Tema broja

VJERUJTE SVOJIM OČIMA			2008
VIJESTI U SLICI			Jun-jul

Maris	Kamp DB	Riblja čorba

Izložba	Slučajevi	Ruski horovi	Bebe
U FOKUSU	Fotoreportaža - Bajkeri

Tema broja/Glasa Trebinja <974> <2. avgust> 2008.

HERCEGOVAČKI PREGLED

hercegovina - definitivno u jadransko-mediteranskom okviru

Djelujući na lokalnom nivou, programi prekogranične saradnje treba da pomognu lokalnom stanovništvu sa obje strane granice da riješi pitanja od zajedničkog interesa (namjera koja, u našim uslovima, posebno favorizuje ekološke i hidroenergetske projekte?!).

Kroz proces identifikovanja a aplikacije projekata, Hercegovina, dakle, po prvi put šire, kao cjelina, otvara vrata fondovima EU, i to je danas podjednako bitno za sve koji projektuju lokalni ili regionalni razvoj.

DA HIDRO PROJEKTI u Hercegovin imaju smisla (naravno, u jednoj višoj sferi standarda kakve je propisala evropska zajednica), govore i činjenice koje su nedavno izašle pred javnost. Naime, 1,4 miliona ljudi u BiH nema tekuću vodu u svojim domaćinstvima. Približan broj kuburi sa smećem i otpadom (nema regularan način odlaganja smeća). U regionima sa plićom urbanizacijom, kakva je Hercegovina, ti su procenti još veći. Npr. na nekim seoskim područjima u Istočnoj Hercegovini ta pitanja nisu ni kandidovana.

Dalje, nižu se srodni podaci... Oko pola miliona ljudi ne zna za kanalizaciju.

Jedna trećina ruralnih domaćinstava koristi vodu iz izvora koji nisu propisno obezbijeđeni. Takođe, brojna su naselja u BiH koja nemaju regularnu električnu energiju.

Ove podatke iznijeli su stručnjaci Svjetske banke, projektujući (!?) nova institucionalna rješenja vezana za reforme lokalne samouprave ("BiH - Strategija partnerstva za zemlju za razdoblje od 2008. do 2011.").

Nabrajajući brojne negativnosti koje karakteriše postojeće funkcionisanje opštinske i gradske vlasti, kao što je, na primjer, visok stepen javne potrošnje nauštrb povećanja kvaliteta i kvantiteta javnih usluga, stručnjaci Svjetske banke procjenjuju da BiH u budućnosti ne može računati na bilo kakvu vrstu ekonomskog napretka, sve dok se ne poboljša funkcionisanje lokalne samouprave (Pincom.info).

Stručnjaci Svjetske banke kritikuju način na koji se prema opšinama i gradovima odnose više instance vlasti (županije, entiteti), kao i lošu raspodjelu prihoda od PDV-a, jer obećani novac ne stiže pravom dinamikom.

Svjetska banka upozorava na dvije pojave.

Prva...

Neujednačeni regionalni ekonomski razvoj i oslanjanje na princip podjele poreskih prihoda po mjestu porijekla rezultirali su time da su najsiromašnije regije i regije koje stagniraju ostavljene same sebi.

Druga...

Vertikalni fiskalni disbalansi daju prioritet entitetima koji prikupljaju prihode, a rade protiv vlade na državnoj razini i opšina, zbog njihovih vrlo ograničenih vlastitih prihoda koji su izvor finansiranja njihovih tekućih obaveza.

Ljudi iz Svjetske banke tvrde da BiH zbog budućnosti treba instrumente za pomaganje opštinama da povećaju efikasnost potrošnje i ispune minimalne standarde, što bi Svjetska banka kreditirala. No, treba uvesti sistem za ocjenjivanje pružanja opštinskih usluga i unaprijediti kapacitete za nadzor.

Poseban naglasak stavljen je, kako tvrde (Pincom.info), na neodrživu strukturu upravljanja BiH. Zbog toga je reforma upravljanja teška, a posvećenost reformama slaba, što je rezultiralo zaostatkom u odnosu na zemlje iz okruženja.

Iz Svjetske banke, takođe, poručuju kako kompleksna i nejasna institucionalna struktura omogućava postojanje i razvoj ušančenih interesa i neformalnih mreža vezanih za različite etničke, profesionalne i ekonomske interese (ovaj akcenat sa posebnom pažnjom vjerovatno je pročitan u cijeloj Hercegovini).

