ISLAMSKA VJERSKA ZAJEDNICA  - TRIBINA O POVRATKU

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA  OSNOVNI KRIVAC

U Trebinju se, nakon minulog rata, kako kaže imam trebinjski Husein Hodžić, citirajući, tvrdi on, aktuelnog načelnika, stvaran povratak nije ni dogodio, jer, dodaje, u ovom gradu živi 150 starih bošnjačkih osoba, a 5.500 Bošnjaka, predratnih stanovnika ovog grada, luta svijetom.

Govoreći nakon završetka tribine, koju je na temu "Skrnavljenje vjerskih objekata je akt na osnovna ljudska prava", organizovala Islamska vjerska zajednica Trebinje, efendija Hodžić je kazao da ni Trebinje, ni istočna Hercegovina, ni Republika Srpska, ni Federacija, nusi krivi zbog toga, već su glavni krivci, po njemu,  Međunarodna zajednica i oni koji su osmislili Dejtonski sporazum, a onda ga, kako kaže,  sa svim njegovim aneksima, pogužvali i bacili.

On je obnovu porušenih objekata u Trebinju nazvao i najtežim pitanjem kojim se ovdašnji Bošnjaci bave i traže da se, što kraćom procedurom, ispune uslovi za obnovu sakralnih objekata, optužujući, pri tom, ministarku urbanizma u Vladi RS Fatimu Fatimbegović, za opstrukcije u dobijanju tih dozvola.

"Zbog toga je ova tribina i zamišljena, da se ukaže na te dvije ključne odredbe Dejtonskog sporazuma, a one se odnose na povratak i zaštita prava na povratak, kao i obnova porušenih objekata", objasnio je efendija Hodžić.

On nije želio da negira i činjenicu da je opština Trebinje bila jedna od najtolerantnijih sredina u proteklom ratu, kada je bošnjačka populacija u pitanju, zbog čega je, kako kaže, i došao u ovaj grad, kao i zbog činjenice da je ovo grad tolerancije koja je postojala i koja se i danas vidi, iako su još evidentna kršenja ljudskih prava, najprije kada su verbelne uvrede u pitanju, ali je i bezbjednosna situacija, tvrdi on, još uvijek loša.

Izjava Branka Todorovića, izvršnog direktora Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, nije se podudarala sa ovakvim mišljenjem, jer, u njegovoj izjavi datoj novinarima nakon tribine, nije se vidjelo shvatanje o tom viskom stepenu tolerancije.

Apelujući na Vladu RS i institucije BiH da preduzmu sve korake radi imlplementacije osnovnih ljudskih prava u Trebinju, on je kazao da je potrebno učiniti sve "da se spriječe napadi na vjerske objekte, vjerske službrenike i vjernike, kojih je u prošloj godini bilo zaista puno i oni nose  korjene iz jedne političke ideologije koja je ovdje tokom rata rezultirala veoma tragičnim događajima".

On tvrdi da ni vlasti, niti policija i tužilaštvo, nisu preduzimali konkretne korake, jer se takvi napadi pripisuju grupama pijanih ili maloljetnih, iako u suštiti, kako tvrdi, iza njih stoje vrlo jasne političke poruke.

Ni on, kao ni Trebinjac Blažo Stevović, učesnik tribine,  nisu pomenuli nijedan konkretan slučaj napada na Bošnjake koji je njima poznat.

Muftija mostarski, efendija Seid Smajkić, koji je takođe učestvovao na ovoj tribini, tvrdi da ima izvještaj Međureligijskog vijeća, kome je sa ovog prostora stiglo više pritužbi u pogledu ugrožavanja osnovnih ljudskih, vjerskih i povratničkih prava, ali ni on nije imao konkretnih slučajeva.

Takve stvari se, kako kaže, mogu prevazići adekvatnijim angažmanom institucija vlasti, odnosno, potrebno je istražiti sve nekorektne postupke, a počinioce kazniti.

Niko, međutim, ne negira ni to da ovakvih slučajeva ima, jer, kako kaže i efendija Hodžić, nije prijatno slušati pogrde koje upućuju mladi prolaznici, čak i maloljetnici koji i u nedoba dolaze na vrata Medžlisa, uznemiravaju i pišu grafite, a Bošnjaci ne vide podršku ni odavde, ni iz Federacije...   V.D.

RISTO MASLEŠA

PRIZNANJA  NAKON DVIJE I PO DECENIJE

Trebinjac Risto Masleša, koji je 1984. godine, poslije Olimpijskih igara u Sarajevu, u brzom vozu Sarajevo - Doboj - Banjaluka - Zagreb, otkrio 6,5 kilograma eksploziva i time stradanja spasao oko 400 putnika koji su se vozili na ovoj liniji, dobio je, u  znak zahvalnosti za ovaj poduhvat, od Željeznica Republike Srbije besplatnu godišnju voznu kartu na svim njihovim prugama i linijama.

Masleša je ovu kartu dobio, kako je obrazloženo, kao nagradu za njegov doprinos bezbjednosti u saobraćaju, ali i kao podsticaj drugima da blagovremeno reaguju u vanrednim situacijama.

Iako je Masleša sve do nazad nekoliko godina, kako kaže, po nalogu Državne bezbjednosti nekadašnje Jugoslavije, o svemu ovome ćutao, a, po nagovoru novinara, priču objelodanio tek prije nekoliko godina, kada je i "Glas Trebinja" razgovarao sa njim, za nagrade, ipak, nikada nije kasno.

Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović ga je za ovaj poduhvat odlikovao Odrednom Miloša Obilića 14. jula prošle godine, a Zahvalnicu za posebno zalaganje u sprečavanju terorističkog akta u vozu dobio je prije dvije godine od Željeznica RS.

Zahvalan je, kaže, i njima i menadžmentu Željeznica Republike Srbije što nisu zaboravili njegovo dobro djelo, za koje je, svakako, zaslužio izuzetnu penziju...    V.D.