolača  mora pronaći način kako će privući pažnju drugih, kako im ispričati priču o sebi...

O potrebi da se dođe do priče, koju ima svako, i najmanje, pa možda prividno i najnezanimljivije mjesto, govorila je   i   Pave Župan Rusković, podvlačeći da je zaleđe potrebno obali kako bi privuklo goste tokom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima...

Kako tržište uvijek traži isto ili više za manje novca, kako se posljednjih godina putuje 5-8 puta godišnje a ostaje 3-4 dana, kako su u turizmu Hrvatske potrebni manji brojevi i kvalitetniji gosti - a da ti koji dođu  ne bi osjetio dosadu - potrebno se okrenuti zaleđu, autentičnom, izvornom, a za to su potrebne agencije koje su u stanju da kreiraju jedan takav turistički proizvod....

Svi eksperti u prvi plan su stavili regionalnu saradnju (obala-zaleđe), ali nije bilo ciljanih studija niti referata vezanih za metodologiju te saradnje.

Govoreći o ruralnom turizmu Istre, Robert Bačac je iznio niz dragocjenih iskustava. Govorio je o slonj foof patentu (proizvedeno u Istri, prodano u Istri, konzumirano u Istri)...

- Mi ruralni turizam u Istri nismo razvijali na temelju izleta, kao dopunu obalnom turizmu. Naš ruralni turizam u unutrašnjosti razvijao se nezavisno, paralelno. Turizam   smo   shvatili kao mogućnost da razvijemo unutrašnjost Istre.

Rezime je, dakle, slijedeći...

- Ne kopirati nikog, kopiranjem se ništa ne može postići, kopiranje vodi u ćorsokak. U modi je - kako reče Božo Skoko - izvorno, drugačije, neviđeno...

Kako prići takvom poslu, od čega početi?

Sa klasične promocije (reklame) preći na tzv. upravljanje identitetom jer...

- Mnoga mjesta, gradovi, regije ili države razvijaju opsežne programe kako bi se diferencirale jedne od drugih te naglasile svoju jedinstvenost na današnjem visoko konkurentnom tržištu, s ciljem privlačenja turista ali i zbog podizanja vlastitog samopouzdanja i samopoštovanja - podebljao je Skoko.

U ovakvoj situaciji, nema predodređenih i nema onih bez šanse, a kako nema ni jednog jedinog sela koje nema svoju priču, tako nema ni jedne tačke na zemlji koja je turistički nezanimljiva.

N.M.

Božo Skoko:

SJETITIMO SE ZABORAVLJENOG

- Razvojem svake pojedine djelatnosti u svrhu turizma otvaraju se nove mogućnosti obogaćenja ponude, a tu spada i razvoj zaboravljenih kultura, lokalnih običaja, odnosno svega što može biti povezano sa turizmom  i od čije se zarade može dobro živjeti te dalje ulagati u muzeje, spomenike, parkove prirode, aerodrome, ceste i svu potrebnu infrastrukturu. U Meksiku ljudi danas opet uče izrađivati svoje tradicionalne proizvode. Žene u srenjoj aziji tkaju sagove kakve su koristili njihovi preci, a u argentinskim pampasima okupljaju se folklorne grupe kako bi turistima pokazale svoje drevne plesove. Ribari u Maleziji, koji su s vremenom preselili u grad, ponovo se vraćaju u ruralna područja kako bi turistima pokazali tradicionalne načine ribarenja te lokalne restorane i resorte oprskbili ribom.

- Turizam može biti pokretačka snaga i u BiH, koja će pridonijeti očuvanju identiteta, jačanjy zaposlenosti i povećanju zarade. Takođe, može biti jamac mirai tolerancije. Do 2020. godine, um odnosu na 205. godinu, broj turističkih putovanja će se udvostručiti. Stručnjaci redviđaju da će se u druge zemlje uputiti čak 1,6 milijarde ljudi. ako im pružimo dobar razlog, dio njih svoje novce može ostaviti i ovdje.

podruČje gdje se nebo spaja sa zemljom

Na konferenciji i turističkim mogućnostima jadranskog zaleđa, svi su se složili da je ipak spekulacija važnija od činjenica, da je u oblikovanju turističkog proizvoda ipak najvažnije kako ćemo gostima ispričati našu priču.

Organizator se držao tog rezona, i Jadransko zaleđe predstavio kao područje gdje se spoja nebo sa zemljaom...

