VJERUJTE SVOJIM OČIMA			2008
VIJESTI U SLICI			Jun-jul
Maris	Kamp DB	Riblja čorba
Izložba	Slučajevi	Ruski horovi	Bebe
U FOKUSU	Fotoreportaža - Bajkeri

Tema broja/Glasa Trebinja <973>  <28. jun> 2008.

Snovi ili perspektive

HERCEGOVINA NE LEŽI
NEGO SPAVA NA NAFTI

U knjizi-bazi podataka The World Factbook 2000 Natural resources (CIA) navodi se da Bih raspollaže slijedećim resursima: ugalj, željezo, boksit, mangan, šume, bakar, hrom, olovo, cink, hidroenergetski potencijal.

Nafta se ne pominje, međutim, kako stoje stvari, ni to neće potrajati...

Podsjećamo na izjave dr Radula Popovića u našem listu, koje nedvosmisleno upućuju na postojanje nafte i/ili gasa u zoni Hercegovine, na više hiljada metara dubine.

Posljednjih dana, ova tema u središtu je pažnje. Prof Abdulah Bašić tvrdi da Hercegovina pliva na nafti, a to niko još nije spreman da koristi?

Hazim Hrvatović, direktor Geološkog instituta BiH, kaže da su britanska istraživanja bila puno konkretnija od onih Amocoa.

U Bosni, pored Orašja, eksperti britanske kompanije ECL, kao vrlo perspektivna nalazišta označIli su područje Lopara, Šamca i Tuzle (Tinja). Ovo istraživanje, koje je trajalo dvije godiine, finansirala je Svjetska banka.

Prema nalazima stručnjaka ECL u ovom dijelu Bosne naftne rezerve iznose 300 miliona barela.

Amoco je radio na području Dinarida. Kao posebno interesantan, pokazao se prostor od Drežnice do Neuma. NA ovom području postoji veliki broj naftnih indikatora (posebno pada u oči  onaj najtipičniji indikator - izbijanje bitumena na površinu zemlje; uz to na hrvatskoj strani registrovan je gas).

Prema Amocou, šta se nalazi ispod Dinarida?

Službenih informacija nema, ali Horvatović tvrdi da su mu eksperti firme Amoco  svojevremeno rekli da nisu sigurni šta se nalazi ispod Dinarida: nafta  ili gas jer  i za jendo i za drugo ima podjednak broj indikatora?

Nesporno je, međutim, da se ta nalazišta nalaze na dubini od oko  4.500 metara.

- Najpouzdanija metoda otkrivanja nafte ili plina nesumnjivo je bušenje tla. To je, doduše, i najskuplja   metoda jer se u pravilu dešava da od deset bušotina  samo jedna donese konkretan rezultat. Bušenje je vrlo skupo - prema sadašnjim cijenama svaki kilometar bušotine košta oko milion eura, što znaži da bi svaka bušotina na Dinaridima koštala oko deset miliona KM. Za temeljito i kvalitetno istraživanje cijelog područja Dinarida potrebno je obezbijediti nekoliko stotina miliona KM.

No, isplati se rizikovati jer sve upućuje na zaključak da se u  utrobi Dinarida kriju nlazišta nafte ili plina vrlo značajnog komercijalnog potencijala.

Do sada, napravljeno je 70 bušotina od kojih je svaka druga bila pozitivna. U sjevernoj Bosni, na primjer, naftni baseni javljaju se već na dubini od  600 metara.

Horvatović je uvjeren da sa istraživanjima treba početi što prije, jer vrijeme jeftine nafte daleko je iza nas.

HERCEGOVINA NA NAFTI

Prof. Bašić: Hercegovina leži na nafti kao Saudijska Arabija. Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Drežnice, Nevesinja, do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Sjeveru Albanije, stručnjaci British Petroleuma i američke istražiteljske tvrtke Amoco, smatraju prostorom s najvećim zalihama nafte u Evropi.

Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Drežnice, Nevesinja, do Neuma i dalje prema Crnoj Gori i Sjeveru Albanije, na mapi koju su napravili stručnjaci British Petroleuma i američke istražiteljske tvrtke Amoco, označen je kao prostor s najvećim zalihama nafte u Europi.

Podatak da širi prostor Hercegovine pliva na bogatom naftnom polju potvrđuje i prof. dr. Abdulah Bašić, dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, slikovitom tvrdnjom da se zalihe nafte mogu mjeriti s onima koje se nalaze, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ili Iraku.

Premda iznesene procjene zvuče kao neki vic, papiri s kojima barataju inozemni stručnjaci uvjeravaju nas da na dubini od 4.000 i 6.000 metara leži naftni rezervoar sa oko 500 milijuna tona "crnog zlata". Galopirajući rast cijena nafte i naftnih derivata natjerao je ovih dana sarajevsku tvrtku Energoinvest da kao jedan od prijeratnih istražitelja naftnih polja u BiH stari naftni projekt, koji su odrađivali zajedno s Amerikancima, opet pokušaju reaktivirati.

