POGLED PREKO GRANICE

ELEKTRANA U BAŠTI

Dubrovnik  će   opet imati tramvaj koji će povezati Kantafig s Pilama! Ova vijest stiže 38 godina od ukidanj poznatog, otvorenog dubrovačkog tramvaja.

Na ovom poslu radi glavni gradski urbanist dr. sc. Milan Karlovac. Neki u ovom vide dobru vijest i dobru priliku za novu izbornu kampanju, a neki, kao i običNo, i nešto treće. šta, novine ne pišu, ali je valjda dovoljno jasan g. Karlovac kad kaže:

- Restauracijom kulturnog naslijeđa započet je proces korištenja resursa baštine za kreiranje novog, danas izgubljenog identiteta i održivog turističkog proizvoda. Stoga, tramvaj nije sam sebi cilj; njegov povrat treba služiti razvoju turizma jer njemu danas nemamo alternative...

Dok jedni misle na baštinu, drugi izvode drugačije kalkulacije pa, vjerovali ili ne, najavljuju izgradnju termoelektrane u uvali Dobrogošće kod Ploča.

Poznato je da je u u dolini Neretve već instalirano nekoliko vjetroelektrana, ali da će uskoro tamo nešto početi da dimi, niko se nije mogao nadati.

Naravno, možda neke veće sile samo ispipavaju teren za termoelektranu, ili nešto manje, međutim sa elektranama na vjetar baš je krenulo...

Marko Marušić, čovjek koji se specijalizirao za ovaj posao, kaže da je sve prosto da samo na betonsko postoljje nekoliko velikih vijaka od specijalnog čelika treba pričvrstiti pocinčani stub visok 11 m, i na vrh staviti propeler... Uz ovakav objekat ide nešto kao transformatorska stanica sa gel-baterijama itd.

- Ovaj vjetroenergetski mehanizam "zdrave struje" . kaže Marušić - u skladu je sa proklamiranom politikom Europske unije pa valja očekivati da će biti puno zainteresiranih za proizvodnju struje u vlastitom dvorištu.

Koliko sve ovo košta?

Vjerovali ili ne, zajedno sa montažom, nešto oko pet hiljada evra.

Da je u pitanju dobar biznis, govori i tvrdnja stručnjaka da je održavanje elektrane u dvorištu izuzetno jeftino

Dok neki misle kako da doću do struje, stižu vijesti da se udružuju svi vinara Dalmacije s namjerom da stvore jak bred "plavca malog"...

Trenutno, na spomenutom području ovom sortom zasađeno je 2000 hektara, ali samo četiri proizvođaža imaju površine od 4 hektara u komadu. Prema informacijama iz nadležnog ministarstva 95 posto proizvođača svjesno je potrebe za udruživanjem, međutim svaki treći ne želi d au takav posao ulaže svoj novac.

Da li je ovo što slijedi konačna odluka, koja stiže nakon niza proocjena i dezinformacija. Naime, u Hrvatskoj se tvrdi, umjesto kroz Bosnu i Hercegovinu, buduća autocesta od Zagreba prema Dubrovniku, i pored ranijih najava najava, potpuno će prolaziti kroz Hrvatsku. Trasa buduće autoceste, koja iz pravca Ploča treba biti probijena do Dubrovnika, biće usmjerena prema mostu Komarna-Pelješac, ići će dalje preko Dola do Osojnika, bez ulaska u bilo koji dio teritorija Bosne i Hercegovine.

Prema Dubrovačkom vjesniku, takvu je informaciju na sjednici Gradskoga vijeća otkrila dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, pozivajući se na podatke kojima raspolaže Vlada Republike Hrvatske.

Iako  je u razgovoru za Večernji list direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, Jure Radić, zagovarao da Jadranska autocesta prema Dubrovniku dijelom ide preko BiH, tačnije neumskim zaleđem i Popovim poljem, navodno je, prenosi Dubrovački vijesnik, prije par dana izjavio kako navedena trasa u cijelosti treba prolaziti kroz integralni hrvatski prostor. 