Uz ove, stižu i informacije da će se uskoro insistirati na reformi zakonskog koncepta lokalne samouprave, a u velikoj mjeri je izvjesna i funkcionalna reforma i reforma teritorijalne organizacije opština...

NOVAC ZA JADRANSKI REGION

Da li ovim počinje proces decentralizacije, odnosno da li lokalna uprava počinje da vraća nešto od svojih starih ovlašćenja, teško je reći, ali valja podvući da će Svjetska banka svojim novcem podržati ovakve reforme, tako da se sve manje može računati na grantove koje dolaze preko bilo kakvih krovnih institucija u BiH (jer, do sada, načinom plasmana kreditnih sredstava i grantova branke su prakti;no favorizovale centralizaciju države).

Sve u svemu, što se Hercegovine tiče, moglo bi se očekivati više nova za regionalne i opštinske projekte, posebno u energetici, poljoprivredi, turizmu...

Uz ova, nagovještavaju se i druga sredstva vezana za prekoganičnu saradnju u Jadranskom regionu...

Regionalna razvojna Agencija REDAH u saradnji sa Direkcijom za Evropske integracije BIH nedavno je prezentirala Programa jadranske prekogranične suradnje 2007-2013 .

Instrument pred pristupne pomoći IPA (Pre Acession assistance) je nova kapija evro-fondova za razdoblje 2007-2013. koji zamjenjuje sve dosadašnje programe (CARDS, PHARE; ISPA i SEPARD).

Program IPA osnovalo je Vijeće Evrope i trajaće sedam godina.

Inače, program prekogranične saradnje obuhvata tzv. prihvatljiva područja Italije, Slovenije, Grčke, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije a cifra koja je u opticaju za sada je 209 miliona eura.

Kako ističu u REDAH-u, ovaj novac namijenjeni je pomoći i promociji prekogranične saradnje van granica EU i fokusiran je na promovisanje održivog socio-ekonomskog razvoja.

Programi koji se nude imaju cilj da se smanje razlike u stopi razvijenosti izvan regije koju pokriva EU, i u tom smislu jasno je da će u Hercegovini biti podržano ono što je definisano regionalnom strategijom razvoja (dakle, dokumentom koji u tzv. ekonomskoj regij Hercegovina nikog mnogo ne obavezuje).

Neumska prezentacija je bila dobra prilika da se vide praktični primjeri o korištenju ovih fondova. Primjera, naravno, još uvijek nema mnogo, ali dobra praksa već je evidentna.

PROTEKLIH dana u opticaju ponovo se našla tema vezana za ČEZ i TE Gacko.

Šef ČEZ-a Martin Roman, bar u javnosti, veliki je optimista i tvrdi da će riješiti sve probleme vezane za termoelektranu Gacko...

- Razgovarao sam ove sedmice sa premijerom Republike Srpske i dobili smo uvjeravanja da su zainteresirani da nastave. U svakom stranom ulaganju imate probleme. Ko misli da će kupiti elektranu na Balkanu, a onda će mu samo stizati izvještaji koliko je zaradio, vara se - rekao je Roman za "Hospodaržske novine".

Isti list napominje da je ovo najveće češko strano ulaganje u inozemstvu (podsje”amo - 1,4 milijarde eura), a da projekt komplikuje spor zbog procjene vrijednosti imovine koju bh. partner ulaže u zajedničko preduzeće NERS.

ČEZ, koji u NERS-u ima udio 51 posto, nastoji, prema Onasi, da zbog toga i njegov ulog u zajednički projekt bude niži.

- Svako strano ulaganje donosi neki problem. Gacko je najsloženiji posao u koji smo ikada ušli, tu su prisutne sve moguće komplikacije. I meni bi bilo draže da su aktive već uložene u novo preduzeće i da možemo označavati teren za novu elektranu. Ali tako to u poslovnom svijetu ide - rekao je Roman.

Češki mediji pišu da se ambicija ČEZ-a da ulaganjima u elektroenergetiku na Balkanu postane igrač broj jedan u toj branši u cijelom regionu, zbog problema u Bosni, a takođe, i zbog dugovanja balkanskih preduzeća i zamrzavanja privatizacije elektroenergetike u Rumuniji, neprijatno sudarila sa političkom realnošću Balkana...

Ipak, Martin Roman je naglasio da bi o svakom od tih ulaganja odlučio i danas isto, a da na kraju krajeva, "rentabilnost investicije može biti veća tamo gdje su početni problemi, ali je početni ulog bio manji".

ČEZ u inozemstvu ima već 30 preduzeća u kojima zapošljava više od 8.700 radnika, a češkom gigantu profit se prošle godine povećao za 252 miliona eura.