- Bogomdane prirodne ljepote, bogata viševjekovna istorija i tradicija. To je područje Jadranskoga zaleđa koje plijeni i ne ostavlja ravnodušnim nikoga. Od Une do Trebinja pejzaž je, što je omeđen kamenom, koji u spoju s bisernim rijekama stvara sliku zemaljskog raja. Na najjužnijem dijelu ove regije smjestila se Vjetrenica koju zbog svoje grandioznosti zovu i pogledom u dušu zemlje. Trebinje se smjestilo na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od mora je udaljeno pola sata vožnje. Malo ko se nije zadivio ljepotom Trebinja. Hutovo blato je najveće prirodno stanište ptica močvarica i drugih životinjskih vrsta u ovom dijelu Evrope i predstavlja jedinstvenu oazu u surovom i škrtom kršu Hercegovine. I rijeka Trebižat čini iznimku te stvara čudesni vodopad Kravice. Hercegovina je zemlja sunca i kamena. U takvom ambijentu jedan od najprepoznatljivih detalja su vinogradi. Od kamene pustinje brojni lokaliteti su pretvoreni u oazu obilja i ljepote. Mjesto molitve, mira i ljubavi je Međugorje. Ovo mjesto jedno je od najposjećenijih svjetskih kršćanskih destinacija. Prepoznatljivi simbol grada na Neretvi je njegov kameni luk zbog kojega je Mostar na UNESCO-voj listi. Neretva je svojom snagom uspjela svladati moćne planinske džinove i doći do vječnog cilja - mora. Ovu snagu iskoristili su rafteri za nesvakidašnji doživljaj. Kupres i Blidinje dva su zimska top odredišta za kojima jednako 'luduju' Hercegovci i Dalmatinci. Najveća vodena akumulacija u ovome dijelu Evrope je Buško blato koje raspolaže bogatstvom i raznovrsnošću ribljeg fonda. Danas je rijeka Una dio velikog blaga prirodnog naslijeđa BiH, mjesto bogatog turističkog prometa čija je regata postala međunarodna tradicionalna turističko-sportsko-kulturna manifestacija.

zakljuČci Konferencije

Nakon cjelodnevnoga rada u tri plenarne sesije, učesnici  Međunarodne konferencije Turističke mogućnosti Jadranskog zaleđa, Mostar 2008, postigli su konsenzus oko temeljnih pitanja mogućnosti aktiviranja i održivog iskorištavanja turističkih potencijala regije jadranskog zaleđa.

Mišljenja su da Jadransko zaleđe predstavlja neiscrpan potencijal kojem treba posvetiti posebnu pažnju. Taj se potencijal, prije svega - očuvano prirodno, kulturno-istorijsko i tradicijsko naslijeđe - mora pravilno   valorizirati čime  bi se omogućilo stvaranje prepoznatljivog identiteta turističke ponude i stvaranje novih vrijednosti na ruralnim područjima.

Uglavnom, taj atraktivni turistički potencijali Jadranskoga zaleđa može poslužiti kao temelj za ostvarenje održivoga razvoja    ruralnih područja i očuvanje lokalnoga identiteta, ali i za očuvanje tradicije i običaja, aktivnu  zaštitu okoliša i prirode, te  jačanje autohtone, tradicionalne i ekološke proizvodnje.

UČesnici mostarske konferencije o turizmu smatraju važnim pokrenuti aktivnosti na razvoju ruralnog turizma, koji u sebe uključuje: gastronomski i enogastronomski, turizam zaštićenih dijelova prirode, kulturni turizam, vjerski, speleološki, turizam na seljačkim imanjima, lovni, ribolovni, ekoturizam, zdravstveni, sportsko-rekreacijski, rezidencijalni (kuće za odmor), edukacijski, zavičajni, nostalgični, avanturistički, tranzitni, kamping turizam, kontinentalni nautički turizam i ostale posebne oblike turizma.

Sve se to može postići na način da se prioritetno pokrene formiranje Povjerenstva za razvoj turizma u Jadranskom zaleđu na nivou Bosne i Hercegovine koje bi koordiniralo saradnju s međunarodnim, regionalnim i lokalnim institucijama. Takođe, nužno je prepoznati potencijale Jadranskoga zaleđa u Strategiji razvoja turizma Federacije i Bosne i Hercegovine 2008 - 2018. ali i usmjeriti  daljnji razvoj Jadranskoga zaleđa s ciljem formiranja i brendiranja prepoznatljivih turističkih destinacija te proizvoda i usluga.

U razvoju ruralnoga turizma može pomoći i kreiranje edukativnih  procesa  s    ciljem poboljšanja ugostiteljskih i turističkih usluga u turizmu i to obaveznom edukacijom vlasnika i budućih vlasnika turističkih seljačkih domaćinstava, zatim edukacijom   edukatora, formiranjem sistema trenera ruralnog turizma, poticanjem edukativnih procesa u obrazovnim institucijama (strukovne škole, visoko obrazovne institucije) a u pogledu očuvanja i revitalizacije tradicijske graditeljske  baštine i primjerene izgradnje novih struktura na ruralnim područjima te ostalih programa i projekata.

UČesnici skupa mišljenja su da  je  potrebno  omogućiti pravednu i ravnopravnu promociju ruralnog turizma na svim nivoima putem turističkih zajednica i ostalih institucija i organizacija, odnosno  uključivanje ruralnog turizma kao turističkog proizvoda u promociji BiH i njezinih regija kao turističke destinacije na međunarodnim tržištima.

U tom kontekstu, potrebno je osmisliti i realizovati marketinški program ruralnog turizma koji će uključivati sve primjenjive marketinške alate  s  posebnim naglaskom    na  odnose s javnošću i komuniciranje s medijima.

Na kraju je istaknuto   kako nužno treba potaknuti jaču saradnju svih relevantnih institucija (državna uprava, područna i lokalna samouprava, sistem turističkih zajednica, razvojne agencije, naučne i stručne institucije, strukovna i ostala udruženja) s ciljem zajedničkog djelovanja na razvoju ruralnog turizma kao i saradnju turističkih seljačkih gospodarstava i ostalih preduzetnika u ruralnom turizmu. To se može postići osnaživanjem postojećih i formiranjem novih udruženja i zadruga.