Zbog promjene pravca u međuvremenu je stvorena afera u kojoj se tvrdilo kako je Bosna i Hercegovina odbila prolazak autoceste preko neumskog zaleđa, zbog međudržavnog spora vezanog uz gradnju pelješkog mosta, što je nešto kasnije službeno Sarajevo demantovalo.

Zbog promjene pravca trase prema Dubrovniku, Hrvatske autoceste platile su oglasni prostor u štampi kako bi obrazložile promjenu, navodeći kako je druga varijanta jeftinija, povoljnija i kvalitetnija, s boljim pristupom okolnih naselja na autocestu, lakšim povezivanjem Vrgorca i Metkovića...

Kao jedan od bitnih razloga odabira druge varijante trase autoceste Split - Dubrovnik, naveli su cijenu, tvrdeći kako je prva varijanta porezne obveznike trebala stajati 2,029,097,787.11, dok će se za drugu, jeftiniju, potrošiti 1,659,375,235.54 kuna.

Oni koji su se plašili puta u kroz Popovo i eko-unikat koji se zove Trebinjska šuma, izgleda mogu da odahnu. Put će im biti na desetak minuta, a priroda će ostati kakva je uvijek i bila.

Mediji tvrde da je Budva postala mala Moskva na moru

- Svjetska finansijska kriza uzrokovala je značajne gubitke ruskih milijardera ali koferi puni novca i luksuzne jahte još stižu u Budvu, čiji bi nadimak mogao biti "Moskva na moru", piše Njujork tajms. (naslov:"Crna Gora postaje ruski prozor mogućnosti"). Autor misli da su kupovinom nekretnina na Crnogorskom primorju Rusi tokom nekoliko prethodnih godina našli modernu alternativu za jug Francuske ili tursku obalu.

Navodi se i mišljenje milijardera Vječeslav Lejbmana kome djeluje apsurdno kada ljudi investiraju veliki novac tokom finansijske krize.

"Investicije i dalje stižu u Crnu Goru, a kriza bi mogla pomoći laganom rastu cijena u toj zemlji koja je već skuplja od Monaka", tvrdi Lejbman.

Isti autor ima informacije da je Crna Gora, zahvaljujući velikom udjelu ruskog novca, imala veće strane investicije po stanovniku od bilo koje druge evropske zemlje. Ipak, iz ruske vlade negiraju da su njene investicije u Crnu Goru dio političkog uticaja, i podsjećaju da, kada desetine ili hiljade Britanaca i Amerikanaca investiraju u druge zemlje, to nije politički pritisak i dodaju da svaki put kad investicije stignu iz Rusije, tretiraju se kao politička sila.

Alarm o prisustvu ruskih investitora uključio je i bivši general Blagoje Grahovac, koji je rekao da će onaj ko upravlja i utiče na ekonomiju tražiti i političku moć.

"Evropski parlament objavio je krajem prošle godine studiju o ruskim investicijama u Crnu Goru u kojoj se navodi da se na taj način stvara idealno tlo za nelegalne transakcije", piše NJujork tajms, ali dodaje i tvrdnju suvlasnika luksuznog hotela Splendid Žarka Radulovića da je pogrešna percepcija da su Rusi kupili sve u Crnoj Gori. On tvrdi da samo jedan odsto Crne Gore posjeduju stranci.

Prema autorovim riječima, izvještaj Evropskog parlamenta navodi na zaključak da stvarna skala nivoa ruskih investicija ne odgovara zvaničnoj statistici, jer su mnoge transakcije obavljene preko trećih zemalja ili u partnerstvu sa Crnogorcima.

"Mnogi u Crnoj Gori vjeruju da će ruske investicije, iako je paradoksalno, pomoći pozapadnjačenju balkanskih zemalja, jer donose ekonomski razvoj koji je neophodan za pridruživanje EU i NATO-u", dalje komentariše NJujork tajms.       Te.O.