udruŽenje inovatora istoČne hercegovine
 

KONAČNO KREĆE I PROIZVODNJA

Borko Babalj, iz Udruženja inovatora Istočne Hercegovine, donosi nam dobre vijesti. Reklo bi se da je inovatorima krenulo, konačno ono što rade nije samo u zlatu i na papiru. Mislimo na puno internacionalnih medalja, ali i na činjenicu da mnoge stvari ostaju nerealizovane, u skicama... Dobra je vijest da konačno neke inovacije ulaze u proizvodnju?!

- Nije u pitanju samo jedan proizvod, nego viiše njih - kaže Babalj - tri inovatora iz Istočne Hercegovine, iz našeg udruženja, već imaju svoje inovacije u procesu proizvodnje. Trenutno, prave se alati i prototipovi za proizvodnju, kao zadnji korak pred početak proizvodnje. Uskoro bi, dakle, trebala da krene serijska proizvodnju.

O kojim je ljudima riječ i o kojim inovacijama?

- Radi se o Svetozaru Basoru, Ćetku Kaporu i o meni.

Za neke vaše inovacije znamo, o čemu je ovog puta konkretno riječ?!

- Prvo da počnemo od Svetozara Basora i njegove inovacije ”Zaštita uređaja i kablova od struje groma metodom induktiviteta”, za čiju realizaciju je Basor dobio nagradu u vidu novčane pomoći Ministarstva civilnih poslova BiH u iznosu od 3.000 KM.

Za tu inovaciju već je urađen kvalitetan prototip na osnovu koga je Basor dobio dvije internacionalne nagrade, u Ženevi i u Parizu, što nedvosmisleno govori o kvalitetu to rada.

U Istočnoj Hercegovini 90 posto CLL uređaja strada od struje groma po mrežnom naponu i u oblasti telekomunikacija. Sada, problem je kako dobiti dozvolu da se taj proizvod, koji je jednostavan i jeftin za proizvodnju, ugradi u naše sisteme, gdje je god potrebno.

Ako se ovdje ne dobiju odgovarajuće dozvole, Basor će najvjerovatnije autorska prava ustupiti nekome vani.

Kako stoje stvari sa inovacijom Ćetka Kapora, o kojoj smo i ranije pisali?

- Za njegovu nanjpoznatiju inovaciju u građevinarstvu ”Zidanje bez bez vezivnih elemenata” dobio je desetine internacionalnih priznanja (naravno, i pomoć od oba resorna ministarstva), urađeno je desetine prototipova. Najavljeni su i razgovori sa kineskom ambasadom o saradnji.  Uskoro ćemo o tome imati više detalja.

Da li je Kapor ostao samo na tome?

- Ne, upravo je uradio jako interesantan prototip, tj. proizvod koji nosi naziv ”Uređaj za formiranje šnicli” a namijenjen je isključivo za domaćinstva, restorane, mesare. Veliki broj ljudi iskazao je pozitivno mišljenje o tom proizvodu i žele ga imati u svojim kućama ili radnjama. Šnicla se formira bez onih tradicionalnih pratećih radnji. Nema lupanja čekićem, ni prskanja po kuhinji. Ovaj uređaj je jako jeftin i jednostavan za proizvodnju, ne traži skupe i komplikovane alate.

Šta je sa vašom inovacijom?! Čujem da su stvari krenule najbjoljim smjerom?

- Moju inovaciju, tj. dvodjelnu eko-pepeljaru, koja je takođe pokupila veliki broj internacionalnih medalja (a za koju sam neki dan dobio pomoć od Ministarstva za civilne poslove od 3.000 KM), spemna je da proizvodi firma ”Alba” iz Ljubljane. Već je urađen i alat i proizvod od aluminijuma, a radiće se i prototip od plastike, stakla i keramike. Ljudi iz ”Albe” spremni su, nakon izrade tih probnih modela, da krenu u masovnu proizvodnju. Ubijeđeni su da tržište postoji.  Jedna modifikovane varijanta eko-pepeljare pogodna je za javne prostore.

U čemu je tajna te pepeljare?

- Ta pepeljara ima više funkcija. Svaka od tih funkcija smanjuje negativan uticaj duvanskog dima.

Na koji način?

- To je duga priča. Mogu samo da vam kažem da u tu pepeljaru ide jedan specijalni apsorpcioni i adsorpcioni materijal koji za sebe veže teške metale, nikotin i mirise. Ta supstanca se nanosi na određeni trakasti materijal u vidu tapeta i postavlja u prostorije gdje se puši (npr. aerodromski prostori za pušenje i sl.). Ta inovacija je pripremljena i prijavljena je na svim jesenjim sajmovima inovacija u svijetu. Već su pokrenuti razgovori sa jednom hrvatskom firmom za proizvodnju u LJubinju.

Kakav je vaš finansijski motiv da se bavite ovim poslom danas? Koliko se od inovacije u našim uslovima uopšte može zaraditi?

- Ukoliko se mi sami ne bavimo proizvodnjom, tj. ako prodamo autorsko pravo, inovator dobija 3-5 posto od prodajne cijene.

To je mala cifra, ali je velika vrijednost u velikim serijama. Da ne govorim o tome da veliki dio proizvodnje i sam inovator može da organizuje i pripremi i time uveća svoj procenat zarade.

Meni je žao što onih 95 do 97 posto ne ostaje u mom gradu, ili ovdje, u Hercegovini nema dovoljno interesa za takvim vrstom proizvodnje, bar za sada.

M.N.

Više informacija - Udruženje inovatora Istočne Hercegovine, tel. 065 498 635, E-mail: inovatort@paleol.net

novac je glavni motiv

Koliko članova ima Udruženje inovatora Istočne Hercegovine?

- Dvadesetak, i uglavnom su iz Trebinja. Međutim, ja znam da u Istočnoj Hercegovini ima dosta kreativnih ljudi, koji se nekim vidom inovacija bave u svom svakodnevnom radu, imaju velike potencijale, maštoviti su, inovativni, dosjetljivi. Želio bih i ovim putem ih pozovem da dođu u naše udruženje, koje trenutno ima veliki ugled u BiH. Imamo, modernim jezikom rečeno, odličan imidž. Udruženje svim inovatorima može u nečem pomoći, počev od administrativnih pitanja vezanih za zaštitu inovacije i za autorska prava, do izrade prototipova, promocije itd..

Ko danas pomaže udruženje?

- Dva Ministarstva: Ministarstvo nauke i tehnologije RS i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Nadam se da ćemo uskoro i od opštine dobiti neku vrstu pomoći.

Na kojim principima se temelji ta pomoć?

- Jednostavno, na našim rezultatima koji se potvrđuju na međunardnim sajmovima. Možda je teško vjerovat, ali inovacije iz BiH prolaze mnogo bolje nego inovacije iz nekih razvijenijih zemalja u susjedstvu.

Kako vi to komentarišete, otkud taj prividni paradoks?