| Početna |
UZ PRIZNANJA CENTRU ZA SOCIJALNI RAD
BRIGA ZA PRIMJER
![]() |
| Mira Ćuk |
Dva najznačajnija priznanja u oblasti socijalne zaštite, koje je ove godine ustanovilo i prvi put dodijelilo Udruženje stručnih radnika socijalne djelatnosti Republike Srpske, adresirana su na Trebinje. Centar za socijalni rad iz našeg grada dobitnik je prve republičke nagrade za vanredan doprinos unapređenju socijalne i dječije zaštite, dok je isto priznanje, samo u kategoriji zaslužnih pojedinaca, dodijeljeno Miri Ćuk, koja već desetak godina vodi ovu ustanovu, i to - sudeći po mišljenju stručne javnosti - veoma uspješno. Dakle, najmanje dva razloga da pokucamo na vrata direktora Centra za socijalni rad...
Gospođo Ćuk, možemo reći da je vaše zadovoljstvo dvostruko, s obzirom da je jedno priznanje pripalo vama, kao pojedincu, a drugo trebinjskom Centru za socijalni rad, čiji ste vi višegodišnji direktor. Koliko ovakva priznanja mogu da budu satisfakcija za urađeno i motiv za buduće napore?
- Zadovoljstvo nije samo dvostruko, nego i višestruko. Između ostalog, zato što se prvi put dodjeljuje ova nagrada. Zatim i što su prijedlozi za njihovu dodjelu, za trebinjski CSR i za mene lično, išli od mojih kolega i saradnika koji najbolje znaju kako se i koliko radi u ovoj ustanovi - prvo od radnika našeg centra, ali i od kolega iz centara za socijalni rad iz okruženja - iz Nevesinja, Gacka, Ljubinja i Bileće. Tako da Komisija, kada je dobila te prijedloge, nije imala mnogo razloga da ne bude saglasna sa njima. A što se tiče budućnosti, odnosno šta ta nagrada pored zadovoljstva donosi - ona donosi i obaveze, mnogo veće nego što su do sada bile. Centar za socijalni rad postaje jedna prepoznatljiva organizacija na cijelom području RS i šire, od koje se sada očekuje da pruži i inovacije, unaprijedi stručnu praksu i da doprinose istraživanju i naučnom radu, koji je kod nas još uvijek, nažalost, siromašan i skroman u ovoj oblasti. Dakle, da da doprinos razvoju cijelog sistema socijalne zaštite - svojim primjerom pokazujući kako se to može uraditi u lokalnoj zajednici, pa da na njemu uče i drugi.
Šta je to što trebinjski CSR kvalitetom rada posebno izdvaja od ostalih ustanova u sektoru pružanja socijalnih usluga? Šta biste izdvojili kao posebnu vrijednost sistema socijalne zaštite u našoj opštini?
- Centar za socijalni rad Trebinje napravio je jedan sistem socijalne zaštite koji je značajno različit u odnosu na druge opštine. U jednoj maloj sredini koja je daleko od centara moći i izvora sredstava, ova ustanova je koristeći najvećim dijelom vlastite resurse i profesionalnu imaginaciju zaposlenih i menadžmenta uspjela da razvije jedan sistem socijalne zaštite koji značajno prevazilazi zakonske okvire i koji je ustanovio niz dobrih rješenja - u smislu novih prava, novih usluga, novih oblika socijalne zaštite u lokalnoj zajednici - a koja su svojstvena samo dobro razvijenim sredinama evropskog ranga. I ne samo da ih je osmislio, oprobao, ustanovio kroz određene projekte, nego ih je i sistemski uredio i učinio održivim. Istakla bih primjer veoma osmišljene brige o djeci i omladini sa posebnim potrebama, gdje je na naučnim osnovama i svjetski priznatim modelima odnosa prema toj populaciji napravljen sistem brige kojim se od najranijeg uzrasta, praktično od rođenja, počinje raditi sa djecom u smislu pružanja odgovarajuće psihosocijalne pomoći roditeljima, kasnije i sa djecom kroz različite psihosocijlne tretmane, dnevnog zbrinjavanja, radne okupacije, itd. Tako da mi danas nemamo više slučajeva da ta djeca idu u specijalizovane ustanove i napuštaju svoje porodice, jer u našoj lokalnoj zajednici mogu obezbijediti vrhunski nivo usluga koje su njima potrebne. To je samo jedan primjer. Da ne govorimo o ostalim - o zaštiti starih, zaštiti odraslih osoba sa invaliditetom i drugim oblicima socijalnih usluga, koje su upravo i napravile razliku u kvalitetu sistema socijalne zaštite u našoj i odnosu na druge sredine.
