IZ UGLA  OMLADINSKOG AKTIVIZMA

nezaposlenost korijen sviH problema

Stanje omladinske populacije u Trebinju

Imajući u  vidu mnogobrojne probleme sa kojima se danas suočava omladina u Trebinju, možemo slobodno reći da je situacija među  ovom  populacijom katastrofalna (po Zakonu o omladinskom organizovanju RS mladima se smatraju osobe od 16 do 30 godina). Teško je i nabrojati sve probleme koji tište mlade u Trebinju, ali ipak se daju istaći oni najizraženiji, tj. oni problemi za koje je neophodno što prije preduzeti adekvatne korake za njihovo rješavanje. U suprotnom nam preostaje  da  ostanemo  samo nijemi posmatrači odlaska sve većeg broja mladih iz Trebinja!

Prema mnogobrojnim istraživanjima  koja su vršile omladinske organizacije kao i zvaničnim statistikama pojedinih institucija, kao najveći problemi mladih u Trebinju ističu se nezaposlenost, stambena nazbrinutost, neadekvatan obrazovni sistem, te neinformisanost omladine o svojim pravima i mogućnostima.

Bez pogovora, nezaposlenost je najveći problem mladih danas u Trebinju. Stopa nezaposlenosti omladine doseže i preko 50%. Moglo bi se slobodno reći da je nezaposlenost korijen svi ostalih problema omladinske populacije u našem gradu. Jer mladi ljudi, uslijed nemogućnosti pronalaženja stalnog zaposlenja (obezbjeđivanje sopstvene egzistencije), izloženi su, odnosno posežu za raznoraznim porocima (prije svega bolesti zavisnosti), odnosno kriminalnim djelima. Takođe, tu su i raznorazni psihički poremećaji koji  uzimaju  sve  više maha među mladima.

Ovdje ne treba posebno isticati  da  je obezbjeđivanje "krova nad glavom" osnovni preduslov  za  normalan život svakog čovjeka, odnosno formiranje i  širenje porodice. Koliko  je  velik ovaj problem, dovoljno govori činjenica da se veoma  mali broj mladih odlučuje na zasnivanje porodice, što je veoma pogubno za Trebinje, imajući u vidu da je iz godine u godinu sve manji broj stanovnika u našem gradu.

Nepostojanje adekvatnih programa (olakšice za mlade bračne parove), te sporost cjelokupnog   procesa      u   rješavanju   ovog problema, stvara dodatne poteškoće za njegovo uspješno prevazilaženje.

Obrazovne institucije   kao najbitniji akter u formiranju ličnosti mladog čovjeka i njegovom usmjeravanju, iz godine u godinu gube svoj identitet. Za ovakvu konstataciju  postoje   mnogobrojni argumenti.

Prije svega,  treba istaći loš sistem obrazovanja (neadekavatni programi, škole gube autoritet, veoma niski kriteriji). Mnogi mladi, po završetku srednjoškolskog obrazovanja, nemaju "ideju" kojim  putem da idu naprijed.

Upravo bi obrazovne institucije trebalo da pripreme i usmjere mladog čovjeka za korak dalje.

ImajuĆi  u vidu podatke koji govore da je su mladi sa srednjom stručnom spremom kategorija koja veoma teško pronalazi "normalan" posao, odgovornost  bi trebalo da preuzmu  škole, koje  nemaju adekvatne programe  putem kojih bi mlade pripremili za tržište rada. Nedovoljan obim "praktičnog rada" predstavlja glavni uzrok navedenog problema.

Zbog toga se sve više mogu čuti pitanja: Kuda poslije završene škole, kako se zaposliti?

Iako to na prvi pogled možda i ne izgleda tako, neinformisanost omladinske populacije (koja su prava mladih, kako se uključiti u proces donošenja odluka, obaveze institucija, kome se obratiti u slučaju ugrožavanja prava, i mnoga druga pitanja) je  ipak problem na koji treba obratiti posebnu pažnju.

PoŠto je danas informacija ključna stvar za pravovremeno djelovanje, odnosno efikasno rješavanje problema, neophodno je više raditi na informisanju mladih kako bi se poboljšao njihov status.

Odgovornost za neadekvatnu informisanost mladih bi trebalo da preuzmu svi akteri u zajednici. Sa jedne strane, to su nadležne institucuje i organizacije (Opština, NVO-sektor, CSR itd).

Sa druge, to su direktno mladi, koji snose bar polovinu krivice za ovakvo stanje, jer nisu dovoljno zainteresovani da se informišu i na taj način direktno utiču na poboljšanje svog nezavidnog položaja. Veliku ulogu ovdje bi trebalo da odigraju omladinske organizacije koje bi kroz svoje članstvo mogle mnogo efikasnije ubrzati ovaj proces.

Odgovornost mladih

Da li su mladi i u kojoj mjeri odgovorni za trenutnu situaciju?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan - JESU, bar polovina krivice može se pripisati mladim ljudima u Trebinju! Koliko god ovo zvučalo paradoksalno, mladi itekako snose odgovornost za postojeću situaciju, jer nisu preuzeli gotovo ništa kako bi se uticalo na rješavanje bar jednog od gore navedenih problema.