Naš sugovornik prof. dr. Abdulah Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, ako ne i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za projekt o kojem maštaju strani naftni divovi. Kao potvrdu svoje priče on nam je iznio podatak da su prije nekoliko mjeseci stručnjaci British Petroleuma tražili da provedu istraživanje u sjevernom dijelu Bosne, oko Posavine, na tzv. srednjem zemljanom sloju, u području gdje je nekada bilo koncentrirano Panonsko more.

Oni su, tvrdi prof. Bašić, odlučili provesti istraživanje na dubini do 4.000 metara, ali zalihe nafte u Sjevernoj Bosni, oko Tuzle, Bijeljine, Od`aka, Bosanskog šamca, manje su nego što je slučaj u Hercegovini. Naftni stručnjaci tvrde da na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 milijuna tona. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno jamčile ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije.

Naftno istraživanje u tome dijelu BiH provest će sigurno ruski stručnjaci, jer su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod  tvrdi prof. dr. Abdulah Bašić.

Procjenjuje se da će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri milijuna tona nafte. Spomenimo da BiH godišnje uvozi milijun i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije. (0.5.2008.) Pincom.info

POTPISANA IZJAVA O SARADNJI

IstraŽivanja rezervi gasa i nafte crnogorskom podmorju jedna je od najzanimljivijih tema za mnoge u Crnoj Gori. Dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje "osnovane sumnje" da nafte i gasa ima u oblasti između Ulcinja i Svetog Stefana, ali i u rejonu Prevlake, u pograničnom pojasu između Crne Gore i Hrvatske, gdje je prije tridesetak godina pronađen naftni gas. Po opštem stručnom mišljenju, nalaz naftnog   gasa   sa     sadržajem viših ugljovodoničnih komponenti bio je ohrabrujući i podsticajni element za nastavljanje istraživanja", kaže koordinator projekta ranijih istraživanja nafte i gasa na južnom Jadranu, profesor Tihomir Dragašević.

"Sumnjiv" je, smatraju geolozi, i pojas između Durmitora i Berana. Jedan od dobrih poznavalaca obe oblasti, dr Radule Popović smatra da nafte ima u ovom području i da bi istraživanje moglo biti isplativo.

"Generalno posmatrano, područje Hercegovine  i  Crne Gore omeđeno dolinom rijeke Neretve na sjeverozapadu, pravcem Skadarsko jezero - Grahovo - Popovo polje na jugozapadu, međudržavnom granicom Crne Gore i Albanije na jugoistoku i pravcem Durmitor - Lebršnik - Zelengora na sjeveroistoku, predstavlja veoma interesantno područje za istraživanje ležišta ugljovodonika", navodi Popović.

Ranije je najavljevno da će međunarodni tender za koncesije za istraživanje rezervi gasa i nafte u crnogorskom podmorju biti raspisan  u prvom kvartalu 2008. godine. Stručne ekipe grčkog Helenik petroleuma, koji je 2002. godine kupio kotorski "Jugopetrol", utvrdile su da  u južnom crnogorskom podmorju oko Ulcinja ima prirodnog gasa, ali ne i nafte.

Prema izvještaju istražitelja Helenik petroleuma, u ulcinjskom bloku, odnosno, rejonu između Svetog Stefana i granice sa Albanijom, nalazi se potencijalnih desetak nalazišta prirodnog gasa. Prema njihovoj procjeni, u podmorju južnog Jadrana ima oko sedam miliona barela rezervi nafte, a prirodnog gasa oko 15 miliona kubnih metara.

Pomoćnik ministra za ekonomski razvoj Radonja Minić rekao je ranije da su ta nalazišta pogodna za postavljanje istražne bušotine, ali da su potrebna dodatna istraživanja da bi se postavili odgovarajući objekti.

On nije mogao da precizira lokacije mogućih bušotina, navodeći da je izvještaj grčkih istražitelja nepotpun i ne omogućava da se bilo šta određenije kaže o preciznoj lokaciji.

Minić je kazao da je prvobitno bilo predviđeno da se buši do 1,6 hiljada metara, ali na osnovu elaborata Helenik petroleuma postoji mogućnost da se naprave neke pliće i jeftinije bušotine. Izvještaj Helenik petroleuma nije dao očekivane rezultate, pa je Vlada odlučila da formira posebnu komisiju koja će napraviti sveobuhvatnu analizu o svim dosadašnjim istraživanjima nafte i gasa na Crnogorskom primorju. Za dobijanje koncesija za istraživanje nalazišta nafte u crnogorskom dijelu Jadrana zainteresovane su hrvatska naftna kompanija INA, slovenački Petrol, ruski Lukoil, kao i grčki Helenik petroleum, koji je već kupio kotorsku naftnu kompaniju "Jugopetrol", a interesovanje je nedavno iskazala i kanadska naftna kompanija Bankerst Petroleum.

Bankerst Petroleum je kompanija bliska kanadskom milijarderu Piteru Manku, koji je prošle godine kupio tivastski "Arsenal" da bi gradio luku za mega jahte i luksuzno turističko naselje.

Stručnjaci Bankerst Petroleuma pronašli su naftu u Albaniji i ona se već eksploatiše. Stratešku zainteresovanost za Balkan Kanađani su saopštili prošle godine pismom  makedonskoj vladi u kome ih obavještavaju da su spremni da traže naftu u oblasti Ovčeg Polja u Makedoniji.

S.P.