DA LI JE NA RAZGOVOR O GRANICI PREMA CRNOJ GORI  STAVLJENA TAČKA

ADMINISTRACIJA NE VIDI PROBLEM

Srbi i Bošnjaci složili su se oko jednog pitanja koje odavno tinja. Naime, podsjećamo, nakon pisma Vladike Grigorija, kojim se od predstvnika vlasti traži da se uključe u arbitražu oko dijela jadranske obale u našem regionu, zvaničnu inicijativu podnio je  i poslanik u Parlamentu BiH  iz   SDA Šemsudin Mehmedović. Mehmedović insistira da  se od Crne Gore zatraži povratak sedam kilometara obale, odnosno tjesnac Sutorina u Boki.

Umjesto bar nekakvog razgovora na tu temu, ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj i njegov crnogorski kolega Milan Roćen potpisali su 12. novembra, u Sarajevu Memorandum o saradnji dva ministarstva. Ocijenili su da u odnosima dvije države nema otvorenih pitanja te da postoji mogućnost za unapređenje saradnje u raznim oblastima, posebno na bilateralnom planu.

Roćen je izrazio nadu da će se BiH i Crna Gora "uskoro moći pohvaliti da su od svih zemalja bivše Jugoslavije prve potpisale Ugovor o granici".

Podsjećamo Glas je prije nekoliko godina pisao o ovom graničnom sporu, ali i o rječitom ćutanju birokratije. Istorijski okviri su poznati, međutim, ipak se malo zna o onom što se zbivalo iza zavjese...

Podsjećam da je Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije pozvao najviše predstavnike vlasti BiH i Republike Srpske  da upotrijebe svoja ovlašćenja i zvanično pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu oko dijela jadranske obale koja joj je oduzeta. Episkop Grigorije u pismu članu Predsjedništva BiH i RS Nebojši Radmanoviću, predsjedavajućem Savjeta ministara Nikoli Špiriću i premijeru Srpske Miloradu Dodiku navodi  da u tom procesu   učestvuju Hrvatska i Crna Gora, a da je BiH iz   njega nepravedno isključena.

- Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH sprovede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo - ističe u pismu vladika Grigorije.

Vladika Grigorije je podvukao da se problemi najdirektnije tiču Hercegovine...

- Malo je poznato da avnojevske granice, po kojima je SFRJ rasformirana, BiH izvode  na Jadransko more upravo u dijelu oko koga se danas spore Hrvatska i Crna Gora, a iz kojeg je neopravdano isključena BiH, odnosno onaj dio Hercegovine koji je u Republici Srpskoj...

U istom pismu, Vladika Grigorije pominje pisani dokument dogovora između bivših predsjednika Hrvatske i  Srbije Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o razmjeni teritorije na području opštine Trebinje.

- Prema    tom dokumentu trećina opštine Trebinje ustupljena je kao zaleđe Hrvatskoj, a zauzvrat bi opština Trebinje izašla na more. Tuđman i Milošević su potpisnici Dejtona koji nije stavio van snage sporazume koji su nastali prije njega, poput Vašingtonskog kojim je nastala Federacija BiH - navodi episkop Grigorije, podvlačeći da se nijedan od ova dva pomenuta dokumenta danas ne poštuje.

"Glas Srpske", nedavno je objavio da je RS i BiH oduzet izlaz na Jadransko more u dužini od sedam  kilometara kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, iako je razgraničenje država nastalih   raspadom nekadašnje SFRJ u svim drugim slučajevima   izvršeno po avnojevskim granicama. To područje ucrtano je kao teritorija Crne Gore.

Prema avnojevskim granicama,  sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH.

Međutim, usmenim dogovorom 1947. godine bh. teritorija Sutorine, Igala  i NJivica ustupljena je Crnoj Gori.

Sve ove činjenice su poznate, ali nigdje nema pravnog komentara koji bi ostavio utisak kompetentnosti i nepristrasnosti, kao da je nekom u interesu da se afera otvori onda kada za to nastupe najoptimalnije (političke) okolnosti.

Otud, nema ni tzv. pritiska odozdo, o novom razgraničenju jedva da se priča.

Šta se u međuvremenu događa na državnom nivou?                                                                                    

Bh. administracija se ne oglašava. Sasvim   u duhu te tišine ambasador  BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić a saopštava slijedeće...

- Službeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja. Vrlo brzo se treba potpisati Sporazum  o  granici između BiH i Crne Gore koji je u fazi usaglašavanja i na nivou ekspertskih komisija.

I Jukić je s nešto trijumfalizma dodao da bi na taj način BiH i Crna Gora bile prve dvije države nastale raspadom bivše SFRJ koje su identifikovale granicu i potpisale sporazum o razgraničenju.

I sa crnogorske strane, saopšteno je u medijima, stigle slične ocjene, po kojima nema ni govora o redefinisanju državnih međa između Crne Gore i BiH.

Crnogorski ambasador u BiH Ramiz Bašić  najavio je skoro potpisivanje međudržavnog sporazuma o granici, ističući da između  dvije   zemlje  nema nikakvih otvorenih pitanja, posebno ne  teritorijalnih.