Pasivnost mladih je veoma izražena i predstavlja veliku opasnost za njihovu budućnost! Mladi kao da nisu svjesni svog potencijala (nove ideje, brže djelovanje itd.), te su se prepustili trenutnoj situaciji, čekajući da neko drugi pokrene "priču" za rješavanje njihovih problema.

Svaki mladi Čovjek bi trebao da iskoristi pravo da ravnopravno učestvuje u donošenju najvažnijih odluka koje utiču na njegov svakodnevni život. Uključivanje mladih u proces donošenja odluka je najbolji način za uvođenje promjena.

Kolika je snaga mladih odnosno njihovih udruženja pokazuje i rad OAZE (Omladinska agencija za zapošljavanje i edukaciju mladih), koju su osnovale dvije omladinske organizacije (Forum mladih Trebinje i Omladinski centar Trebinje) uz  podršku   Direkcije za ekonomsko planiranje BiH i LSE-a (London school of Economic). Preko ove agencije već je zaposleno desetak mladih ljudi što predstavlja svojevrstan uspjeh imajući u vidu da je agencija počela sa radom prije svega šest mjeseci.

Juče i danas omladinskog volonterizma

Omladinski sektor, odnosno omladinske organizacije iz godine u godinu postaju itekako važan faktor u lokalnoj zajednici, a i šire.

One nude mladima veliki broj aktivnosti i programa (edukacije, druženje, putovanja, itd), tj. sve one aktivnosti koje bi ih trebale pokrenuti na akciju kako bi kreirali svoju bolju budućnost. Ovom prilikom pozivamo što veći broj mladih da se uključe u rad omladinskih organizacija.

Treba istaći da  je  saradnja omladinskog sektora sa lokalnim vlastima bolja nego prije nekoliko godina (formiran buxet za omladinske organizacije), ali  ipak nije na zadovoljavajućem nivou, te postoji još dosta prostora za napredak.

Takođe treba napomenuti da se omladinske organizacije suočavaju sa problemom "regrutovanja" novih članova.  U samom početku  razvoja omladinskog sektora u Trebinju bilo je mnogo lakše okupiti članstvo u organizaciji, jer su mladi bili mnogo više motivisani nego što su danas.

Upravo je motivacija mladih ključna stvar kojom bi trebalo da se pozabave sve organizacije kako bi obezbijedile što veći broj članova, a samim tim i efikasnije funkcionisanje.

Konačno, mladi treba da shvate da se volontiranjem u raznim oblastima direktno doprinosi razvoju lokalne zajednice, a, samim tim, i razvoju ličnih kapaciteta.

Omladinski savjet Trebinje, formiran 12. decembra prošle godine, krovno je udruženje omladinskih organizacija u Trebinju (okuplja osam omladinskih organizacija, tri savjeta učenika i omladinu OO Crvenog krsta Trebinje). Omladinski savjet treba da poveže sve omladinske organizacije u gradu, odnosno omogući bolju saradnju između organizacija u cilju efikasnijeg uticaja na rješavanje mnogobrojnih problema mladih. Glavni zadaci Omladinskog savjeta jesu obezbjeđivanju efikasnog provođenja omladinske politike na lokalnom nivou i učešće u donošenju odluka koje se direktno tiču mladih. UČeŠĆe u odlučivanju Omladinski savjet može ostvariti kroz delegiranje svojih predstavnika (po Zakonu o omladinskom organizovanju RS to su dva predstavnika) u komisiju za mlade, a radi efikasnijeg rada komisije i korektne podjele sredstava omladinskim organizacijama.

Tako]e, zadatak Omladinskog savjeta je animiranje mladih za omladinski rad, aktivnosti i djelatnosti, ali i kontrola rada omladinskih organizacija koje su u sastavu Savjeta.

Ovdje posebno treba istaći dokument "Omladinska politika Trebinja" koja bi trebala biti glavni instrument za rješavanje problema mladih. Kroz ovaj dokument definisani su glavni problemi mladih iz svih oblasti, a takođe i prijedlozi za njihovo rješavanje. Ovi prijedlozi dobijeni su  kroz seriju okruglih stolova kojima su prisustvovali predstavnici lokalne vlasti, predstavnici omladinskih organizacija, kao i stručnjaci iz različitih oblasti. Za poČetak bi trebalo definisati prioritete iz ovog dokumenta i što prije pristupiti njihovoj konkretizaciji, kako ne bi došli u situaciju da omladinska politika ostane samo "mrtvo slovo" na papiru.

Sigurno je da Omladinski savjet Trebinja ne može sam rješavati mnogobrojne probleme mladih, ali će značajno uticati na pokretanje inicijativa i, u saradnji sa ostalim akterima u lokalnoj zajednici, pokušati da stvori bolje, odnosno  perspektivnije okruženje za mlade.

Dražen BOŠKOVIĆ, predsjednik Omladinskog savjeta Trebinja