Još jedna vijest koja nešto obećava, a ti;e se nafte... Naime, premijer Federacije BiH Nexad Branković i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, sastali su se sa predstavnicima kompanije "Tara-Drina", i izrazili interes za istraživanja na nekoliko lokacija u Federaciji BiH, za koje predstavnici ove kompanije smatraju da leže na naftnim poljima.

Premijer Branković je kazao (Pincom.info) da je nadležnost u ovim poslovima ustupljena Energoinvestu ali da ta kompanija nije u mogućnosti to samostalno uđe u taj posao. Zato ke predložio da, po modelu partnerskog odnosa "Tara- Drina" i Energoinvest zaključe ugovor kako bi zajednički radili na tim istraživanjima. Istakao je i problem nadležnosti kada su u pitanju lokacije za koje su se interesirali gosti, te dodao da Vlada Federacije BiH ne može u ovom trenutku odlučivati o dodjeli koncesije.

Predstavnici pomenute kompanije kompanije posebno su zainteresovani za istraživanja na područjima Tuzle, Stoca i Livna, i tvrde da imaju tim koji je odmah spreman početi s istraživačkim radovima. Istakli su da je riječ o dugoročnom projektu, i smatraju da na tim lokacijama ima dovoljno zaliha nafte da se zadovolje lokalne potrebe, pa da se čak u perskpektivi, ona i izvozi.

JUGOSLAVIJA RASTRURENA ZBOG NAFTE

Za kraj ovog pregleda jedna neobična ideja profesora Tischlera, eksperta za naftu.

- Ja imam podatke da je Amaco izbušio rupe u blizini Drežnice u BiH, u blizini Tuzle. Nađeno je dvije i po milijarde barela nafte što je nekoliko postotaka od ukupne količine nafte koju je čovječanstvo ikada proizvelo. To je, dakle, velika količina. S tom bi naftom Jugoslavija dobila autonomiju za sljedećih stotinu godina. Ne znam je li naftna industrija imala veze s događajima u Jugoslaviji, ali mislim da je to vrlo vjerovatno, ako pogledate što se događa u Iraku i ko zna gdje još.

T.K.

SPORAN KORIDOR KROZ HERCEGOVINU

NA REGIONALNOM planu bitna je nova debata oko hercegovačke trase koridora 5C (dionica južno od Mostara). Zastupnica u Parlamentu FBiH Snježana Milavić predložila e pomicanje južne trase koridora, kao koridor ne bi prošao dolinom Neretve, nego nenaseljenim brdovitim područjem istočno od doline (potez Opine-Gnojnice-Čobanovo brdo, i dalje prema Dubravskoj visoravni).

Iako je riječ o neuporedivo skupljoj, težoj i za saobra’aj neprimjerenoj trasi, gđa. Milavić smatra kako bi se samo na taj način zaštitio Počitelj i drugi istorijski spomenici, kao i zasadi voća, povrća i vinove loze u neretvanskoj dolini.

Navodno, u Mostaru s e ve” potpisuje peticija koja prati ovaj prijedlog, ali predsjednik Doma naroda Stjepan Krešić i dalje podvla;i da koridor treba da se drži već određene trase.

POČINJU naftna ISTRAŽIVANJA
Ibrahim Bosto, pomoćnik generalnog direktora "Energoinvesta", najavio je nastavak prijeratnih naftnih istraživanja koje je ova kompanija obavljala zajedno s američkim "Amocom".

"Prvo ćemo raspisati pozivni tender za izražavanje interesa, a onda i tender za izbor partnera. Interesuje nas specijalizovana kompanija koja će nas tehnološki i finansijski podržati, s obzirom na to da istraživanja ne može finansirati Vlada FBiH iz buxeta, niti to možemo mi iz vlastitih sredstava...".

Tenderom će, kako ističe, biti definisani kriteriji koji će podrazumijevati i visok nivo ulaganja, čime će biti eliminisani mešetari "koji se u posljednje vrijeme vrte naokolo i pokušavaju prigrabiti dio kolača u ovom poslu". "Energoinvest" se vraća istraživanjima mogućih nalazišta nafte nakon što je od Vlade FBiH dobio zadatak da izradi program istraživanja za narednih deset godina.