Inicijative za novo razgraničenje on je okarakterisao kao neozbiljne i politički motivisane.

I ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović potvrdio je, da što se Crne Gore tiče, nema mjesta za razgovore na ovu temu.

Tako kažu oni koji vladaju, ali, eto,  ipak ne svi.

Ja i zato  ne  agitujem, ne želim nikom ono što mu  ne pripada, ali, u slučaju Sutorine, želim bjelodano da vidim i da znam - na čijoj strani je pravda?

Kad se veđ arbitrira oko granica na ovom području, zašto bi Sutorina bila izuzeta?

Napominjem da su Hercegovci i  Crnogorci  ljudi koji dugo pamte, i da Sutorina može da se pretvori  u trajan regionalni spor sa lošim posljedicama po obje države.

Zato, moje je duboko uvjerenje, ne treba   žuriti sa potpisivanjem   sporazuma o granici između BiH i Crne Gore, a u međuvremenu od pravnih eksperata tražiti mišljenje, a ne opterećivati se onim što kažu nekompetentne osobe makar radile u najvišim državnim organima...

T.K.

trojna razmjena stvar proŠlosti ili...

Posljednjih godina, iz raznih izvora cure vijesti kako je međunarodna zajednica je preko svojih mirovnih posrednika za gašenje ratnoga požara na području bivše Jugoslavije nudila brojne teritorijalne korekcije, ustupke i zamjene.

To je potvrdio i jedan od bivših hrvatskih pregovarača Miomir Žužul, koji je bio šef hrvatske diplomatije. Žužul je potvrdio da je Franju Tuđmanu bila ponuđena trgovina teritorija s Bosnom i Hercegovinom oko Neuma za dio Prevlake na graničnome području prema Crnoj Gori...

"Jedina situacija koja je meni poznata da je Tuđman pristao razmatrati teritorijalno pitanje jest kada se, mislim na prijedlog lorda Ovena, govorilo o zamjeni područja Neuma za istu dužinu teritorija od oko 12 kilometara na Prevlaci", rekao je Žužul u Haškoj sudnici (Večernji list), gdje je bio prvi svjedok obrane bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića.

Žužul objasnio da je za Tuđmana Neum bio strateško pitanje, jer se tu presijecao kontinuitet hrvatskog teritorija, dok je za BiH to bilo i još    uvijek jest bitno političko i simboličko pitanje, jer joj je to jedini izlaz na more. Pokojni hrvatski predsjednik ne kraju je odbio takav jednostrani prijedlog, očekujući da se pitanje zamjene teritorija vezuje za Sutorinu, Prevlaku i Neum.

"Hrvatska ne bi pristala zamijeniti Prevlaku samo za Neum, riječ je o sveobuhvatnom rješenju, koje bi osiguravalo područje Dubrovnika i donijelo mir, i u tom pogledu taj prijedlog međunarodne zajednice nismo prihvatili, nego smo ga uzeli u razmatranje", rekao predsjednik Tuđman na konferenciji za novinare u Zagrebu potkraj 1993. godine.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić nije bio direktno uključen u ponudu koju je dostavio engleski mirovni posrednik. No, ne isključuje takvu mogućnost. Bilo je sličnih ideja o koridorima kod Županje, oko Baranje i slično.

Sjeća se, međutim, da je potkraj jeseni 1993., na traženje Slobodana Miloševića i inicijativu Lorda Ovena, stigla, po prvi put, ideja o tzv. trojnoj razmjeni teritorija. Granić kaže da je Milošević, tokom međunarodnih konferencija, još dva do tri puta spominjao tu ideju zamjene.

U pitanju je bilo rješavanje problema zaleđa Dubrovnika, gdje bi RH dobila dubinu u zaleđu, tadašnja Jugoslavija i Crna Gora dobile bi Prevlaku do Molunta, a Republika Srpska dobila bi u "kompenzaciju" teritorij oko tromeđe i granice sa Srbijom i Crnom Gorom  kaže Granić. O toj ideji, naprotiv "nikada nije bilo službenih razgovora, osim jednog u prosincu 1995., u Dejtonu, opet na inicijativu Lorda Ovena i Miloševića.

BADINTEROVE GRANICE

Damir Arnaut, portparol predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, izjavio je da Silajdžić smatra da se u ovom slučaju "ne može govoriti o oduzimanju teritorije RS jer 1947. godine, kada su Sutorina i okolna područja prešla iz vlasništva BiH u vlasništvo Crne Gore, RS entitet nije postojao".

On je dodao da Predsjedništvo BiH nikada nije razmatralo ovo pitanje i da je potpuno neutemeljena konstatacija da su Silajdžić i član Predsjedništva BiH Željko Komšić najavili pokretanje spora.

Na pitanje hoće li u Predsjedništvu BiH biti pokrenuto ovo pitanje i hoće li se povodom toga BiH uključiti u rad međudržavne komisije Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Jadranu, Arnaut prenosi stav Silajdžića da će se "BiH u vezi sa ovim i sličnim pitanjima rukovoditi nalazima Badinterove komisije", koja je priznala granice iz 1991. godine.