Zakon o socijalnoj zaštiti RS, čije je donošenje u proceduri, trebalo bi konačno da uredi nesređeno stanje u socijalnom sektoru. Međutim, nacrt ovog zakona i dalje predviđa odgovornost lokalnih zajedinca kada su u pitanju finansiranja nekih socijalna davanja. Ona su ovim nacrtom i drastično povećana, što će, ukoliko se nešto ne promijeni, u ogromnoj mjeri opteretiti opštinske budžete. Da li će naša opština moći da održi postojeći sistem socijalnih usluga u novim okolnostima?
- Sistem socijalne zaštite u RS zamišljen je kao decentralizovan sistem u kojem su nosioci odgovornosti za socijalnu zaštitu i entitet i opštine. Da li je podjednako raspoređena ta odgovornost - to je pitanje koje svakako zaslužuje ozbiljniju diskusiju. Stručni krugovi smatraju da je tu potrebno napraviti novu preraspodjelu odgovornosti, koja podrazumijeva da neki oblici socijalne zaštite ipak budu briga entiteta. U prvom redu tu mislim na socijalnu pomoć, odnosno one oblike zaštite koju obezbjeđujemo ljudima koji praktično i nemaju drugih izvora sredstava za život. Pored toga, tu spadaju i neka prava vezana za osobe sa invaliditetom. Smatramo da republika treba da ponese taj teret i da na taj način svima obezbijedi jednak pristup tim pravima, odnosno da on ne bude uslovljen razvijenošću opštine ili senzibilnošću lokalne vlasti. Nažalost, ova naša inicijativa nije podržana. Šta će to značiti za opštinu Trebinje? Imajući u vidu da opština ima visok nivo proširenih prava, ovim nacrtom predviđeno povećavanje iznosa osnovnih prava uskratiće potrebu za tom dodatnom pomoći koju obezbjeđuju proširena prava. Mislim da korisnici ovim neće biti oštećeni, neće ništa izgubiti od količine i kvaliteta zaštite, a mi ćemo - imajući u vidi planirano povećanje budžeta sljedeće godine za blizu 30 procenata - moći ispoštovati obaveze iz ovog zakona prema svojim korisnicima.
Kakvi su razvojni planovi ove ustanove i šta korisnici socijalnih usluga mogu da očekuju u budućnosti? Kako vidite sistem socijalne zaštite u našem gradu u narednim godinama?
- Prva stvar koja je neophodna u cijelom sistemu jeste da se redovno prate socijalne potrebe, pojave i problemi, da se na bazi tih utvrđenih potreba definišu prioriteti, da se radi redovno planiranje, i to isključivo na osnovu potreba. Potrebno je raditi još na aktiviranju i drugih sistema socijalne zaštite, kao što su nevladine organizacije i drugi oblici udruživanja građana - oni mogu da daju značajan doprinos unapređenju socijalne zaštite. Zatim će se raditi i na razvoju volonterskih resursa u zajednici - mi smo već započeli sa tim procesom po mjesnim zajednicama gdje bi se dio sistema kroz volonterski rad u mjesnim zajednicama pomjerio prema korisniku. Time bi se omogućilo aktuelno praćenje potreba i brza intervencija u slučaju hitnog stanja, te obezbijedilo da praktično svaki čovjek koji ima potrebu za nekom vrstom socijalne zaštite dobije je pravovremeno i kvalitetno. Pored toga, radićemo na uspostavljanju i nekih novih oblika socijalne zaštite, kao što je prevencija asocijativnog ponašanja kod djece. Takođe, u Trebinju je evidentan problem ljudi koji imaju problema sa mentalnim zdravljem. Mi pokrećemo inicijativu da se i na tom planu nešto radi, da se obezbijede resursi koji bi omogućili pravovremenu intervenciju i tretman tih ljudi u zajednici. I niz drugih aktivnosti nas očekuje u budućnosti...
Rade SAVIĆ