| Početna |
ISTORIJSKA I KNJIŽEVNA PODSJEĆANJA
NAŠ GARIBALDI
Povodom 185. godina od rođenja Luke Vukalovića, udruženje "Hercegovac" organizovalo je početkom mjeseca naučni skup "Luka Vukalović, vojvoda hercegovački". O ustaničkom pokretu u Hercegovini i vojvodi Vukaloviću u istoriografkoj ali i literarnoj perspektivi u sali Skupštine opštine Trebinje govorili su istoričar prof. dr Dušan Berić, te književnici Radovan Ždrale i Čedo Baćević.
Kazivajući o nepovoljnim geopolitičkim okolnostima druge polovine 19. vijeka, Dušan Berić je rekao da su interesi velikih sila i neprincipijelna politika Beograda i Cetinja bili ona nesrećna zvijezda pod kojom je ustanak u Hercegovini bio unaprijed osuđen na neuspjeh i vojnički krah.
Hercegovci su ustaničkim podvigom pokazali da su najvitalniji dio srpkog naroda, mišljenja je Berić dodajući da predaja nikada nije bila dio vojničke strategije ustanika. Značaj ustaništva u Hercegovini i za politička kretanja izvan nacionalnih okvira za Berića je nesumnjiv.
- To je prekretničko vreme u Evropi. Ovaj ustanak postoji u okolnostima kada se u Evropi ulazi u završnu fazu pokreta za ujedinjenje Nemaca u kompaktnu nacionalnu državu. Pokret Luke Vukalovića u tim okvirima jeste deo pokreta za ujedinjenje srpskog naroda u kompaktnu naciju i objedinjavanje srpskih zemalja u ukupnu državu srpskog naroda. Po rečima velikog britanskog naučnika, matematičara i filozofa Rasela, srpski pokret za ujedinjenje je treći po važnosti unitarni pokret u Evropi toga doba, dakle posle nemačkoga i italijanskoga.
- Ovaj ustanak je predstavljao najznačajniji pokret u okviru velikog istočnog pitanja od 1849. do 1875. godine, a uz to on je sadržavao žicu budućih ustanaka u Evropi i maticom svojom je vodio Velikoj istočnoj krizi, pri čemu je ovaj drugi ustanak u Hercegovini, iz 1875. godine, bio okosnica Velike istočne krize. Ono što krasi ovaj ustanak, kao i ustanak i 1875. godine, jeste da je on imao jedinstvo komandovanja, kontinuitet vojnih akcija i bio je jedna celina. On je bio kamen stanac od kojeg su polazili mnogi drugi značajni pokreti u Evropi toga doba. On je, naime, dosta uticao na odnose u Habzburškome carstvu, u srednjoj Evropi i na Mediteranu uopšte, mnogo je doprineo pokretu za oslobođenje Bugara od turske vlasti, imao je velikoga uticaja i na razvoj grčkog i albanskog pitanja, zatim i na splet situacije u Rumuniji. Dakle, ovo je centralni događaj evropske istorije sredinom 19. veka.
Vođa hercegovačkih ustanika smatran je jednom od najznačajnijih ličnosti svoga doba, kaže Berić...
- Po mom osećanju istorije, Luka Vukalović spada među pedesetak ustaničkih vođa u celokupnoj istoriji. On je u svakom pogledu jedna velika i neponovljiva ličnost. Veliki čovek. On je, ustvari, najznačajnija, krovna ličnost Hercegovine od njenoga pada pod Turke u 14. stoleću, pa do godine 1875. Zapadni izvori ga nazivaju Garibaldijem južnoga slovenstva, nadom južnoga slovenstva i svakako ga smatraju jednom od najznačajnijih ličnosti toga doba.
O hercegovačkim ustanicima u istorijskom pamćenju i literarnoj obradi govorio je književnik Radovan Ždrale, autor romana "Hercegovačka rapsodija", ističući da ličnosti ustanika, kakve je on iz istorijske građe upoznao i u romanu literarno ovjekovječio, junaštvom i moralnom veličinom najviše podsjećaju na obrasce heroja iz plejade likova naše junačke epike.
Književnik Čedo Baćević govorio je o vojvodi Luki Vukaloviću u pričama, legendama, zapisima i poeziji istakavši da naša književna tradicija čuva živo sjećanje na vojvodin lik, sa svim njegovim fizičkim, moralnim, karakternim i drugim osobinama. RT
ISTORIJSKI ROMAN O PRINCIPU
U susret naučnom skupu o Luki Vukaloviću, udruženje "Hercegovac" organizovalo je u Muzeju Hercegovine promociju roman "Princip", književnika Radovana Ždrala.
Kao razlog nastanka djela o Gavrilu Principu i događajima iz 1914. godine autor Radovan Ždrale naveo je potrebu da se odgovori na aktuelni trenutak u kome se srpski narod optužuje kao izazivač ratova, pa tako i Prvog svjetskog rata.