Bosto kaže da je taj program sačinjen i da ga je Vlada prihvatila. Predstoji izbor strateškog partnera i pribavljanja koncesija. S obzirom na to da se prema sadašnjem zakonodavstvu koncesije daju na kantonalnom nivou, a da je "Energoinvest" kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu od Vlade FBiH dobila ekskluzivno pravo za istraživanja nafte i plina na teritoriji cijele FBiH, u "Energoinvestu" ne isključuju probleme zbog pravnog sukoba koji ovakva situacija uzrokuje.

"Nije u redu da koncesije daju kantonalne vlade. Moguće je da tu neko nešto ušićari, pa i da dođe do haosa. Ali, pokušaćemo da taj problem riješimo s Vladom", kazao je Bosto.

Prethodna istraživanja, prema Nezavisnim novinama, obavljana s "Amocom" dobra su podloga za nastavak radova, ali "Energoinvest" posjeduje tek manji dio prijeratne dokumentacije o nalazištima nafte. Glavnina dokumentacije je u Rafineriji nafte Bosanski Brod, a u "Energoinvestu" pretpostavljaju da ju je preuzeo ruski "Zarubežnjeft" - novi vlasnik brodskog preduzeća. Na osnovu prijeratnih istraživanja definisano je pet istraživačkih područja na sadašnjoj teritoriji FBiH - Oxak, Orašje, Tuzla, Sarajevsko-zenički bazen, te područje Dinarida, od Glamoča preko Livna i Drežnice, do zaleđa Neuma.

Bosto kaže da su prognoze o tome koliko nafte se krije u ovim područjima prilično riskantne.

"Prema dosadašnjim procjenama geologa, vjeruje se da na svakom istražnom području ima između 50 i 100 miliona barela nafte (barel 159 litara). To znači da bi ukupno na teritoriji FBiH moglo biti 250 do 300 miliona, a prema nekim smjelijim procjenama i do 500 miliona barela nafte"....

Pravoslavnoj crkvi vraćaju se oduzeti objekti u Mostaru

Stranke koje trenutno participiraju u gradskoj vlasti konačno su se složile da na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća vrate Srpskoj pravoslavnoj crkvi oduzete objekte koje trenutno niko ne koristi. Kako smo doznali od gradonačelnika Mostara Qube Bešlića, koji je i predlagač ove odluke, radi se o davanju na korištenje objekata koji se ne koriste ili su u ruševnom stanju.

"Na zahtjev Srpske pravoslavne crkve u Mostaru odlučili smo na Gradsko vijeće poslati prijedlog odluke kojim bi se neki objekti dali na korištenje SPC-u do donošenja konačnog zakona o restituciji i denacionalizaciji", kazao je Bešlić dodajući da se ovim spomenuta imovina spašava od propadanja i vraća pravim vlasnicima. Takođe, ovim se Gradu vraća i treći - pravoslavni segment, koji se do sada nije osjećao. Ova odluka, po mnogima, očekivana je jer su još prije nekoliko godina Islamskoj zajednici i Katoličkoj crkvi vraćeni neki objekti na korištenje. Vlasništvo nad spomenutim objektima i dalje će ostati na Gradu, no SPC će, kao i ostale dvije vjerske zajednice u Mostaru, konačno moći, nakon dugog niza godina, raspolagati s onim što joj pripada. Uz to, u razdoblju kada u Mostaru kreće velika obnova, ovo će biti još jedan segment povratka Mostara na staro.

Od svih stranaka koje participiraju u Gradskom vijeću dobili smo potvrdu da će podržati vraćanje ovih objekata SPC-u. Vijećnik HDZ-a BiH Oliver Soldo nam je kazao da koalicija hrvatskih stranaka u Vijeću u potpunosti podržava ovakvu odluku.

"Smatramo da se i SPC-u, kao i Katoličkoj crkvi i Islamskoj zajednici, trebaju vratiti na korištenje objekti koji su im nekad davno oduzeti. Sve što je u mogućnosti, odnosno gdje nema trećih subjekata, treba se vratiti. Cilj nam je da se ovome gradu vrati nekadašnji sjaj i stanje u kojem je svatko zadovoljan", kazao je Soldo.

Vijećnici Zoran Perić iz SDP-a, kao i Mirsad Huseinagić iz Stranke za BiH kazali su nam da daju punu podršku ovoj gradonačelnikovoj inicijativi, te da će drage volje podići ruku za ovu odluku. Takođe, Suad Hasandedić iz SDA je potvrdio kako će vijećnici ove stranke glasati za spomenuti prijedlog, jer su za vraćanje SPC-a u svoje prostorije, kao što su bili i za vraćanje drugih dviju vjerskih zajednica u njihove prostorije.

Vanja Bjelica