Osvrt
PAUNČE NIJE NIKAKAV MONSTRUM
JEDAN MALO VEĆI LEPTIR RASPALIO MAŠTU, IAKO JE O NJEMU VEĆ DOSTA TOGA NAPISANO?!
Ne
prođe mnogo vremena, a neki naš sugrađanin javi nam se sa
pričom kako je primijetio neku životinju koje do sada navodno nije bilo u našim
krajevima. Tako, javljale su se zmije, koje su “stigle” sa međunarodnim snagama,
ili neka druga čudna bića (specijalne vrste vukova, mungosa, zelembaća i sl.)
Nedavno, javila se i priča o neobičnim gigantskim leptirovima, koji se javljaju samo noću, a do sada ih niko nije viđao po Hercegovini.
Do Tihomira Kijca (Muzej Hercegovine) nedavno je stigao jedan takav leptir, koji i svojim dimenzijama, navodno, skreće pažnju na “sigurnu“ činjenicu da nešto nije u redu, i da se nešto u prirodi poremetilo.
Kako Kijac kaže, riječ je po poznatoj vrsti leptira koja kod nas nije od juče i nema nikakve veze sa međunarodnom politikom, pogotovo ne sa stranim trupama u Hercegovini.
- Riječ je običnom noćnom leptiru. Zove se veliko noćno paunče (Saturnia pyri). Na krilima ima tačke u obliku oka, koje liče na oči sovuljage, to možda kod ljudi izaziva neke neobične emicije.
Je li u pitanju zaštitni mehanizam?
- Vjerovatno. Tim očima paunče plaši svoje prirodne neprijatelje. Po danu je miran, skrasi se negdje na tamnijem mjestu i čeka noć, kada kreće u lov. Primjerak koga sam ja pogledao nešto je veći, mada to nije nikakvo čudo, jer paunče je inače robusan leptir.
Tijelo mu je debelo i snažno. Teško za leptira. Žile u krilima pomažu mu pri zagrijavanju i hlađenju, navodi se u literaturi za ovu vrstu leptirova. Raspon krila mu je obično oko 16 cm, a dužina između 6 i 7 cm.
Kijac nam govori i o tome kako su leptiri slabo zaštićena vrsta. Nedavno, na Internetu, na jednom domaćem sajtu, pojavila se detaljana instrukcija kako hvatati i ubijati leptirove.
- Autori, tobožnji prirodnjaci, kažu da je leptire najbolje hvatati između 9:00 i 11:00 časova, kada je dan sunčan i bez vjetra. Hvataju se, piše u otvorenoj formi, mrežom u letu, dok se odmaraju na pogodnom mjestu ili hrane na cvijeću. Hvataju se naglim zamahom mreže. Kad se leptir smiri i sklopi krila, mreža se zategne i kažiprstom i palcem desne ruke se leptir stisne po grudnom dijelu i ubije. Uhvaćene leptire, prema istim autorima, možemo prebaciti u bocu za ubijanje. Moramo paziti da nam pri prebacivanju leptir ne pobjegne i ne ošteti samog sebe.
Nije riječ o lovu u naučno-istraživačke svrhe?
- Nije, to se ne naglašava. Spominje se čak i boca za omamljivanje koja se zove morilka. Morilka se "puni" etilacetatom, hloroformom ili raznim cijanidima (Ka, Ca, Na). Autori toliko poštuju ljude a ponižavaju prirodu, da neprijateljima leptirova skreću pažnju da pripaze, kako se i sami ne bi otrovali.
Da li se morilkama služe i u Hercegovini?!
- Zašto bismo mi bili izuzetak?!
Kakav odnos predlažete prema leptirovima?
- Posmatrati, uživati, i eventualno fotografisati. Zar to nije dovoljno. Nećemo valjda i od leptirova praviti beznis.
Ima li takvih ljudi kod nas?
- Ima onih koji imaju svoje zbirke. I ponose se onim što su do sada poubijali.
R.