"Moja želja bila je da otkrijem jedno doba, koje je izostalo iz dokumenata, da istorijske argumente dogradim svojim osećanjima i vizijama, i tako obuhvatim jedno vreme, a da ne izneverim činjenice", naglasio je Ždrale.
Promoter knjige ispred udruženja "Hercegovac" Nikola Asanović istakao je da je "Princip" istorijski roman koji potvrđuje Radovana Ždrala kao vrsnog pisca i poznavaoca istorijskih činjenica, te predstavlja izuzetan udžbenik srpske istorije sa početka 20. vijeka."
Ždralova proza je optimistična, a roman Princip u sebi nosi žicu fantastičnog, kao i motiv reinkarnacije i neuništivosti srpskog naroda", naglasio je Asanović. Književnik Čedo Baćović nazvao je Ždralov roman obespokojavajućom knjigom koja donosi preplitanje prošlosti i sadašnjosti kroz sumrak jedne epohe, te da sadrži obimnu istoriografsku građu i veliku galeriju likova, da je moderno ispripovijedan i kompoziciono zanimljivo sklopljen.HERCEGNOVSKO POZORIŠTE GOSTOVALO U TREBINJU
U pozorišnoj sali trebinjskog Doma kulture, 8. 12. 2008., ansambl "Hercenovskog pozorišta" izveo je pozorišni komad "Naš čovjek".
"Naš čovjek" je omnibus predstava nastala po tekstovima autora sa prostora nekadašnje Jugoslavije, koji su autorski pogled na vrijeme raspada bivše države.
Priče odabrane na konkursu "Hercenovskog pozorišta" rediteljski je, u pozorišni komad od sedam slika, uobličila Slađana Vujović, Novljanka koja je svoju rediteljsku karijeru izgradila u Velikoj Britaniji.
Rad na "Našem čovjeku" trajao je oko godinu i po dana, a premijerno je izveden u maju ove godine u Herceg Novom.
"Kolege iz Herceg Novog su pokazale stvaralačku hrabrost i zakoračile u jedan novi eksperiment. Napravili smo projekat koji je nastao kao rezultat međunarodne saradnje, dramu sa savremenom tematikom sačinjenu od dramskih etida, koje smo objedinili u jednu priču sa tematskom, vremenskom i simboličnom vezom. Sudeći po reakcijama onih koji su gledali naš komad, čini se da smo je i našli", izjavila je nakon predstave Slađana Vujović dodajući da je oduševljena reakcijom trebinjske publike, za koju je rekla da je dobar poznavalac pozorišta i publika koja inteligentno i sa osjećajem reaguje na predstavu.
Mirko VlahoviĆ, nosilac više uloga u "Našem čovjeku", po završetku predstave je rekao: "Bilo mi je jako zanimljivo učestvovati u predstavi sačinjenoj od tekstova mladih autora sa prostora bivše nam domovine. U stvaranju komada učestvovali su pisci iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, i drugih zemalja bivše Jugoslavije. Mislim da smo se na pravi način "ukačili" u ovoj predstavi, da ima energije".
U glumačkom ansamblu "Hercenovskog pozorišta" uz domaće snage, nastupili su i glumci Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.
60 GODINA FOTO-KINO KLUBA TREBINJE
Prigodnom svečanošću u Narodnoj biblioteci Trebinje, te završnom državnom izložbom fotografija "FotoBiH 2008." priređenom u Klubu prijatelja umjetnosti "Atanasije Popović", Foto-kino klub Trebinje obilježio je šest decenija postojanja i rada.
Retrospektivnom projekcijom slajdova organizatori su prisutne podsjetili na proteklih 60 godina uspješnog rada Foto-kino kluba, a zaslužnim članovima i pojedinscima i i institucijama koje pomažu rad Foto-kino kluba uručili su priznanja.
Osim toga, posjetioci Narodne biblioteke imali su priliku da pogledaju izložbu starih modela fotografskih aparata iz zaostavštine Kluba.
U ime lokalne zajednice značajan jubilej trebinjskih ljubitelja fotografije čestitao je načelnik Opštine dr Dobroslav Ćuk. Izražavajući zahvalnost novim generacijama trebinjskih fotografa na obnavljanju rada kluba, načelnik Opštine je obećao da će lokalna zajednica pomoći Foto-kino klub Trebinje, koji je nedavno ostao bez radnih prostorija. Prvenstveno Opština će pomoći u obezbijeđivanju novog prostora i boljih uslova za rad.
Ozren Boženivić, predsjednik Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH, ovom prilikom je istakao da je trebinjski Foto-kino klub, uz sarajevski, najstariji klub ove vrste u BiH, dodajući da su rijetke sredine u okruženju koje mogu da se pohvale ovako vrijednim jubilejom.
Završnu izložbu fotografija članova Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH, pod nazivom "Foto BiH 2008.", otvorio je potpresjednik Asocijacije Amer Kapetanović, ističući da su na izložbi zastupljeni samo najbolji, od preko 400 prijavljenih radova 148 autora fotografije iz BiH. (www.trebinje.rs.ba)